Predstavljena knjiga Marije Stagličić »Nova riva u Zadru: imaginarna slika prošlosti«

Kneževoj palači održano je predstavljanje knjige »Nova riva u Zadru: imaginarna slika prošlosti«, autorice Marije Stagličić. Nažalost, zbog zdrastvenog stanja autorica nije bila na predstavljanju, a knjigu su prezentirali recenzenti, izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota i prof. dr. sc. Marko Špikić. Ovo je sedma autoričina monografija u nizu, a izdavač je Sveučilište u Zadru.

Rušenje bedema

– Svima nam je uvijek velika odgovornost predstavljati nešto što su naši profesori napisali. Oni su postavili rang koji moramo slijediti i nadograđivati. Za sve nas koji volimo i istražujemo ovaj grad, ova je knjiga iznimno važna. Profesorica je objavila već nekoliko knjiga koje se bave graditeljstvom u Zadru, od kraja 19. stoljeća do secesije, tako da je ovo nadogradnja njenih ranijih istraživanja. Nova riva nastaje rušenjem gradskih bedema, kada Zadar 1868. godine biva proglašen samostalnim gradom. Tada je dobivena dozvola da se sruše gradski bedemi kojima se poravnava teren i na neki način se definira današnja riva. Na toj novoj rivi nastaje čitav niz palača i zgrada s jedne i s druge strane rive. Sve nas koji istražujemo grad i obični ljudi koje zanima kako je Zadar izgledao prije 2. svjetskog rata, jako zanima nova riva. To je bilo jedno novo, reprezentativno lice grada prema moru kada više nema bedema i kada se stvara jedna nova promenada, kazala je Mlikota te dodala kako je veliki doprinos ove knjige što je profesorica uspjela detektirati i prezentirati kuću po kuću.

– Istražila je tko su bili vlasnici, koji su bili uvjeti gradnje i na koji način su se mijenjali projekti, jer je u Zadru tada funkcionirala jedna Komisija za uljepšavanje grada. U knjizi je mnogo izvora iz Državnog arhiva u Zadru koji je iznimno dobro posložen i ima ogromnu građu, kazala je Mlikota te dodala kako je knjiga veliki doprinos poznavanju prošlosti grada, baza za budućnost i odličan je primjer kako treba obrađivati povijesnu građu.

Preobrazba kroz povijest

Marin Špikić objasnio je kako je Zadar doživio veliku preobrazbu kroz povijest.

– Jedna baština je živući grad koji je preživio preobrazbe, a druga su pisci koji promatraju vrijednosti u golemoj tradiciji koju Zadar ima. Ovaj grad ima bogatstvo osim same baštine koja je bila ranjavana u prošlosti, ima istraživače, ali ima i jedan od najfascinantnijih Arhiva u ovom dijelu Europe. U ovoj knjizi riječ je o gradu koji je nestao. Inovativni pristup profesorice je zanimljiv, jer je ušla u fragmentirani grad koji je u 2. svjetskom ratu teško ranjen i ona nam poput vodiča govori o jednom gradu koji je doživio preobrazbu, kazao je Špikić.

Okupljenima se prije svih obratio prorektor za znanost i informacijsku infrastrukturu Sveučilišta u Zadru, Zvjezdan Penezić.

– Ova monografija važna je za Sveučilište jer smo dio same rive. Ovo je iznimno izdanje i kolege konstantno pronalaze nešto novo što prije nisu znali o rivi. Ovakvo djelo povezuje grad i Sveučilište, ali ujedno povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost, kratko je kazao Penezić.