Blagdansko veselje depresiju najviše izaziva kod usamljenih i siromašnih

Moderan fenomen, prepoznat kao blagdanska depresija pogađa sve više ljudi, pa tako i u Hrvatskoj ima onih kojima prosinac izaziva potištenost, tugu i depresiju. Sezonska depresija može se kod nekih javiti već u kasnu jesen, odnosno početkom zime kada dani postaju kraći, a noći duže, i kada na depresivno raspoloženje utječe hladno i tmurno vrijeme. No kod najvećeg broja osoba koje pate od ovog poremećaja, sezonska depresija javlja se uoči i tijekom božićno-novogodišnjih blagdana, te periodu neposredno nakon toga razdoblja.

Porast broja samoubojstava
Iako blagdanska depresija najčešće označava kratkotrajno stanje duha i tijela, fenomen kod nekih nažalost nije tek prolazan, o čemu svjedoče i brojke, pa se tako od predbožićnih dana do prvih dana nove godine, u mnogim dijelovima svijeta bilježi porast broja samoubojstava.
Koje su osobe sklone blagdanskoj depresiji, kakve simptome prati ovaj poremećaj i kako se on može ublažiti upitali smo poznatog zadarskog psihijatra dr. Darka Laburu, spec. psihijatrije i subspecijalista forenzičke psihijatrije.
– Riječ je zapravo o vrsti reaktivnog depresivnog poremećaja koji najviše pogađa inače usamljene osobe. To su uglavnom osobe starije životne dobi koje žive same, koje su izgubile životnog partnera, koje nemaju djecu ili rodbinu ili ih djeca i najbliži iz nekog razloga ne posjećuju, kaže dr. Labura i dodaje da se osjećaj usamljenosti kod tih osoba povećava upravo zato što su božićno-novogodišnji blagdani dani obiteljskog druženja i okupljanja i na neki način postavljaju imperativ da tih dana treba prevladavati veselo raspoloženje.
– Posebno u vrijeme Božića ljudima se nameće dodatni teret da su na neki način u to vrijeme dužni biti sretni, što posebno teško pada usamljenim osobama, i onima koji su inače skloni depresiji. Osim toga, suvremeno potrošačko društvo komercijaliziralo je osobito božićno-novogodišnje blagdane, propagirajući nerazumno i nerealno trošenje, podsjeća psihijatar Labura, te ističe kako prekomjerno trošenje kod mnogih, a osobito onih koji u tim danima troše preko svojih mogućnosti, samo pospješuje pojavu depresije.

«Recepti« protiv stresa i nervoze
– Simptome koji karakteriziraju depresiju može potaknuti i promjena prehrane, kao i promjena dnevne rutine i ritma, ali i manjak slobodnog vremena u kojem se želi puno toga obaviti kako bi blagdani prošli savršeno, što može dovesti i do stresa, upozorava dr. Labura.
Na pitanje kako smanjiti stres i ne dozvoliti da nam blagdani umjesto veselja donesu brigu i nervozu, zadarski psihijatar navodi nekoliko »recepata«.
– Jedan od načina smanjivanja stresa jest da se tegobe podijele s obitelji, s prijateljima, odnosno s bliskim osobama. Onima koji nemaju tako bliske osobe preporučuje se boravak u društvu i sudjelovanje u društvenim zbivanjima da bi se umanjio osjećaj usamljenosti. Osobama koje su sklone depresiji u danima blagdana pomogao bi osjećaj vlastite korisnosti, što se može postići pomaganjem onima koji su u nevolji, poput siromašnih, beskućnika, nezbrinute djece i sl. Također, unatoč bogatom blagdanskom stolu treba zadržati zdrave prehrambene navike, a ne treba zanemariti ni vježbanje, te po mogućnosti šetnje u prirodi. Vrijeme za pripremu blagdana treba dobro organizirati, a može pomoći i popis stvari koje treba napraviti ili kupiti, kao i određivanje prioriteta. Od velike je važnosti racionalno trošenje na ono što se želi i može kupiti i zadržati se u tim isplaniranim i dozvoljenim financijskim okvirima, savjetuje još dr. Darko Labura sve one koji u ovim najveselijim danima iz navedenih razloga mogu upasti u depresivno raspoloženje.