60. GLAZBENE VEČERI U SV. DONATU Svaki će koncert biti posvećen Zadru

Program je više puta bio revidiran zbog pandemije koronavirusa, no osnovno mu je obilježje posvećenost Zadru. Svaki koncert bit će posvećen našemu gradu, a glazbenici koji nisu Zadrani izvodit će programe zadarskih autora – naglasio je umjetnički ravnatelj festivala Jurica Šoša najavljujući 60-te, jubilarne Glazbene večeri u sv. Donatu.
Tako će primjerice, Splitski virtuozi 22. srpnja izvesti koncert za violončelo Pavla Dešpalja, ali i uvertiru Laka konjica Franza von Suppèa, skladatelja koji na najljepši mogući način spaja Split i Zadar. On je naime, rođen u Splitu, ali je kao petomjesečno dijete došao u Zadar, odakle je kao sedamnaestogodišnjak otišao u Beč i postigao svjetsku slavu. Ženski zbor HRT-a s maestrom Tomislavom Fačinijem 25. srpnja na programu će imati djelo Igora Kuljerića »More« koje priziva njegovu voljenu Silbu, a Kalamos kvintet gostovat će s djelima Blagoja Berse 30. srpnja.
– Unatoč neizvjesnosti oko epidemiološke situacije u zemlji i Europi, uspjeli smo, uz dobru organizaciju, prirediti dostojanstven, kvalitetan, atraktivan i autentičan program 60. izdanja Glazbenih večeri u Sv. Donatu – izjavila je i Dina Bušić pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport Grada Zadra, ali i predsjednica festivalskog Vijeća.

Otvorenje uz Simfonijski orkestar HRT-a
Otvorenje Večeri počinje koncertom na rimskom Forumu ispred crkve sv. Donata, izvedbom Simfonijskoga orkestra Hrvatske radiotelevizije koji već puno desetljeće otvara tu najstariju zadarsku glazbenu manifestaciju, potpomognut zadarskim snagama – maestrom Repušićem, trenutačno najuglednijim hrvatskim dirigentom koji je svoje prve glazbene korake ostvario upravo na Glazbenim večerima u Sv. Donatu, zatim dvjema zadarskim sopranisticama međunarodnih karijera – Nelom Šarić i Martom Hut, te počasnim koncertnim majstorom Zadarskoga komornog orkestra i Londonskoga simfonijskog orkestra – brilijantnim Romanom Simovićem.
– Ovogodišnje Večeri snažno naglašavaju neraskidivu vezu sa Zadarskim komornim orkestrom, koji je Pavle Dešpalj osnovao upravo za potrebe održavanja Večeri i predstavio 1961. na prvom koncertu Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Orkestar će izvesti dva koncerta i to 19. srpnja predstavit će zanimljiv dijalog baroknog majstora Vivaldija i tango majstora Piazzolle i njihova viđenja četiriju godišnjih doba, a posebno će dirljiv biti koncert na zatvaranju festivala, 14. kolovoza naslovljen »Za Pavla« posvećen osnivaču Večeri – otkrila je Melita Ivković ravnateljica zadarskog Koncertnog ureda.

Devet sjajnih koncerata u manje od mjesec dana
Nakon dugo vremena, prema njezinim riječima, večeri se vraćaju u crkvu sv. Mihovila gdje 28. srpnja nastupa ansambl Sorgo čiji su članovi dvoje Zadrana – orguljaš Mihovil Buturić i violinistica Ana Ivanov. Koncertmajstor Zadarskog komornog orkestra Marco Graziani i pijanistica Mia Miljković Đuzel 8. kolovoza izvest će tri Beethovenove sonate za violinu i klavir, a svojim prvim zadarskim cjelovečernjim recitalom 10. kolovoza predstavit će se Andrey Gugnin, ruski pijanist koji je osvojio je publiku diljem svijeta, a zadarska ga publika pamti po sjajnom nastupu na otvaranju Večeri 2008. godine. Ukupno će biti izvedeno devet koncerata u periodu od 16. srpnja do 14. kolovoza.

