Počela je dvodnevna izborna šutnja. Hrvatska po četvrti put izlazi na izbore, ovaj put ima 100.000 birača manje

U Hrvatskoj je u ponoć počela dvodnevna izborna šutnja uoči nedjeljnih izbora za Europski parlament, na kojima nešto više od 3, 7 milijuna hrvatskih birača odlučuje koji će ih 12 hrvatskih zastupnika idućih pet godina predstavljati u Bruxellesu.

Šutnji je prethodila 45 dana duga promidžba u kojoj je 300 kandidata sa 25 izbornih lista imalo priliku predstaviti sebe i svoje programe.

Od ponoći, do nedjelje, 9. lipnja,  u 19 sati, do kada izborna šutnja traje, zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.

Isto vrijedi i za objavljivanje fotografija izbornih sudionika u sredstvima javnog priopćavanja, njihovih izjava i intervjua.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je sve političke stranke i kandidate koji sudjeluju na izborima, ali i građane i pravne osobe da za šutnje ne iznose i ne obrazlažu izborne programe, ne objavljuju promidžbene poruke i fotografije kandidata u medijima, da ne postavljaju nove plakate, ne pozivaju birače da glasuju za pojedine izborne sudionike, telefonom, SMS-om, mailom.

Pozvalo ih je i da na društvene mreže ne postavljaju nove promidžbene sadržaje poput statusa, video clipova, slika ili komentara.

Medijima i medijskim nakladnicima u Hrvatskoj, DIP je poručio da za izborne šutnje ne objavljuju fotografije, izjave, intervjue izbornih sudionika te da ne prenose eventualne konferencije za medije, javne događaje ili njihova obraćanja javnosti, bez obzira radi li se o temi koja je izravno vezana za izbore ili bilo koju drugu temu.

Pozvao ih je i da iz svojih programa uklone reklame, linkove i slikovne linkove – oglase („bannere“) na portalima koji vode na mrežne stranice izbornih sudionika.

Za one koji će kršiti izbornu šutnju na europskim su izborima, za razliku od parlamentarnih, propisane kazne, od 398 eura za fizičku osobu, od 1.327 do 3. 981 eura za kandidata na izborima i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 13. 272 do 66. 361 eura za pravnu osobu, primjerice, političku stranku.

Izbori za Europski parlament, na kojima će u četiri dana glasovati do 360 milijuna ljudi u 27 država članica EU-a, započeli su u četvrtak, a Nizozemska je prva zemlja koja glasuje.

Nakon Nizozemske, u petak se glasovalo u Irskoj, a u subotu slijede Latvija, Malta i Slovačka. Češka i Italija glasaju dva dana, 7. i 8. lipnja odnosno od 8. i 9. lipnja.

U ostatku zemalja EU-a, među kojima je i Hrvatska, izbori će se održati u nedjelju.

Bit će to četvrti put da hrvatski birači glasuju na europskim izborima,  prvi put su to radili 14. travnja 2013. godine, prije službenog ulaska države u EU-u, 1. srpnja te godine, a posljednji put u svibnju 2019. godine.

Hrvatski birači u nedjelju četvrti put glasuju na europskim izborima, od 300 kandidata, koliko ih se nalazi na 25 izbornih lista,  izabrat će 12 zastupnika koji će ih idućih pet godina predstavljati u Europskom parlamentu.

Osim u Hrvatskoj, birat će ih i u inozemstvu, u 40 država, na ukupno 6. 751 biračkih mjesta, od kojih je 98 u inozemstvu.

Za razliku od nedavnih parlamentarnih izbora, na kojima su saborski zastupnici birani u 12 jedinica, na europskim izborima cijela Hrvatska te inozemstvo, čine jednu izbornu jedinicu, a umjesto dva, u inozemstvu se glasuje samo jedan dan, u nedjelju.

Zbog vremenske razlike, prva biračka mjesta otvaraju se u Australiji, u subotu u 23 sata po hrvatskom vremenu. Posljednje se otvara i zatvara biračko mjesto u Los Angelesu, u ponedjeljak u 4 sata.

Gotovo sto tisuća birača manje nego prije pet godina

Pravo odlučiti tko će ih idućih pet godina zastupati u Europskom parlamentu u Bruxellesu ima 3. 731. 860 birača, što je gotovo 100. 000 birača manje u odnosu na iste izbore prije pet godina.

S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3.515.100, bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 216.760 birača.

Birati mogu sa 25 lista, 23 su stranačke, HDZ-a, Mosta, Možemo, DP-a, SDP-a i drugih, dvije su nezavisne, odnosno liste grupe birača, europarlamentarca Ladislava Ilčića i  influenserice Nine Skočak.

Birač glasuje tako da na glasačkom listiću zaokruži samo jednu od ponuđenih lista, a na njoj može zaokružiti i ime jednog kandidata kojeg želi tj. može mu dati preferencijalni glas.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) mislilo je i na gluhe i slijepe birače. Kako bi im olakšalo glasovanje, za slijepe i slabovidne birače pripremilo je zvučne snimke svih 25 izbornih lista, a za gluhe i nagluhe upute i obavijesti na znakovnom jeziku i titlovima, dostupne su na mrežnoj stranici DIP-a.

U izbornoj administraciji oko 70 tisuća osoba,  3. 676 pro

U izbornoj administraciji, odnosno tijelima koja će provoditi izbore za Europski parlament, bit će angažirano oko 70. 000 osoba, izbore će promatrati  3. 676 promatrača.

U prvom dijelu poprilično mlake kampanje, stranke i kandidati na svoja su predstavljanja biračima potrošili oko 600.000 eura, no koliki će biti ukupan iznos znat će se tek u srpnju, kada objave cjelovite financijske izvještaje.

Prvi rezultati izbora za Europski parlament znat će se tek u nedjelju u 23 sata, nakon što se zatvore biračka mjesta u Italiji, čiji birači posljednji glasuju.

Iako će glasovi, vjerojatno, biti prebrojeni, raniju objavu priječi zakon koji kaže da izborna tijela država članica EU, u našem slučaju DIP, ne smiju objavljivati izborne rezultate prije nego se zatvore biračka mjesta u državi članici Unije čiji birači posljednji glasuju.

U EU najkasnije se zatvaraju biračka mjesta u Italiji i to u 23 sata, pa se rezultati izbora ne smiju objavljivati prije nego što se zatvore biračka mjesta u toj državi, objasnio je DIP.

Osam biračkih mjesta na području Samobora radit će dulje

Biračka mjesta u Hrvatskoj bit će u nedjelju otvorena od 7 do 19 sati, uz izuzetak osam biračkih mjesta na području Samobora koja će biti otvorena do 20, 30 sati.

Razlog tomu je automobilističko natjecanje „Zagreb Delta Rally“ zbog kojega se tijekom izborne nedjelje, određeno vrijeme, tim mjestima neće moći pristupiti.

Izbori za Europski parlament, na kojima će u četiri dana glasovati do 360 milijuna ljudi u 27 država članica EU-a, započeli su u četvrtak, a Nizozemska je prva zemlja koja glasuje.

Nakon Nizozemske, u petak se glasuje u Irskoj, a u subotu slijede Latvija, Malta i Slovačka. Češka i Italija glasaju dva dana, 7. i 8. lipnja odnosno od 8. i 9. lipnja.

U ostatku EU-a, pa i u Hrvatskoj, izbori će se održati u nedjelju.

Bit će to četvrti put da hrvatski birači glasuju na europskim izborima,  prvi put su to radili 14. travnja 2013. godine, prije službenog ulaska države u EU-u, 1. srpnja te godine, a posljednji put u svibnju 2019. godine.