Malo je onih koji danas ne znaju Svemira Troskota vlasnika istoimenog OPG-a iz Banjevaca kod Stankovaca. Znaju ga domaći, ali i mnogi putnici namjernici, domaći i strani turisti koji rado svraćaju u njegovu konobu i kušaonicu na pršut, sir, kobasice, srdele, inćune i ostale domaće delicije uz koje, iz bačava i botilja poslužuje bijela i crna vina, voćne rakije od vlastitog grožđa i travarice s dodatcima mediteranskog bilja, voćne likere od oraha, smokava, višnje maraske…
Dobio bačvu, a ostao bez vina
“Ovo lito nisam se moga braniti od turista. Došli svi koji su dolazili prije korone, ali i puno novih ”, kaže Troskot kojega smo sa suprugom Sanjom i sestrom Jagodom udanom Nakićen susreli na ovogodišnjem osmom po redu festivalu “Luka i igara” na vidikovcu Kamenjak iznad Vranskog jezera.
Oko štanda gužva, a na štandu svega lipoga od rešta češnjaka, suhih smokava, bajama, mladog kozjeg sira, veliki još nenačeti pršut, maslinovo ulje i već spominjano vino Banjevac, rakije i likeri…Prisjećamo se zajedno Vinkova već tradicionalne smotre vina Sjeverne Dalmacije u Stankovcima prije 15- ak godina kad je Svemir osvojio prve šampionske titule. Dvije. Kao najbolji proizvođač rakije travarice i, što je još važnije, njegovo crno vino Babić ocijenjeno je najboljim pa je ponijelo i titulu Županovo vino.
Za nagradu Svemir je dobio zlatno odličje, hrastovu bačvu od 300 litara i 1.000 kuna.
Dobio bačvu i novac, a ostao bez vina. Kako?
Slavlje u konobi
Lipo, odmah nakon proglašenja pobjednika u Stankovcima svi smo krenuli proslaviti Svemirov uspjeh u njegovu konobu gdje se uz pršut, slaninu, sir i druge domaće delicije, uz priče, dosjetke i pjesmu, pilo i nazdravljalo do ranih jutarnjih sati. Molitve su predvodila dva fratra. Fra Josip Repeša i fra. Petar Pletikosa, danas vitalni 86-godišnjak.
U zdravicama i govorima o vinu, punjenju i pražnjenju kese te o suvremenom mudizmu posebno se isticao profesor Ante Kolega Bage. Sve dok u bačvi nije ponestalo vina.
“Kud baš meni naleti ulje. Vidi se da sam neiskusan u konobi”, rekao je fratar Pletikosa, objavivši tako da nema više. Prisušilo.
Srećom ostala je Svemiru jedna puna bačva bilog vina. A da je i bilo pobjedilo tko zna što bi bilo?!
Na prvu bilo mi je žao Troskota jer on i njegova obitelj su (i) tada živjeli od konobe. Vina, kruha ispod peke, kozjeg sira, pršuta, maslina, suvih smokava, slanih srdela.. Ali, kako se ono kaže, nije svako zlo za zlo.
Prva registrirana vina i janjac za Ulija
Svemir je ostao bez crnog vina, ali je i profitirao. Za njegovu konobu se još više pročulo. Nadaleko. Kud ćeš bolje reklame nego da se vino popilo naiskap i da sutradan nikoga nije bolila glava. Uglavnom, Svemir Troskot je od tada počeo širiti paletu svojih proizvoda i na druge delicije.
U sve većem broju počeli su dolaziti i strani turisti, a otkad je poduzetni Troskot registrirao najprije svoja dva vina, bilo i crno, oba sa imenom Banjevac, koja nose i ekološku markicu, a potom još Debit i Babić. gostiju je sve više, dolaze iz svih mista gdje ljetuju od Zadra do Šibenika.
“Dobro idu i piju, a dopada im se što ode kod mene mogu vidjeti kako se nekad radilo i živilo na selu”, govori domaćin.
Neki od gostiju, poput Ulija iz Minhena, dolaze već godinama.
“ Postali smo prijatelji. Ovdje kod mene nedavno je došao sa obitelji i prijateljima da bi proslavio i svoj rođendan. Počastio sam ih, okrenuo janjca na ražnju,” govori Svemir.
Zašto su masline podbacile?
U konobi je na zidove obisija i brojna priznanja s degustacija mladih vina iz Polače i zrelih vina iz Stankovaca. Zidove krase i brojna priznanja sa domaćih i međunarodnih maslinarskih manifestacija. Noćnjaka, Dana masline i ostalih. “Uzgajamo 150 stabala maslina”, dodaje, a na pitanje kakav je urod ove godine kaže: “Grožđe nikad bolje, ali masline su podbacile”.
Hladna fronta početkom travnja sa minusima do 8 Celzija pa zatim žestoke vrućine u fazi cvatnje i oplodnje, te nezapamćena suša prepolovile su urod u svim pa i Troskotovim maslinicima. “Umjesto 8 tona ubrat ćemo 3, 4 tone”, govori Troskot. U berbi grožđa i maslina, pripomažu i sinovi Krešimir (27) i Slaven (25), dođe i kćerka Valentina sa svoje dvije kerkice Anom i Larom. “Unučice su radost i veselje”, veli uz karakterističan osmijeh. Svemir također rado ističe da je dugogodišnji čitatelj Gospodarskog lista.
