Naleti bure otresli brojne plodove maslina na tlo

Stigla je jesen praćena obilnom kišom. Njena najava ubrzala je brojne poljoprivredne radove, prvenstveno berbu grožđa. Uz brojne probleme tijekom vegetacije posljednja kiša smanjila je kvalitetu ionako umanjenog uroda grožđa. Naravno uvijek nakon kiše dolazi sunce, a temperature za kraj rujna daleko su veće nego što priliči ovom godišnjem dobu. Bablje ljeto će omogućiti da do kraja mjeseca završi berba vinograda i tada će sve oči biti uprte u masline.

Maslinov moljac, svrdlaš i maslinova muha ubrali su danak na i ovako skromnom urodu maslina. Nakon prošlogodišnje izuzetno dobrog uroda, ove godine brojni maslinari će imati skromnu berbu, a bit će i onih koji neće ubrati gotovo ništa. Naročito je podbacila autohtona sorta oblica.

– Ova kiša zbilja nije trebala, govori Mate s Pašmana dodajući kako ima kiše dovoljno od lita.

Pikantno ulje dobro samo za – salatu

– Sada treba suša za masline i to bez bure, ali bura je uvik nakon kiše, pa je tako i ovih dana. Pogledaj koliko je maslina palo na tlo nakon bure u ponedjeljak. Maslina ima na tlu kao škalje i što ćemo sada činit. Vi stručnjaci reći ćete da to za bacit, a mi neznalice sve ćemo to lipo pokupit, staviti u maštel, potopiti morem i preraditi čim se otvore uljare. Vama je bolje da rečete uljarama da počnu odmah s preradom jer maslina na našem i susjednom škoju bit će za preradu vrlo brzo, priča Mate kojeg sam hoći li za preradu biti netom ubranih maslina.

– Nema šanse da će biti maslina za brati nakon Dušnog dana. A do tada se kupi što padne na tlo jer svako zrno maslina je kapić uja, poručuje ovaj maslinar.

Zar to ulje zadovoljava standarde o ekstra djevičanskom maslinovom ulju, pitam Matu koji postaje sve žešći u razgovoru.

– Naši stari su kupili sve masline s tla, držali ih u moru i brali masline do prolića pa su živili osamdeset i više godin. Danas po vašem sve triba ubrati u šetemanu, odmah preraditi i cilu godinu imati uje koje pali. To uje meni daje po travi i dobro je za salatu, ali kad ga proliješ priko ribe odnija vrag sriću marendi i onom tko ga prolija. Naše starinsko, kako kaže naš Kaljanin, profešur Bage, a on je učena glava, starinsko uje ima sve kolure škoja, govori Mate kojeg pitam zadovoljava li maslinovo ulje koje se držalo u moru pravilnike o ulju te što o tome kažu analize.

– Vrag ti odnija pravilnike, analize i ostale gluposti koje izmišljaju dokoni činovnici. Naše uje sa školja je zakon i po njemu trebaju se ravnati uja cilog svita. Nisu Talijanci munjeni kad se otimaju za naše uje i plaćaju za litru dvadeset eura i više kun, uporan je ovaj maslinar.

Na školju ovih dana život se vraća u normalu. Većina turista je otišla, osim onih koji imaju kuće za odmor.

Kako se pravi bevanda?

– Ovih dana Slovenaca na školju ima gotovo koliko i domaćeg svita. Kraj mene je kupio Slovenac ne jednu nego dvije kuće, preselio se za stalno u Barotul i upisao djecu u školu, govori Josip iz Barotula.

Vinogradi na Pašmanu gotovo su nestali. Njima se bave samo oni najuporniji, budući da se većina mladih okrenula drugim poslovima, a kod njih se gubi navika konzumiranja vina. Gotovo je nestala proizvodnja prošeka i pečenog vina kojeg je u neka prijašnja vremena bilo u svakoj konobi.

Oni najuporniji koji još uvijek guštaju u vlastitom vinu kupuju grožđe.

