Foto: KAROLINA RASTIJA/ AGROKLUB
Organska tvar tla predstavlja izvor hraniva koja procesom mineralizacije prelaze u oblike koji su pristupačni za biljke. Iz nepristupačnog oblika oslobađaju se isključivo djelovanjem mikroorganizama, pa su klimatski faktori kao što su sadržaj vlage, temperatura, aeracija i drugi zapravo ti koji određuju razinu aktivnosti mikroorganizama i često su i limitirajući faktor procesa mineralizacije, pojasnila je Snježana Vujinović, stručna savjetnica za melioraciju PSSS.
Ističe kako je stvaranje humusa dugotrajan i kompleksan proces koji ovisi o mnoštvu faktora, kao što su geološki supstrat, klima i vegetacija i zato je važno utjecati na očuvanje i povećanje unosa organske tvari u tlo. Dodaje da, s obzirom na to da privođenje zemljišta kulturi dovodi do postupnog smanjenja organske tvari u tlu jedan od načina održavanja nivoa humusa je i unošenje stajskog gnojiva u kombinaciji sa žetvenim ostacima.
»Količina organske tvari u tlu utječe na rast, razvoj i produktivnost biljaka kao i na povećanje njihove tolerantnosti prema mrazu, suši i drugim stresnim uvjetima okoliša«, istaknula je i pojasnila da on utječe i na poboljšanje fizičkih, kemijskih i bioloških osobina tla, posebno onih koja su izložena intenzivnoj biljnoj proizvodnji.
Primjenom stajnjaka na teškim tlima ona postaju rastresitija i lakša za obradu, a laka, pjeskovita kompaktnija i otpornija na destruktivne procese erozije tla.
Kvaliteta stajnjaka ovisi od vrste domaće životinje, prostirke i njegove zagorjelosti, odnosno starosti. Konjski i ovčji su pogodniji za teža i hladnija tla, imaju veći sadržaj dušika, fosfora i kalija i više suhe tvari. Goveđi i svinjski su bogatiji vodom, hladniji su i kiseliji, pa se sporije razlažu i pogodniji su za laka, pjeskovita tla.
»Zagorjeli stajnjak je bolji u odnosu na svjež, nezagorjeli jer sadrži više hranjivih sastojaka neophodnih za ishranu bilja«, govori savjetnica uz naglasak da nezagorjeli u tlu postupno »sazrijeva«, pri čemu se troši kisik iz zemljišta. Ovakav postupak ima puno negativnih posljedica, kao što su formiranje neadekvatne strukture tla, nepovoljne pH vrijednosti kao i neodgovarajuća ishrana biljaka u tijeku zrenja stajnjaka.
Zbog postupnog oslobađanja hraniva, stajsko gnojivo ima produženo djelovanje. Na teškim tlima ono obično traje četiri do pet godina, na ilovačama tri do četiri, a na lakim dvije do tri godine. S obzirom na to da gubi svoju hranjivu vrijednost ako je vrijeme utovara, transporta, rasipanja i zaoravanja dugo, potrebno je u što kraćem periodu obaviti rasipanje i zaoravanje stajnjaka kako bi gubici hraniva bili što manji.
najnovije
najčitanije
Tenis
TENISAČICA
US Open: Konjuh bez glavnog ždrijeba
Svijet
UTRKA ZA PREDSJEDNIKA
Kamala Harris zaključit će demokratsku konvenciju povijesnim govorom
Crna Kronika
OSUĐEN
Sedam godina krao vrhunska vina svojih poslodavaca
Hrvatska
PREDSJEDNIK SABORA
Jandroković upozorio da je hrvatsko susjedstvo meta i izvor hibridnih prijetnji
Hrvatska
MINISTAR
Božinović: Zakon o strancima na vladi do kraja mjeseca
Zadar
građanin ogorčen događajem
Na turniru usred Zadra orili se ustaški poklici?!
Zadar
poslali priopćenje
HU Antonio Jurjević: ‘U nijednom trenutku nisu se reproducirale pjesme neprimjerenog sadržaja…’
Nogomet
Zadrani u Europi
Golgeterski procvat Mišlova, Livaković doživio novi kaos
Zadar
ulv metoda
Za Zadar najavljeno novo zaprašivanje komaraca, donosimo raspored po kvartovima
KK Zadar
Ljetni mercato