Hrvati sve više štede. Evo koliko novca građani imaju u bankama

Depoziti hrvatskih kućanstava u dvije godine porasli su za 7,3 milijarde eura, ili skoro 25 posto, objavio je na okruglom stolu Hrvatske gospodarske komore njezin glavni ekonomist Goran Šaravanja.

Predstavljajući analizu po županijama, objavio je kako je rast depozita kućanstava bio naglašen prošle godine, kada je godišnja stopa rasta prešla 13 posto, unatoč promijenjenim okolnostima, odnosno realnom padu plaća zbog izuzetno visoke inflacije te uz i nadalje vrlo niske kamatne stope banaka na depozite.

– U dvije godine, u 2021. i 2022., ukupni depoziti sektora kućanstava u bankama povećali su se za 7,3 milijarde eura, odnosno za 24,4 posto. Na samom kraju 2022. bio je vidljiviji skok položene vrijednosti depozita zbog pripreme za konverziju od 1. siječnja 2023., odnosno promjene nacionalne valute u euro. No, odmah nakon konverzije se taj rast anulirao budući da su kućanstva podigla dio konvertiranih depozita, a odljevu depozita je pridonijela i emisija »narodne« obveznice u ožujku, rekao je Šaravanja.

Prirodno stanje

Svemu je, naravno, kumovala činjenica da su građani Hrvatske svoje zalihe koje su imali u kunama sada pretvorili u »formalne« depozite u eurima, odnosno konvertirali su valute i automatski ih zadržali u bankama. Zaključeno je kako je rast depozita građana u bankama očekivan, ali da je ipak iznenađujuća količina novca koja je u sustav ušla kroz konverziju kune u euro. To što ni visoka stopa inflacije nije odvratila građane od štednje u bankama, objašnjeno je inercijom, odnosno, kako je rečeno, »prirodnim stanjem« kada je u pitanju štednja u Hrvatskoj.

Okrugli stol održan je u povodu Svjetskog dana štednje, a ako se gleda štednja na županijskoj razini po glavi stanovnika, vidljiv je utjecaj turizma, koji je definitivno prva gospodarska grana u Hrvatskoj, jer omogućuje širem broju kućanstava akumulaciju kapitala, što se vidi i po udjelima i razinama štednje na županijskoj razini.

Direktorica direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a Maja Bukovšak ističe kako sve brži rast dohodaka i usporavanje inflacije omogućuju kućanstvima postupno obnavljanje štednje.

– Pritom se štednja i dalje dominantno usmjerava u depozite na tekućim računima, unatoč rastu kamatnih stopa na oročene depozite, a još su uvijek snažna i ulaganja u nekretnine, kazala je Bukovšak.

Financijska pismenost

Govoreći o aktivnostima u području financijske pismenosti, Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije i makroekonomske analize HGK-a, istaknula je kako je kroz aktivnosti Komore u ovoj godini do sada obuhvaćeno više od 1.100 učenika i profesora srednjih škola u šest gradova te studenata na pet fakulteta. Teme koje posebno zanimaju mlade su održive financije, digitalizacija financijskih usluga i kriptoimovina.

U tom smislu, Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), istaknuo je da posljednji rezultati istraživanja financijske pismenosti u Hrvatskoj govore da je čak 95 posto ispitanih građana svjesno utjecaja inflacije na njihov život. Iako samo 25 posto građana živi za danas, ne misleći na budućnost, ipak njih 33 posto radije troši novac nego što dugoročno štedi, pokazuju rezultati istraživanja.