Američka književnica Katherine Arden predstavila najnoviji roman

U organizaciji Gradske knjižnice Zadar, američka književnica Katherine Arden održala je jučer svoju prvu promociju svog najnovijeg romana »Pandemonium«, koji je nedavno preveden na hrvatski jezik. Promocija se održala u Kneževoj palači, a Arden je stigla u Zadar u pratnji predstavnika nakladničke kuće Mitopeja.

Apokaliptični imaginarij

Autorica Arden u svojim romanima donosi pravo osvježenje u književnost, kombinirajući različite žanrove i teme na posve autentičan način. Pisanju romana »Pandemonium« posvetila je punih pet godina, a kroz njega čitateljima pruža jedinstven pogled na Prvi svjetski rat, percipiran kao kraj jednog svijeta sa svim popratnim apokaliptičnim konotacijama. Priča se prati iz perspektive Laure Iven, kanadske ratne bolničarke, koja je u ratu izgubila sve osim brata, možda nastradalog u najžešćim borbama kod Ypresa tijekom 1917. godine. Nakon što Laura doznaje da postoji mogućnost da joj je brat ipak živ, odlučuje se vratiti u žarište ratne stihije kako bi otkrila kakva ga je sudbina snašla.

Katherine Arden je pred zadarskom publikom otkrila kako je inspiraciju za pisanje svog romana pronašla istražujući različite autore koji opisuju kraj svijeta apokaliptičnim imaginarijem, a kao primjer spomenula je knjigu Otkrivenja.

Vizija novog svijeta

– Poimanje rata i apokalipse u modernom dobu bitno se razlikuje od onog u prošlosti te su se dogodile esencijalne promjene u fantastičnom svijetu, kako to možemo vidjeti u knjizi Otkrivenja gdje se opisuje vizija novog svijeta, za razliku od stvarnog svijeta ratnih zona u kojima nema ničega. To me je potaknulo na pitanje – što bi vrag radio u takvom svijetu? U modernim ratnim zonama ljudi su samo brojevi, a nije važno jesu li hrabri, pametni ili plemeniti. No, u romantičarskom razdoblju, primjerice u 19. stoljeću, vrag je bio zainteresiran za čovjeka, želeći ga upoznati bolje kako bi ga mogao uništiti. Postavljajući si pitanje što bi vrag ili sotona iz 19. stoljeća radio u ovom svijetu, pronašla sam ključno pitanje koje me potaknulo na pisanje romana. Željela sam kontrastirati romantičarske i fantastične ideje s modernim poimanjem svijeta apokalipse, gdje nema božanske pravde niti nekakvog novog svijeta, objasnila je nagrađivana autorica Arden.

Iz publike su joj pristizala brojna pitanja, a jedno od zanimljivih pitanja bilo je nije li licemjerno na neki način pisati o nečemu što nije osobno proživljeno. Na to je autorica Arlen odgovorila kako svaki pisac koji piše na neki način djeluje arogantno u nastojanju da razumije što je netko drugi proživio, osjećao ili mislio tijekom ratnih zbivanja. No, kako ističe, naglasak je na pokušaju razumijevanja i empatije.

Empatija je ključna

– Cijela suština pisanja leži u pokušaju zamišljanja sebe na mjestu neke druge osobe. Kada se ljudi povežu pokušavajući se međusobno razumjeti, to je ključno i to je empatija. Vjerujem da bi književnost bila dosadno mjesto kada bi pisci pisali samo o vlastitim proživljenim iskustvima, kazala je Arden, dodajući kako je dala najbolje od sebe istražujući povijesne činjenice i čitajući memoare, što joj je bila osnova za pisanje romana.

Još jedno od pitanja bilo je zašto je odabrala Kanadu kao lokaciju radnje romana, na što je autorica Arlen kazala kako joj je bilo lakše istraživati i kreirati uvjerljivije likove budući da živi blizu te lokacije. Upravo zato radnju romana započinje s pričom o velikoj eksploziji koja se zbila u Halifaxu, 1917. godine, baš kada i bitka kod belgijskog Ypresa, u koju su bile uključene kanadske trupe.

Netko je upitao je li čitala hrvatsku literaturu o Prvom svjetskom ratu, kao što je primjerice Krleža, na što je odgovorila da nije, ali je upitala je li dostupan prijevod na engleskom jeziku, pokazujući interes. Također, u raspravi se dotaknulo i pitanja kako tijekom Prvog svjetskog rata nisu postojali razvijeni vizualni mediji kao danas, kada možemo u bilo kojem trenutku gledati bombardiranje, primjerice snimke iz Gaze ili Ukrajine. No, autorica Arlen je prokomentirala kako je tijekom Prvog svjetskog rata, a napose Drugog svjetskog rata, bila snažno prisutna propaganda, dok je danas, kako ističe, teže kontrolirati narativ s obzirom na brzinu dostupnosti informacija.