Četvrtak, 12. prosinca 2024

Weather icon

Vrijeme danas

8 C°

Stube iz doba talijanske uprave nisu imale konzervatorsku vrijednost i više neće voditi na Muraj

24.02.2020. 17:00


Znate li da su u Ulici pod bedemom nekada bile dvostruke stube kojima se moglo iz te uličice popeti na Muraj? Pretražujući stare fotografije Zadra »naletjeli« smo na jednu koja prikazuje te stube koje su se nalazile na prostoru ispod bedema gdje su sada smješteni neugledni metalni kontejneri u kojima se prodaje odjeća. Sada, kada se u sklopu EU projekta uređuju bedemi, čini se kako bi i te stube dobro došle jer bi se njima šetači popeli direktno na dio bedema koji je zamišljen kao centralni prostor i svojevrsni trg.


Projekt »Sanacija zida u Ulici pod bedemom« iz 1990.
Pokušali smo doznati nešto više o sudbini spomenutih stuba.
​Najprije smo potražili informacije u Konzervatorskom odjelu u Zadru bez čijeg se dopuštenja ne smije ništa napraviti na Poluotoku.
– Prema dokumentaciji iz arhiva Konzervatorskog odjela u Zadru, kamene stepenice u Ulici pod bedemom podignute su za vrijeme talijanske uprave u Zadru. S jedne i druge strane stepenica, duž ulice i uz sam njezin rub protezao se kameni potporni zid, pa je površina na Muraju bila puno šira od današnje. Ostatak tog zida još uvijek se nalazi u zapadnom dijelu Ulice pod bedemom, s betonskom ogradom na vrhu. Projektom ‘Sanacija zida u Ulici pod bedemom’, kojeg je izradio tadašnji Projektni biro Zadar u svibnju 1990. godine, a čiji je investitor bio Zavod za pripremu zemljišta za izgradnju iz Zadra, predviđeni su pripremni radovi radi rekonstrukcije potpornog zida i stepenica. Rušenjima u Drugom svjetskom ratu cijeli je taj dio grada jako stradao, pa je i stepenište bilo oštećeno i narušene statike. Osim toga, prilikom gradnje ribarnice unutar bastiona sv. Roka početkom 1980-ih godina, otkriven je srednjovjekovni bedem čiji se nastavak očekivao u prostoru između potpornog zida i ceste na Muraju, tadašnjem Lenjinovom šetalištu. Tada, međutim, još nije bio poznat njegov točan pravac, očuvanost i upotrebljivost. Stoga je navedenim projektom predviđena pažljiva demontaža potpornog kamenog zida i stepenica uz sortiranje i deponiranje kamena, iskop zemlje u granicama koje neće ugroziti promet na Muraju, te istražne radove na srednjovjekovnom bedemu, pojasnili su nam u pismenom odgovoru iz Konzervatorskog odjela.
Istaknuli su kako je ovo trebala biti tek prva faza rekonstrukcije gradskih zidova u Ulici pod bedemom, i na taj projekt je tadašnji Zavod za zaštitu spomenika kulture u Zadru (danas KO Zadar) u lipnju 1990. godine izdao suglasnost, uz uvjet arheoloških istraživanja srednjovjekovnog gradskog zida i prostora ispred njega, te izradom odgovarajuće arhitektonske i ostale dokumentacije nalaza. Sve to, rekli su, trebalo je omogućiti kvalitetnu pripremu za daljnje projektiranje i uređenje cijelog toka Ulice pod bedemom.


Izgrađene nepotrebno
– Arheološka istraživanja proveo je Arheološki muzej u Zadru, međutim, o izvođaču radova u našoj arhivi nema podataka, kao ni o tome gdje je odnesen kamen. Srednjovjekovni gradski zid otkriven je na tom potezu cijelom dužinom i u punoj širini, te je konzerviran. Pretpostavljam da je daljnje projektiranje i radove u cilju uređenja tog prostora spriječio početak Domovinskog rata. Projektom »Rekonstrukcija Ulice bedemi zadarskih pobuna u Zadru« izrađenom u Arhitektonskom studiju Rene d.o.o. iz Zadra, prema kojem se izvode radovi na Muraju, vraćanje kamenih stepenica na staro mjesto nije predviđeno, pojasnila nam je Barbara Peranić, viša stručna savjetnica – konzervatorica u Konzervatorskom odjelu u Zadru.
Ugledni zadarski povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor dr. sc. Pavuša Vežić kaže kako mu je poznato da su te stube izgrađene za vrijeme talijanske uprave u Zadru, dakle, između dva svjetska rata.
– Pored njih, a prema Vratima sv. Krševana bilo je i sklonište koje je ukopano pod nasipom Muraja. Nažalost, u Drugom svjetskom ratu došlo je do eksplozije u blizini tog skloništa u kojoj je poginuo velik broj ljudi, ali je također i poljuljana konstrukcija stepenica. Moramo istaknuti kako te stube nisu nikad imale neku veliku vrijednost niti su bile frekventne i vezane uz neki veliki pješački promet, rekao dr. Pavuša Vezić, dodavši kako ih nitko nakon Drugog svjetskog rata nije niti održavao te su bile u lošem stanju. Dodao je kako se negdje pred Domovinski rat započela istraživanja i uređenje tog dijela bedema kada su stube uklonjene.
– Moje mišljenje je da su te stube izgrađene nepotrebno jer nisu funkcionirale ni onda kad su izgrađene te nisu bile baš korištene, tako da nije ni toliko loše da su uklonjenje. Međutim, možda se nekim projektom trebala napraviti supstitucija, a projekt uređenja tog dijela stare gradske jezgre radio je arhitekt Pero Marušić, rekao nam je dr. Vežić.




Projekt Pere Marušića
Slijedom ove informacije nazvali smo i zadarskog arhitekta Peru Marušića kako bismo provjerili sjeća li se on o čemu se točno radi te kakva je sudbina tih stuba.
– Firma mojih roditelja počela je raditi na tom projektu još pred Domovinski rat. Naime, kad se radilo uređenje tržnice i ribarnice izvelo se i prvo istraživanje tog dijela u kojem se našao srednjovjekovni bedem (koji je u biti kameni zid), koji je ukopan u barokni bedem (koji je u biti nasip). Taj srednjovjekovni zid širine 1,6 metara otkriven je prilikom radova na uređenju ribarnice te se vidjelo da on ulazi dalje u bedem. Ulica pod bedemom je imala stepenište i zid koje su izgradili Talijani 30-ih godina, kada su uredili cijelu tu ulicu koju su zvali Via de sale (Ulica soli). Međutim, to stepenište nije imalo neku konzervatorsku vrijednost jer je iz 30-ih godina. Ljudi misle da je bio kamen, ali one su bile izrađene od betona, pojasnio nam je Pero Marušić, koji je bio i autor projekta uređenja tog dijela tržnice, odnosno Poluotoka, a za koje se trenutno ne zna kako bi se uredilo.
– U projektu sam planirao da taj prostor bude proširenje tržnice gdje bi se postavile male trgovine odnosno obrti, koji bi prodavali piletinu, mesnice i slično. Mi smo tim projektom planirali popuniti tu rupu koja je nastala, a trebalo se razbiti i atomsko sklonište kojim bi se omogućila unutarnja mala uličica uz sam bedem koja bi omogućila komunikaciju pješaka od peškarije prema tom dijelu bedema. Vjerujem da su iz nekog razloga zapeli u toj investiciji jer se nije nikada provela do kraja, a mislim da se još uvijek nije odustalo već Grad čeka neka vremena kad će moći investirati u to, rekao je Pero Marušić.
O ovoj temi poslali smo upit i Gradu Zadru, no još nismo dobili odgovor.


»Ulica pod bedemom je imala stepenište i zid koje su izgradili Talijani 30-ih godina, kada su uredili cijelu tu ulicu koju su zvali Via de sale (Ulica soli). Međutim, to stepenište nije imalo neku konzervatorsku vrijednost jer je iz 30-ih godina. Ljudi misle da je bio kamen, ali one su bile izrađene od betona«
Pero MARUŠIĆ