Obrovačka nogometna priča počela je izrazito svečano 5. rujna 1926. godine i kao da je nagovještavala da će Obrovac biti prepoznat kao grad velikih hrvatskih i svjetskih nogometaša. Dvojica najpoznatijih, Luka Modrić i Dado Pršo, rođeni su u Zadru samo zato što Obrovac tada nije imao rodilište. Damir Desnica (»riječka lastavica«), reprezentativac SFRJ-a i Ferante Colnago, reprezentativac Kraljevine Jugoslavije, rođeni su Obrovčani. Obrovac ni u njihovo vrijeme nije imao rodilište, ali su se djeca češće rađala kod kuće. Zavičajna udruga Matica Obrovčana iz Zagreba već niz godina vrijedno radi na prikupljanju obrovačkoga povijesnog i kulturnog blaga pa je tako obradila i obrovačku nogometnu priču. Udruga je 2016. godine priredila izložbu u Obrovcu, a kasnije i u Zagrebu pod nazivom »90 godina nogometa u Obrovcu«. Obrovačku nogometnu priču ispričao nam je Mićo Jurjević, predsjednik Matice Obrovčana iz Zagreba.
Što se događalo 5. rujna 1926. godine u Obrovcu?
– Ante Festini (1895. – 1978.), obrovački trgovac i Božidar Miodrag (1901. – 1986.), sudski kancelist, dogovorili su formalno osnivanje Športskog kluba Zrmanja tj. obrovačkog nogometnog kluba, i organizirali nogometnu utakmicu protiv sportskog kluba Lav iz Novigrada. Miodrag je za tu prigodu napravio prekrasan plakat, pravo umjetničko djelo, koji je danas u obitelji njegove snahe, prof. Helene Miodrag u Zadru. Mislim da se radi o najstarijem plakatu za neku nogometnu utakmicu u Hrvatskoj, a i šire. Božidar je izradio i prvi grb nogometnog kluba iz Obrovca, a Obrovčani su nastupili u prekrasnim plavim dresovima s grbom na prsima. Ante Festini bio je spretan fotograf pa danas obitelji Festini i Miodrag imaju sjajne fotografije s te utakmice. Posebno je zanimljiva fotografija jedne akcije tijekom utakmice, što je prava rijetkost iz tog vremena. Plakat, grb i fotografiju utakmice odigrane prije 94 godine imaju samo neki najveći klubovi u Hrvatskoj.
Kako je završila utakmica?
– S obzirom na to da su Novljani već ranije osnovali nogometni klub, vodili su na poluvremenu 0:2, ali su Obrovčani na kraju izjednačili na 3:3. Igralo se tada s osam igrača i vratarom, a igralište je bilo ispod tadašnje gradske uprave na mjestu dijela sadašnje srednje škole. U Obrovcu je za tu prigodu organizirano veliko slavlje, a brodovima je došlo puno navijača iz Novigrada. Cijeli Obrovac mirisao je po janjetini. Vjerujem da će jednom neki nogometni entuzijasti u Obrovcu uvesti tradiciju slavljenja rođendana obrovačkoga nogometnog kluba i taj dan slaviti s Novljanima.
Teren »kod jablana«
Što se nadalje događalo s obrovačkim nogometnim klubom?
– Obrovčani nisu igrali u ligama Kraljevine Jugoslavije, ali su često odigravali utakmice u Biogradu, Novigradu, Benkovcu, Posedarju, Gračacu i Zadru, a Posedarci i Novljani su brodovima dolazili igrati protiv Obrovčana. Nemojmo zaboraviti da je Obrovac u to vrijeme bio grad u pravom smislu te riječi i da je imao carinsku službu, brodsku liniju za Zadar i Rijeku, približno 14 gostionica u kojima se pekla janjetina i još puno toga. Bilo je to vrijeme osnivanja takvih klubova, dok su u organiziranoj ligi sudjelovali samo Benkovčani i Zadrani. Glavni igrači, osim Festinija i Miodraga, bili su Franjo Drezga (zvani Glazer), vratar, Dane Desnica, Đoko Desnica, Kike Šitić, Petar Crljenko, Jure Šimičević, Boško Jokić, Đuro Jokić, Jure Jurjević, Cince Kuridža i Ćećo Župan. Na europskim nogometnim terenima tada se isticao Obrovčanin Ferante Colnago (Hajduk, HŠK Concordia – Zagreb, SK BASK – Beograd, Olympique de Marseille, Rapid Bukurešt), a pojavio se i njegov nećak, kasnije legendarni nogometaš Hajduka koji se također zvao Ferante Colnago. Treba napomenuti da su klub financirali obrovački poduzetnici, uglavnom lokalni trgovci i ugostitelji. U Obrovcu je postojala sokolska sportska organizacija. Ona je, osim starijih vježbača, obuhvaćala svu školsku djecu. Vježbalo se u prostoriji Sokolskog doma u tadašnjoj zgradi općine (današnjeg muzeja), ali i na prostoru ispred pravoslavne crkve gdje je bilo vježbalište s ručama, prečama, hvataljkama i stazama za trčanje te skakanje u vis i u dalj. Tu su se pripremali različiti sletski nastupi i natjecanja. Tako su Obrovčani nastupili i na Sveslavenskom sokolskom sletu u Pragu.