Retrospektiva fotografija iz festivalske povijesti
Ove je godine predstavljen novi vizualni identitet Glazbenih večeri u Sv. Donatu, za čiju je izradu bio angažiran stručni tim sa zadarskim arhitektom Feđom Vukićem na čelu, voditeljem studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Osnova novoga znaka stilizirani je tlocrt rotonde sv. Donata na plavoj podlozi, a glazbeni je motiv prepoznatljiv isječak iz skladbe »Moba« Šime Dešpalja, koja se može čuti na YouTube kanalu Koncertnog ureda Zadar. U povodu velike obljetnice festivala, snimio ju je Zadarski komorni orkestar pod ravnanjem maestra Ivana Repušića.
Šezdeseta obljetnica Glazbenih večeri obilježit će se i retrospektivom fotografija iz bogate festivalske povijesti, što je ostvareno u suradnji s Narodnim muzejem Zadar. Izbor fotografija će se postaviti u koncertne prostore, a na crkvi sv. Donata, Katedrali sv. Stošije, Narodnom trgu i Providurovoj palači izvjesit će se četiri zastave s portretima Pavla i Valtera Dešpalja iz 1961. godine, kao i Vladimira Ruždjaka iz 1964. – u objektivu fotografa Ante Brkana – te Ive Pogorelića, kojeg je 1976. na Večerima snimio Abdulah Seferović.
 

O Večerima općenito

Glazbene večeri u sv. Donatu pokrenute su zahvaljujući entuzijazmu tadašnjeg mladog glazbenika, danas jednog od najvećih hrvatskih dirigenata, Zadranina Pavla Dešpalja. Na osnivanje Večeri potakle su ga dvije želje – da Crkva sv. Donata postane koncertni prostor i da Zadar ponovno dobije svoj vlastiti orkestar.
Za potrebe održavanja Večeri, Dešpalj je osnovao Zadarski komorni orkestar koji je 1961. inauguriran na prvom koncertu Glazbenih večeri u sv. Donatu. Večeri su otvorene praizvedbom skladbe »Moba« za gudače koju je posebno za tu priliku skladao njegov otac, Šime Dešpalj. Zadarska predromanička rotonda tako je, nakon tisućgodišnjeg sna, otvorila svoja vrata publici koja je u idućih šest desetljeća mogla uživati u vrhunskim glazbenim izvedbama u tom prostoru iznimne arhitekture i akustike. Prva je faza festivala protekla u nastojanju da se u Zadar dovedu istaknuta imena svjetske i domaće reproduktivne glazbene umjetnosti ali i da se uz pomoć Večeri osnaže vlastite, zadarske snage, koje bi ravnopravno mogle sudjelovati u programu.
Od 1975. do 1990., značajan je dio programa bio posvećen ranoj glazbi, što je Večeri učinilo prepoznatljivima u Europi i svijetu. Bilo je to doba velikoga proboja rane glazbe, vrijeme u kojem se na Starom kontinentu entuzijazam za nju javio gotovo istodobno kada i na zadarskoj pozornici. To je razdoblje koje se pamti po gostovanjima izuzetnih stručnjaka i umjetnika iz različitih dijelova svijeta koji su strastveno istraživali i izvodili glazbu srednjega vijeka, renesanse i baroka.
 

I granatama usprkos

Nakon dramatičnog prekida 1991. godine, Večeri su nastavile s radom, prkosno održavajući kontinuitet čak i u ratnom vihoru pod granatama 1992. i 1993. godine, ali i razvijajući koncept koji će se održati do danas. On počiva na biranim simfonijskim i komornim koncertima, uz ranu glazbu, ali i naglasak na promociji zadarskih skladatelja i izvođača. Uz nastupe nacionalnih i međunarodnih orkestara i ansambala, gostovanja eminentnih domaćih i inozemnih umjetnika, kontinuiranu suradnju Glazbene večeri u sv. Donatu njeguju sa Zadarskim komornim orkestrom. Osim toga, na svojim ljetnim glazbenim pozornicama Večeri su sigurna platforma za nastupe svih akademski obrazovanih zadarskih glazbenika dok istodobno njeguju spomen na Zadrane koji su obilježili povijest glazbe, poput Blagoja Berse, Igora Kuljerića, Franza von Suppèa i drugih.
Danas Glazbene večeri u sv. Donatu uživaju ugled najstarijeg zadarskog festivala i jednog od najstarijih hrvatskih glazbenih festivala, a zahvaljujući njima, crkva sv. Donata, simbol Zadra, prepoznata je kao jedna od najznačajnijih europskih glazbenih pozornica.