Ovih dana kupio sam 500 kilograma crnog i petsto kilograma bilog grožđa. Svake godine kupujem duplo više, ali ove godine cijena grožđa je visoka. Nitko ti ga neće dovesti na otok ispod dva eura za kilogram. Kupujem godinama od istog Vlaja iz Kotara, ali i je on digao cijenu i govori da mu je rodilo daleko ispod prosjeka, a troškovi proizvodnje su mu se udvostručili. Otkako je vinograd propao, grožđe iz Ravnih kotara, među ostalim otočanima, kupuje Rade iz Banja čije ime je izmišljeno jer hoće ostati anoniman.

– Vrag će radit vinograd kad unazad nekoliko godina za pet do sedam kuna po kilu stigne grožđe u moju konobu. Tada sam redovito kupovao 1000 kilograma crnog i 500 kilograma bilog grožđa. Od toga sam imao 600 litara crnog vina, 300 litara bilog i još 500 litara bevande, priča Rade kojemu sam dao primjedbu kako se bevanda pravi na način da u čašu uliješ dvije trećine vina i jednu trećinu vode.

– Oli si ti munjen, a munjen nisi, već ti mene zafrkavaš. Bevanda se pravi tako u drop, nakon što se odlije mošt, uliješ 100 litara vode, staviš 25 kila cukra, 25 deka vinske kiseline i ostaviš da kuha 14 dana. Nakon toga dobiješ bevandu ili vino koje je grom gromova. Možeš popit cili pot, a i turisti ne prigovaraju kada ga piju, otkriva ovaj stanovnik Barotula kojem sam na to pojasnio kako se radi o patvorini koja je zakonom zabranjena.

– Puno toga je zabranjeno i čini se u ovoj državi, a što mi nećemo činiti ono što su radili naši stari. Takvo vino ili bevandu je prodavao moj did Mate, Barbaroši u Svetom Filipu i Jakovu u zamjenu za brašno i cukar, otkriva Rade.

Kraj rujna i početak listopada je vrijeme kada se upriličuju brojne fešte po nebeskim zaštitnicima u ovdašnjim selima. U utorak je najprije bila fešta u Polači i Slivnici za blagdan svetih Kuzmana i Damjana, zatim dolazi blagdan svetog Mihovila 29. rujna i Gospa od Ružarija prve nedjelje u listopadu.

Nema fešte bez janjetine

Fešta je duboko ukorijenjena u tradiciju i običaje našeg pučanstva. Nekada se feštalo tri dana. Prijatelji i rođaci iz udaljenijih mjesta dolazili su na feštu dan prije i odlazili dan kasnije. Jutro na dan fešte počelo je doručkom koji se sastojao od bijele kave i kruha. Zatim je slijedila marenda koja se sastojala od janjećih jetara i palente. Nakon marende domaći i gosti pošli bi na misu. Za ručak je bila lešo jaretina i janjetina s ražnja. Za večer je također bila lešo i pečena janjetina.

Nakon ručka u svakoj kući se upalila svijeća i molilo se Bogu. Tada je u kuću dolazio svećenik koji je blagoslovio sve nazočne. Molitva i dolazak svećenika zvala se Večernja

Danas pripreme za feštu počinju dan prije. Kako se očekuje dolazak najmanje desetak, a kod nekih gospodara i pedesetak ljudi, treba sve pažljivo pripremiti i organizirati. Na fešti ne smije ničeg faliti. Svatko tko dođe dobro došao je i nitko ne smije otići kući gladan, žedan i nezadovoljan.

Fešta počinje ručkom, ali pripremu treba obaviti dan prije. Treba obaviti spizu i kupiti sve čega nema na vlastitom gospodarstvu. Većina gospodarstva posjeduje vlastito janje, ali ukoliko ga nema treba ga kupiti i dogovoriti vrijeme klanja. Najbolja janjetina je ona koja se tek zaklana natakne na ražanj i počinje peći.

Većina gostiju dolazi u zakazano vrijeme, a to je ura iza podneva, ali kako danas zbog radnih i poslovnih obveza nije svima moguće da dođu u zakazano vrijeme, treba za njih biti vruće janjetine i kasnije.

Jesen je stigla kalendarski i vremenski. Poljoprivredni radovi polako jenjavaju. Mošt je u bačvama i treba kontrolirati vrenje. Dolazi period pečenja rakije, a to je vrijeme druženja uz »Veselu mašinu«. Zar je loše malo se zabaviti do berbe maslina koja će uslijediti vrlo brzo.