Je li Drugi svjetski rat privremeno zaustavio obrovačku nogometnu priču?
– Tijekom rata u Obrovcu se nije igrao nogomet. Neposredno nakon rata organizator nogometnih zbivanja postao je Mićo Jokić (Paraćinć) i tada još neregistrirani NK Zrmanja obnovio je tradiciju nogometnih druženja uglavnom s Novljanima i Posedarcima. Glavni igrači postali su Đoko Desnica, Mićo i Branko Jokić, Ilica Jokić, Ilija Šarlija, Joško Klarica i drugi. Igralo se na terenu »kod jablana« uz Zrmanju, na mjestu gdje je danas vrtić u Obrovcu.
Jadral pa Rudar
Je li industrijalizacija Obrovca donijela neke promjene?
– Obrovčani su se 1967. godine uključili u zadarsku ligu neregistriranih klubova pod imenom NK Zrmanja, a takvu je ideju mladih Obrovčana podržalo tadašnje socijalističko poduzeće za eksploataciju boksita Jadral. Zatim su se u sljedećoj sezoni 1968./69. godine pod imenom NK Jadral uključili u zadarsku općinsku ligu u kojoj su imali zapaženu ulogu. RO Jadral financirala je sve aktivnosti nogometnog kluba. NK Jadral je već u sljedećoj sezoni 1970./71. godine postigao najveći uspjeh osvajanjem prvog mjesta u ligi i ulaskom u dalmatinsku zonu koja je predstavljala treći rang natjecanja u bivšoj državi. To je vrijeme u kojem je za Obrovac igrao vjerojatno najbolji igrač koji je nastupao u obrovačkom klubu, Milivoj Pršo zvani Cink, stric Dade Prše. NK Jadral privlačio je i neke zadarske igrače pa su u Obrovcu nastupali i Krešo Džaja, Ivica Bonovil, Miro Vunić, Romić, Zaninović, Biovica, trener Slavica i drugi.
Zbog čega se klub ugasio?
– Nažalost, 1972. godine ugasila se aktivnost NK Jadral i nasuo se nogometni teren radi izgradnje drugih sadržaja. Nevjerojatno je da za vrijeme izgradnje Glinice, 70-ih godina, kada su u Obrovcu bila prisutna sva građevinska poduzeća iz bivše države, Obrovac nije uspio izgraditi nogometno igralište. Domaće političke strukture nisu shvaćale značaj razvijanja društvenih sadržaja za opći razvoj Obrovca. Zbog važnosti i kompleksnosti Glinice Obrovcem se sve više upravljalo iz Zadra i polako se gasio lokalni entuzijazam. U to je vrijeme Obrovčanin Damir Desnica žario i palio jugoslavenskom ligom, ali i europskim terenima u dresu Rijeke i reprezentacije bivše države. Pršo Milivoj bio je uspješan u Zadru, Rijeci i Velebitu.
Kada se pojavljuje NK Rudar?
– Taj se klub pojavio 1986. godine pod pokroviteljstvom RO Dalmatinski rudnici boksita zbog čega se i zvao NK Rudar, što je bilo pogrešno. Igrački kadar činili su uglavnom domaći dečki s malonogometnim pedigreom. Za Rudar su igrali blizanci Stipe i Željko Modrić, otac i stric Luke Modrića. Igralo se u općinskoj, pa zatim međuopćinskoj ligi. Nisu imali svoje igralište pa su bili domaćini u Posedarju, a zauzvrat je nogometaše iz Posedarja na utakmice vozio autobus Dalmatinskih rudnika boksita. Ratnim događanjima 90-ih godina Rudar je otišao u povijest.
