Otvorena izložba umjetničkih tapiserija u Narodnom muzeju Zadar

U Etnološkom odjelu Narodnog muzeja Zadar je, povodom obilježavanja blagdana Uskrsa i dana Zadarske županije, predstavljena izložba »San ranjenog Krista – sakralna umjetnost«. Naime, riječ je o izložbi koja obuhvaća radove iz Zbirke tkanja i tapiserija Ivana i Ane Tomljanović, kao i liturgijsko ruho autorice Ane Tomljanović.

Vrijedna kolekcija

Kustosica izložbe, dr. art. Marija Šarić-Ban, istaknula je značaj Zbirke koja, osim umjetničke vrijednosti, predstavlja vrijednu kolekciju u okviru lokalne baštine. Zbirka obuhvaća 38 tapiserija i 106 tkanina koje prikazuju različite faze sakralne kršćanske tematike.

– Izložba prikazuje samo odabrane tapiserije, od kojih svaka nosi svoj naziv i dokumentarnu vrijednost, rekla je Šarić, posebno ističući prikaze zadarskih zaštitnika i lokalnih svetaca.

Kako navodi likovno-umjetnički duo, Ivan i Ana, posvetili su se radu za crkvu diljem Hrvatske, s naglaskom na Zadarsku nadbiskupiju. Za ovu prigodu, Nadbiskupija je ustupila nekoliko radova radi cjelovitog prikaza stvaralačkog opusa pokojne gospođe Ane, uključujući i misno ruho koje je sama dizajnirala i izradila.

Tapiserije se mogu razgledati na prizemlju i prvom katu Etnološkog odjela Narodnog muzeja, a među njima se ističu prikazi poput »Vinova loza« i »Krštenja na Jordanu« te mnogi drugi.

Prirodni materijali

Kustosica Šarić-Ban opisuje kako se stil pokojne umjetnice Ane odlikuje senzibilitetom za jednostavne, klasične i čiste oblike, s korištenjem isključivo prirodnih materijala.

– Kroz klasične tehnike tkanja i prirodne materijale, laneno tkanje obogaćeno je suptilnim koloritom, ponekad ukrašeno zlatnim nitima ili svilom, opisala je kustosica Šarić-Ban, te je, referirajući na pokojnog profesora Travirku, kazala kako se Anin opus ističe kao jedan od najcjelovitijih u području sakralne umjetnosti u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća.

Jasenka Lulić-Štorić, umirovljena etnologinja i bivša ravnateljica Etnološkog odjela, podijelila je svoju perspektivu izložbe naglašavajući duboku identitetsku povezanost autora s prirodom i kulturnim okruženjem koje ih je oblikovalo. Pritom je istaknula važnost prepoznavanja kršćanskih simbola koji su tako duboko utkani u narodnu tradiciju.

– Govoreći o autorima, istaknula bih kako su željeli da njihovi radovi budu izloženi upravo u Etnološkom odjelu, iako se radi o primijenjenoj umjetnosti. Uz to, uvijek su naglašavali upotrebu isključivo prirodnih materijala, što je bilo očekivano s obzirom na njihovu blisku povezanost s prirodom, planinarenjem i tradicijskom kulturom, kaže Lulić-Štorić.

Narodna tradicija

Nadalje, ističe kako je kršćanska tradicija duboko utkana u europsku tradiciju, povezujući njegove početke s pretkršćanskim vjerovanjima.

– U radovima se prepoznaju mnogobrojni dobro poznati simboli koje pronalazimo u narodnoj tradiciji. Od prikaza simbola IHS, zaštitnika svetaca Zadra i ostalih mjesta Zadarske županije, do simbola križa koji se često susreće na nošnjama, keramici, običaju križanja ili, pak, primjerice kao znak urezan na kruhu, objasnila je Lulić-Štorić.

Prilikom proglašavanja otvorenja izložbe, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Zadarske županije Ivan Šimunić, obraćajući se publici, istaknuo je kako Zadarska županija, kao osnivač Muzeja i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar, redovito brine o tim institucijama podržavajući ih u radu.

Na kraju, izložba pruža samo djelomičan uvid u stvaralački opus zbog ograničenja prostora Etnološkog odjela. Međutim, dodatak filma omogućuje posjetiteljima da bolje razumiju proces tkanja tapiserija.

Uz to, umirovljena etnologinja Lulić-Štorić je pružila dublji kontekst izložbe ističući povezanost autora s prirodom i kulturnim okruženjem iz čega na koncu proizlazi zaključak kako je umjetničko stvaralaštvo neupitno odraz vremena i prostora u kojem nastaje.