Autohtona ponuda zadarskog zaleđa kao turistički odmak i iskorak

Sveučilište u Zadru, kao jedan od partnera na projektu »Take it slow«, jučer je u parku Muzeja antičkog stakla, na panel raspravi i neformalnom druženju okupilo stručnjake iz područja turizma, kao i predstavnike lokalne zajednice iz Ravnih kotara.
Projekt »Take it slow« osmišljen je s ciljem upravljanja i promocije Jadrana kao održive, zelene i pametne europske turističke regije kroz uspostavu lanca vrijednosti u turizmu prema načelima pametne specijalizacije. Temelji se na istraživanju načina života kao spoja materijalne i nematerijalne, kulturne i prirodne baštine u suradnji sa znanstvenicima i lokalnom zajednicom kao velikim izvorom znanja.

Destinacija i izvor sirovina
– Radi se o strateškom projektu u okviru programa Interreg Italija – Hrvatska. Partneri na projektu u Hrvatskoj su sve jadranske županije izuzev Primorsko – goranske, a u Italiji sve regije na jadranskom dijelu, kazala je Božena Krce Miočić s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.
– Projekt propituje u kojem će se smjeru dalje kretati cjelokupni razvoj turizma na ovom području. Jedno od temeljnih pitanja na koje treba odgovoriti je koje su to temeljne politike, na čijim se postulatima treba temeljiti daljnji razvoj turizma. Smjer razvoja turizma u EU, pa tako i u Hrvatskoj je da se razvijamo u smjeru sporog i održivog turizma, kojim ćemo dokazati da se i na druge načine mogu ostvariti izvrsni turistički rezultati, istaknula je Krce Miočić.
Ovim će projektom oni koji dosada nisu imali prilike predstaviti se na velikoj pozornici, napokon doći u priliku da svoja znanja i proizvode predstave široj javnosti.
– Svaka je županija izabrala jedan lokalitet na kojem će raditi. U Zadarskoj županiji su to Ravni kotari, jer u njima vidimo snažan potencijal, te su predmetom našeg istraživanja bili značajno prije ovog projekta. U sklopu našeg sudjelovanja na »Take it slow« projektu smo uočili da gastronomija kao takva radi poseban odmak, te da ju možemo ponuditi u okviru primorskih odredišta, kako bi turiste ponukali da posjete Ravne kotare, istaknula je Krce Miočić i dodala kako je bitno u obzir uzeti činjenicu kako ravnokotarska gastronomija još uvijek nije prezentirana u svoj svojoj punini.
– Ravni kotari nisu samo gastronomska destinacija, već i izvor sirovina, te su upravo ta dva smjera prepoznata u ovom projektu. Jedan od prvih elemenata je razlučiti koje sirovine se koriste za izradu autohtonih jela te iste potom prezentirati na moderan način i učiniti sastavnim dijelom zadarske gastronomske scene, kazala je Krce Miočić.

Ne ovise o resursima sunca i mora
Ravni kotari imaju potencijal da postanu katalizatorom disperzije turističkih dolazaka i noćenja u Zadarskoj županiji, na način da smanje preopterećenost priobalnih destinacija, jer ne ovise o resursima sunca i mora. Na području Ravnih kotara postoje temelji za razvoj kulinarstva baziranog na tradicionalnim receptima.
– Jadransko more je bogato malim zajednicama, kako na otocima, tako i u zaleđu, kazala je Katarina Kokić, tehnička voditeljica projekta sa Sveučilišta u Zadru i dodala kako je cilj projekta razviti rješenja za upravljanje mirkoturističkim destinacijama, kako bi se lokalna zajednica potaknula na aktivno uključivanje u pronalazak rješenja, koja su vezana za utjecaj turizma na njihovu zajednicu, ali i kako bi se očuvala prirodna i kulturna baština.
– U sklopu projekta će se također razviti alati, koji će pomoći pravovremeno odgovoriti na zahtjeve turističkog tržišta, kako bi se uravnotežila sezonalnost turističkih aktivnosti. Budući da na projektu rade znanstvenici i članovi lokalnih zajednica, temeljit će se na istraživanju različitih stilova života, ali i različitih aspekata materijalne, nematerijalne, te kulturne i prirodne baštine, rekla je Kokić.

Zeleni certifikati
– Jedan od prvih koraka na projektu bio je odabir mikrolokacije, koja će biti predmetom našeg rada. U našem su slučaju to Ravni kotari, koji posjeduju izniman atrakcijski potencijal, koji se ogleda u bogatstvu prirodne i kulturne baštine, materijalne i nematerijalne. Sveučilište u Zadru je razvilo metodologiju za ocjenu prirodne i kulturne baštine, te metodologiju za izradu akcijskih planova, objasnila je Gabrijela Vidić, poslijedoktorandica na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i dodala kako su dio projekta i edukacijske aktivnosti.
– Kroz period od svibnja do srpnja organizirali smo tri radionice, koje su vezane za pametne specijalizacije, zeleni, slow i održivi turizam. Kroz edukaciju pridonosimo aktivnijem procesu donošenja odluka u destinaciji i pokretanju konkurentnosti destinacije. U tijeku je tematsko istraživanje o snagama i slabostima eno i gastronomske ponude u Kotarima i cijeloj županiji. Do kraja projekta planiramo i kuharske radionice, namijenjene ugostiteljima u županiji, kao i ciklus radionica o uvođenju eko i zelenih certifikata, zaključila je Vidić.

Panel rasprava
»Take it slow« je strateški projekt, koji se provodi u sklopu operativnog programa Interreg Italija – Hrvatska 2014. – 2020. Ukupno trajanje ovog projekta, koji je već neko vrijeme u fazi realizacije je do 31.12.2022. godine. Nositelj projekta je Dubrovačko – neretvanska županija. Ukupna vrijednost projekta je 3.764.695,71 eura.
Na panel raspravi »Slow food iz Ravnih kotara« sudjelovali su Božena Krce Miočić i Tomislav Klarin sa Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Ante Galić iz TZ-a Zadar, Marta Pintur Bosna iz Udruge za ruralni razvoj Ravnih kotara, Iva Bencun, organizatorica Zadar Outdoor Festivala. Vlado Babac iz restorana Pet bunara, Ante Butić iz OPG-a Butić te Ana Zubčić iz Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije.