U sklopu programa »Nedjeljom iz Nina« koji putem facebook stranice provodi Arheološki muzej Zadar svaku nedjelju otkako su zbog pandemije koronavirusom morali zatvoriti vrata, objavljena je o rimskim hramovima priča, s naglaskom na monumentalni hram otkriven u Ninu.
Rimski hram je bila sakralna građevina u kojoj je prebivalo božanstvo. S obzirom na arhitektonska obilježja, nastao je pod utjecajem etrušćanskog i grčkog hrama. Strukturne odlike bile su uzdignuti podij, stepenište koje je vodilo do trijema ispred ulaza podržanog redom stupova i općenito orijentacija na pročelje građevine.
Simbol rimske države
Najvažniji hram bio je na rimskom brežuljku Kapitoliju, posvećen Jupiteru Najboljem Najvećem (lat. Iuppiter Optimus Maximus), koji je zajedno s Junonom i Minervom tvorio Kapitolijsku trijadu, simbol rimske države. Prema naputcima arhitekta Vitruvija, hramovi su se gradili na istaknutim položajima u naselju, dobro povezanim s glavnim ulicama. Idealno je bio orijentiran u smjeru istok-zapad, ali se iz praktičnih i prostornih razloga od toga često odstupalo i prilagođavalo lokalnim prilikama. Važno je bilo hram prikladno uklopiti u okolni prostor i estetski ugodno oblikovati, što se postizalo simetrijom i pravilnim proporcijama, ali i korištenjem skupih materijala te monumentalnošću. Sama građevina nije služila za štovanje božanstva, nego kao kuća u kojoj ono obitava, prisutno u antropomorfnom (prikazano kultnom statuom) ili simboličnom obliku.
Žrtvenik i rituali
Rituali – procesije, izlijevanje tekućina, paljenje bilja, žrtvovanje životinja – su se odvijali ispred hrama, na žrtveniku koji je bio središnje sveto mjesto. Osim u religijske, hramovi su mogli služiti i u druge svrhe, pa je tako Saturnov hram u Rimu bio ujedno i državna riznica. Na istaknutom položaju rimske Enone, gdje se ranije nalazilo liburnsko središte naselja, Rimljani su sagradili monumentalan hram. Bio je dugačak 24,9 metara, širok 21,3 metra i s podijem visokim preko 3 metra. Datira se u drugu polovinu 1. st. n. e., razdoblje vladavine dinastije Flavijevaca. Ostaci hrama vidljivi su u Ninu i danas, a u Muzeju ninskih starina izložena je maketa idejne rekonstrukcije.
– Različitim aspektima rimske religije bavit ćemo se kroz više članaka u budućnosti, stoga nastavite pratiti stranicu Arheološkog muzeja Zadar i ne propustite naučiti nešto novo u programu »Nedjeljom iz Nina« za sedam dana, poručili su iz Arheološkog muzeja Zadar.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
PREMIJER
Plenković o uhićenju Trupkovića: “Onaj tko je kriv će odgovarati”
Plodovi zemlje i mora
UKUSNO POVRĆE
Artičoka se smatra delikatesom, a možete je lako sami uzgajati
Kultura
SF ROMAN
Veronika Santo predstavila svoj treći roman “Venecijanski sat”
Plodovi zemlje i mora
NATJEČAJ
Uskoro prijave za potpore malim poljoprivrednicima
Zadar
SVEUČILIŠTE U ZADRU
Veleposlanik Japana predao vrijednu donaciju knjiga Znanstvenoj knjižnici
Zadar
PREČKA ULICA
U Zadru palo stablo na automobile, vatrogasci i policija na terenu
Crna Kronika
NEPRISTUPAČAN TEREN
Na Viru osoba upala među stijene sa quadom, intervenirale sve službe
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Zadar
TRN U OKU ZADAR
‘Sad je tamo potpuni kaos’: Zadrani se žale na gužve na vrhu Puta Bokanjca: ‘Zeleno je pet sekundi…’
Županija
OBAVIJEST