Kvalitetna vina i vrijednosti seoskog turizma
“Lagao bi ako ne bi reka da su moja vina, konoba i kušaonica rezultat i ovih dviju renomiranih ravnokotarskih degustacija vina”, zaključuje Svemir Troskot. Gosti su prepoznali vrijednosti izvornog seoskog turizma pa sada i drugi poljodjelci u Banjevcima i okolici polako kreću Svemirovim putem. Njegovo bilo i crno s etiketom Banjevac i rješenjem Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, našlo se na tržištu među prvima u stankovačko- benkovačkom vinogorju.
Potom Debit i Babić, zajedno sa kvalitetnim vinima još nekolicine ovdašnjih vinara za sva vremena su srušila stigmu o “dobrim vinogradarima, a lošim vinarima” stankovačkog kraja. Ma što stankovačkog?!
Zajedno sa drugim kvalitetnim i vrhunskim vinima, koja su u međuvremenu proizvedena, skinulo je stigmu cijeloj sjevernodalmatinskoj vinarskoj podregiji od Karlobaga i Paga preko Nina, Zadra, Benkovca i Stankovaca do Vodica, Šibenika, Skradina i Knina.
Nakon ovoga logično je staviti točku na ovaj tekst.
Previše uvoza i nesiguran plasman
Ali ne, pitam Svemira može li on i njegova obitelj živjeti od rada u poljoprivredi i seoskog turizma.
Odgovorio je: “Ne!” A zašto? Previše je uvoza. Tržište nije regulirano. Nisi siguran u plasman. Nekada smo, primjerice, proizvodili po 20 tona kapule, a sad ne proivedemo ni 200 kg. Išlo je ko ludo, a sada…Sve se, kaže, kod nas radi napamet i neorganizirano. Evo, posadija bi ja 2 tone sjemenskog krumpira, ali gdje ga plasirati? “Otkupne stanice nas ucjenjinju. Daju sjeme i repromaterijal, a kad dođe vrijeme otkupa srozaju cijenu na 2,60 kn. Plate ti nakon 4 miseca kad se oni naplate. Mi proizvođači smo zadnji. Zato mladi bježe od poljoprivrede. Nema sigurnosti”, kaže, pa su i njegovi sinovi krenuli sigurnijim putem. Krešimir je profesionalni vojnik, Slaven vodoinstalater. A rad na imanju bit će im dodatni posao i zarada. Kao i većini mladih koji nisu napustili zavičaj i otišli u inozemstva.
Tako je sada, a možda se stvari promijene pa imanje Svemira Troskota doživi novi procvat. Neki novi događaj sličan onome kada se u slavljeničkom ozračju tijekom večeri u njegovoj konobi popilo 200 litara vina!
Etno muzej, vatrena kuća i sušionica pršuta
U sklopu Troskotovog kućanstva pozornost privlači pravi mali eko etno muzej sa tradicionalnom pekom i starom vatrenom kućom te sušionicom pršuta.
Supruga Sanja umijesi i ispeče kruh ispod peke, goste dočekuje s fritulama. Za predjelo pršut, dalmatinska panceta i divenice od svinja koje Troskoti uzgajaju “za sebe, rodbinu i prijatelje”.
Tu u etno muzeju je sve kao nekada – od zaprežnih kola, starih vučija za dopremu vode, ručnog stroja za pravljenje sira, tikve na kojima su stariji učili plivati na Vranskom jezeru, prskalica za vinograd, podiljač, šetka, peka, lopar, ožeg, stari ćupovi, oke, opleteni kukuruz, konjska zvona, koja su se rabila u prigodi svadbi, sita za izradu konzerve od rajčica, bukara za vino, te dvije bačve od 500 litara, jedna za bijelo, a druga za crno vino, pripovjeda Svemir.
Gospodarski list/ priredio Nedjeljko JUSUP
najnovije
najčitanije
Ostali sportovi
ATP Madrid
Iga Swiatek rutinski izborila finale Madrida, Amerikanki je prepustila tek četiri gema
Plodovi zemlje i mora
"JESTE LI IH VIDJELI?"
PROLJETNICE Promatrajte i osjećajte, ali nikako – ne berite!
Svijet
ZABORAVLJENA DJECA RATA
Djeca rođena nakon zločina silovanja dobila prava 30 godina od rata u BiH
Plodovi zemlje i mora
TAJLANDSKI ISTRAŽIVAČ
Iz kokošjeg perja izvukao proteine i napravio zamjenu za meso
Ostali sportovi
OI U PARIZU
Izbjeglički olimpijski tim u Parizu brojat će rekordnih 36 sportaša iz 11 zemalja
Zadar
PREČKA ULICA
U Zadru palo stablo na automobile, vatrogasci i policija na terenu
Crna Kronika
NEPRISTUPAČAN TEREN
Na Viru osoba upala među stijene sa quadom, intervenirale sve službe
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Zadar
TRN U OKU ZADAR
‘Sad je tamo potpuni kaos’: Zadrani se žale na gužve na vrhu Puta Bokanjca: ‘Zeleno je pet sekundi…’
Županija
OBAVIJEST