Svojim sumještanima i Šimi Čulini u čast, Luka Klapan priređuje izložbu

Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar priređuje izložbu »Lica Pridražana na fotografijama Šime Čuline«, koju će u autorskom konceptu predstaviti Pridražanin Luka Klapan u suradnji s Udrugom za audiovizualnu umjetnost »Jedina solucija« i Ogrankom Matice hrvatske u Zadru.

Izložba radova Šime Čuline je bila predstavljena još 1995. godine, pod nazivom »Pridraga u Zbirci fotografija Šime Čuline«, a bila je postavljena u organizaciji Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar, u Gradskoj loži.

Morao fotografirati

Priča koju nam Luka Klapan želi ispričati o Čulini, mještanima Pridrage, ali i o sebi, započinje kada upoznaje sina Šime Čuline, poznatog zadarskog urara koji je bio poseban čovjek, drukčiji od ostalih, onaj koji je gledao u budućnost.

Šime Čulina, rođen je 1920. u Pridrazi. Šest godina osnovne škole završio je u svome selu, a dva razreda građanske škole u Benkovcu, gdje je izučio i urarski zanat. Odselio je 1952. u Zadar, gdje je i otvorio urarsku radnju, a napustio nas je 1999. godine.

Čulina je u mladosti posjedovao fotoaparat, te je bilježio običaje i fotografirao lica svojih sumještana za potrebe izdavanja službenih dokumenta 1942. godine, točnije legitimacije u doba talijanske okupacije, a koja je služila kako bi Pridražani mogli ići raditi na polja ili u grad. Klapan otkriva kako Čulina nije htio fotografirati, ali pošto je imao fotoaparat, morao je. Tek nakon nekog vremena postaje svjestan potencijala tog materijala.

Svojim sumještanima i Čulini u čast Klapan izlaže ove fotografije, te nam je pobliže objasnio koncept kroz koji želi očuvati tradicijsku kulturu svoga rodnog kraja, kojem se vratio nakon školovanja u Zagrebu.

– Njegov sin mi je 2019. godine prepustio kompletan fundus fotografija i negativa iz tog vremena, riječ je o oko 500 fotografija. Negativi daju još jednu novu dimenziju svemu ovom, da je to izraditi tko zna što bi se sve još moglo naći. Na tim fotografijama prepoznao sam neke ljude koji me vežu uz početke mojih sjećanja.

Kao dijete sam otišao u Zagreb na školovanje, ali me uvijek vukao moj kraj, nostalgija za mojim rodnim mjestom, pa sam svojevremeno počeo pisati zapise iz svog djetinjstva. Koncept izložbe je zamišljen tako da glumac Joško Ševo, interpretira te moje zapise, tekstove koji se tiču ljudi s fotografija.

Uz njega, KUD Luzarica, točnije tri vokala će otpjevati nekoliko pjesama i tako odajemo čast ljudima na fotografijama, kojih više nema, a koji su bili dio mog djetinjstva, kazao je Klapan, dodajući kako se nada da će Općina jednog dana pomoći u kupovini pergaminskih vrećica i fotokutija otpornih na vlagu, u svrhu očuvanja ovog tradicijskog nasljeđa Pridrage.

175 fotografija

Klapan je proveo temeljito istraživanje i identificirao većinu ljudi koji su na fotografijama. Na ovoj izložbi, predstavit će nam 175 fotografija.

– Imam jednu kompletnu pridrašku memoriju, što je neprocjenjiva vrijednost za mene i sve mještane Pridrage. Imam i prepiske Šime Čuline i Olge Oštrić, koje je on slao. Nadalje, imam i njegove zapise o nekim običajima u Pridragi. Ja to sve čuvam, to su ljudi kojih se rado sjećam. Fotografije su 5×5 dimenzija, i na tome se puno toga iščita.

Na poleđini nekih fotografija imamo i zapise tko je osoba, čija je žena i koliko djece ima. Ove fotografije što su izrađene za izložbu 1995. godine malo su odsječene jer su u drugom formatu, dok u originalu vidite sve, čak i one kolce koji drže ceradu ispred koje su se slikali. Želio bih i njihove potomke sve pronaći, pa možda i jednom napraviti monografiju s posvetom Čulini, ističe Klapan.

Bez imena

Marija Šarić Ban, kustosica Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar, dodatno je istaknula vrijednost ovih fotografija, koje su iako za dokument, slikane od struka što je etnolozima jako zanimljivo radi prikaza nošnje.

– Ovo je izuzetan dokument tradicijske baštine. Na fotografijama na primjer možemo vidjeti kako su se sve žene uredile za tu priliku fotografiranja. Možemo vidjeti i tkanicu, način motanja tkanice, ovisno o marami radi li se o curi ili ženi i slično. To je ono što spaja izložbu s našim Odjelom, spoj prošlosti i budućnosti.

Drago mi je da su nam se obratili, taj dokumentarni materijal jako je vrijedan i bilo bi nam drago da se jedan dio pohrani i kod nas u našem Odjelu. Luka Klapan ima malo širi pogled na sve, istražuje svoju tradiciju, prikuplja imena ljudi s fotografija pa bi se mogli naći možda i neki potomci tih ljudi, koji možda nemaju nikakve fotografije svojih obitelji, kazala je Šarić Ban dodajući kako se veseli ovoj izložbi koja se lijepo nadograđuje na ono čime se bavi Etnološki odjel.

– Za katalog sam odabrao lica za koja nemam imena, pa se nadam da će ih netko možda i prepoznati. Na ovaj način se želim odužiti Šimi Čulini i njegovoj ljubavi prema našem mjestu, on je taj koji je sačuvao naš identitet. Mi se prepoznajemo po tome, po načinu odijevanja, na primjer kako su jašmak zaspunjale žene, a kako su mlade cure odbacile taj jašmak. Ovo je sve moj poziv, da tragom fotografija dodatno obogatim naše tradicijsko nasljeđe, zaključuje Klapan.

Izložba se otvara 7. prosinca u 18:30 sati, a bit će otvorena do 14. siječnja 2024.