Povratak Zrmanje
Kada je ponovno aktiviran NK Zrmanja?
– Obrovački nogometni klub aktiviran je ponovno 1999. godine pod imenom NK Zrmanja. Na početku se klub natjecao bez vlastitoga domaćinskog terena i s neiskusnim igračima i nije ostvarivao neki uspjeh. Dolaskom Vlade Marića 2001. godine i angažiranjem Zadrana Vlade Mandića i Raphaela Sušića te Šime Ivkovića i Ronija Miočića stvorila se nogometna škola, počeli su se nizati dobri rezultati i počeo je vladati entuzijazam. Tako su obrovački mladići, nastupajući kao domaćini u Pridrazi, pojačani s nekoliko iskusnijih igrača u sezoni 2004./05. uspjeli osigurati natjecanje u Četvrtoj HNL, što je jedan od najvećih uspjeha u klupskoj povijesti. Utakmicom »na Jankuši« 19. ožujka 2005. godine i pobjedom Zrmanje nad Hajdukom iz Pridrage rezultatom 2:1 vratio se klupski nogomet u Obrovac. Hrvatskom nogometnom scenom dominirao je Dado Pršo, a naslijedio ga je Luka Modrić, obojica s obrovačkim nogometnim genom i svjetskim rezultatima.
Na kojoj su razini današnji rezultati NK Zrmanja?
– Danas klub nastupa u najnižoj, drugoj županijskoj ligi, i postiže vrlo slabe rezultate, a od natjecateljskih kategorija ostali su seniori, papaline i tići. Nikada u povijesti klub nije dobivao novac iz gradskog proračuna, a sada je to jedini način financiranja. Grad je vrlo izdašan, ali u klubu danas nema nema Ante Jurjevića – Čile, Antonia Župana, Vlade Marića i drugih obrovačkih nogometnih znalaca. Vjerujem da je to samo prolazno stanje i da će NK Zrmanja opet biti uspješan nogometni klub.
1971./72.
1. Zadar 26 21 2 3 73:21 44
2. Solin 26 13 8 5 45:37 34
3. Sloga (M) 26 14 2 10 55:35 30
4. Bagat 26 13 3 10 41:34 29
5. Omladinac 26 12 4 10 24:26 28
6. Jugovinil (KG) 26 9 9 8 29:30 27
7. Slaven (TG) 26 11 5 10 43:34 27
8. Jadran (KS) 26 9 8 9 41:38 26
9. Val 26 9 5 12 40:44 23
10.DOŠK 26 9 4 13 33:38 22
11.Dinara 26 9 4 12 33:38 22
12.Velebit (B) 26 7 6 13 35:43 20
13.Jadral 26 5 7 14 30:63 17
14.Omladinac 26 5 5 16 31:67 15
Sezona u kojoj je Jadral igrao u sjevernoj skupini dalmatinske lige, trećem rangu u Jugoslaviji.
najnovije
najčitanije
Nogomet
NJEMAČKI KLUB
Bayer u problemima s ozljedama, Alonso: Možda i ja zaigram
Nogomet
azijska liga prvaka
Pobjeda Al Nassra, dva gola Ronalda, Brozović nastupio
Svijet
AMERIČKI PREDSJEDNIK
Uoči odlaska iz Bijele kuće, Biden posljednji put pomilovao purice
Hrvatska
razgovor
Plenković razgovarao s Trumpom o bilateralnim odnosima i Ukrajini
Hrvatska
PREMIJER
Plenković: Ne postoje nikakvi ‘tajni letovi’, radi se o provedbi Dublinskog režima
Crna Kronika
strava u slavoniji
Nasred ulice izboden muškarac, preminuo u bolnici
Zadar
U OBJEKTIVU
MODNA ANALIZA Gradske ulice i ove su subote bile pune odličnih street style komada
Županija
kupnja
I ovu nedjelju otvoren određen broj trgovina u Zadru i županiji, donosimo popis
Zadarski prsten
odzvonilo neodgovornima
Kamere i kazne s ciljem zaštite prirode u Vrsima
Zadar
glazbena diva