Redovitom primjenom biostimulatora postižu se veći i stabilniji prinosi

Nekoliko dana niskih temperatura i olujna bura prekinuli su sve aktivnosti na otvorenom. Iako u Ravnim kotarima noćne temperature imaju negativan predznak, dnevne se penju na više od 10 stupnjeva Celzijusa. Bilo bi odlično da niske temperature i tijekom dana potraju. Kada će studen ako neće sada. Ovako ugodno vrijeme naprosto mami za rad na otvorenom. Iako je zima ima dovoljno vremena da se svi poslovi obave, tako da se na svakom koraku u vinogradima i maslinicima susreću rezači koji marljivo obavljaju posao.

Bura koja je puhala krajem prošlog tjedna osušila je tlo. Povrćari beru ono malo zimskog povrća što se nalazi u polju. Vadi se mrkva iako je nje sve manje na ravnokotarskim poljima. Uzgoju zimskog povrća ostali su vjerni samo oni najuporniji, a takvih je iz dana sve manje.

Klimatske promjene

Današnja poljoprivreda doživjela je korjenite promjene ne samo unazad nekoliko desetljeća, već i nekoliko godina. Suvremena učinkovita poljoprivredna mehanizacija, solidna poljoprivredna naobrazba, sustavi za navodnjavanje i njihovo pravilno korištenje samo su dio onoga što čini suvremenu poljoprivredu visoke produktivnosti. A samo oni koji imaju zavidnu produktivnost mogu opstati na zahtjevnom tržištu.

Klimatske prilike se mijenjaju i zbog toga je potrebno promijeniti agrotehničke navike i prilagoditi se novonastalim uvjetima.

Brojni maslinari, kao i vinogradari su u dilemi treba li u ovom razdoblju obaviti rezidbu, budući da se rezidbom stimulira početak vegetacije, pa se postavlja pitanje što će se dogoditi ako nastupi period ekstremno niskih temperatura koje se u manjem ili jačem obliku javljaju nekoliko godina unazad, izazivajući oštećenja različitog intenziteta.

Na vremenske prilike ne možemo utjecati, ali možemo njihove negativne posljedice ublažiti. U tome nam pomažu biostimulatori. Što su biostimulatori, pitaju brojni poljoprivrednici.

Biostimulatori su tvari različitog, organskog ili anorganskog porijekla i različitog kemijskog sastava koje imaju biostimulativni učinak na biljku. Primjenom biostimulatora smanjuje se učinak stresnih uvjeta na biljku te se pozitivno utječe na otpornost biljke na abiotske i biotske čimbenike stresa. Danas se najviše upotrebljavaju biostimulatori na bazi aminokiselina, budući da imaju dokazani učinak na biljku, male su im doze primjene te imaju prihvatljivu cijenu za poljoprivrednog proizvođača.

Biostimulatori su spojevi koje imaju biostimulativni učinak na biljku, s aktivnim utjecajem na više procesa u biljci. Povećavaju tako otpornosti na stresne uvjete, potiču sve fiziološke procese u biljci (rast, cvatnja, oplodnja, sinteza suhe tvari), povećavaju učinkovitosti gnojidbe te povećavaju kvalitetu i visinu prinosa poljoprivrednih kultura. Važno je istaknuti da, iako biostimulatori povećavaju učinkovitost gnojidbe, oni nisu gnojiva i ne mogu zamijeniti ulogu gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji.

Nužnost prisutnosti aminokiselina

Treba napomenuti da svaki fiziološki proces u biljci, da bi se pravilno odvijao, zahtijeva prisutnost određene aminokiseline. Da bi osobe koji nisu poljoprivredne struke razumjele suštinu složenog mehanizma kao što je biljka trebaju znati kako su aminokiseline specifični spojevi koji se sastoje od amino grupe i karboksilne grupe te centralno smještenog atoma ugljika. Posebnost aminokiselina je da su to spojevi niske molekularne mase, lako se usvajaju i lako penetriraju u list te ne ovise o aktivnosti klorofila.

U poljoprivrednoj proizvodnji su najčešće u primjeni biostimulatori na bazi aminokiselina, ekstrakta morskih algi i preparati na bazi huminskih ekstrakta, huminskih i fulvo kiselina. Doza primjene pojedinih biostimulatora na bazi aminokiselina ovisit će o intenzitetu stresa i oštećenju nakon završetka stresnih uvjeta, o vrsti stresa, razvojnoj fazi biljke i koncentraciji slobodnih aminokiselina u pojedinom preparatu. Vrijeme primjene biostimulatora ovisi o poljoprivrednoj kulturi i tehnologiji proizvodnje. Kod maslina kao naše najraširenije voćke biostimulatore treba primjenjivati u periodima kraja zimskog mirovanja, u cvatnji, potom ljeti u periodu visokih temperatura i nedostatka vode u tlu, kao i početkom jeseni kada se odvija sinteza ulja u plodovima.

Brojni proizvodi na tržištu

Za primjenu aminokiselina postoji više mogućnosti. Najčešće se aminokiseline primjenjuju folijarno (samostalni tretman ili u kombinaciji s folijarnim gnojivima ili pesticidima), budući da se brzo i lako usvajaju preko lista. Međutim, aminokiseline se mogu uspješno primijeniti i kroz sustav fertirigacije jer se dobro usvajaju i preko korijena, a dobro utječu i na mikrobiološku aktivnost tla.

Kod sadnje povrća presadnice se mogu potapati u otopinu vode i biostimulatora kako bi se smanjio stres kod presađivanja. Kod sadnje drvenastih kultura, sadnica golog korijena, preporučuje se prije sadnje korijen potopiti u otopinu od 0,1-0,25 posto biostimulatora na 10 – 15 minuta. Naposljetku, aminokiseline se mogu primijeniti i direktno zalijevanjem, pogotovo kod cvijeća i ostalog ukrasnog bilja.

U današnjoj modernoj poljoprivrednoj proizvodnji primjena biostimulatora, pogotovo na bazi aminokiselina postala je redovna tehnološka mjera. Zbog učestale pojave različitih stresnih uvjeta, niske i visoke temperature, suše i dr., većina poljoprivrednih kultura ne može ostvariti svoj potencijal prinosa i kvalitete, pa se redovnom mjerom primjene biostimulatora postižu veći i stabilniji prinosi. Na tržištu postoji veliki broj proizvoda koji sadrže različite količine aminokiselina te poljoprivredni proizvođači imaju široku mogućnost izbora preparata za primjenu u uzgoju poljoprivrednih kultura.