Zlatno zrno pšenice

 
Na dan Svete Luce, sije se Božićna pšenica. To je običaj ovih naših krajeva. Sama Sv. Luce je rođena na Siciliji. Navodno izuzetno lijepa, no iznad svega prekrasnih očiju. Kada se odbila udati zato da bi se mogla brinuti o bolesnoj majci i to riječima da bi si radije oči iskopala, zaručnik to nije dobro provario. Povrijeđenog ponosa, prijavio ju je kao kršćanku. Presuda je bila baciti je u bordel. Na što im se ona moralno »izbeljila« rekavši: na silu oduzeta čast je samo dvostruko mučeništvo. Zaključili su da će ju onda mačem kazniti. Njezino ime potiče od riječi lux-svjetlost. Pa je tako ona zaštitnica očiju i slijepih te nositeljica svijetla i nade. Neobično je to da tradicija kaže da je dan svete Luce najmračniji. Iako to nije točno, jer dan sa najmanje dnevnog svijetla pada oko 21. 12. Ipak, baš dan u kojem zima izgleda najmračnija slavi se svijetlost i sije se pšenica. Mlada, zelena i obećavajuća da će tama proći a proljeće doći…
Ta zelena pšenica, to zrno, je zasigurno najmoćnija biljka na svijetu trenutačno. Prehranjuje cijeli svijet, simbol je za toliko toga da bi teško uopće bilo čak i samo nabrojati…
Potiče iz plodnog polumjeseca na Orijentu Mezopotamije i to pred više od 10,000 godina imamo prve tragove uzgoja. U Europi na nju nalazimo unazad 9000 godina po Alpama, putovala je kroz povijest preko Grčke i ostavila traga u mitologiji kroz priču o Demetri i njezinoj kćeri Persefoni, gdje je majka postala simbol zrna koje je proklijalo od veselja kada je saznala da će joj kćer biti vraćena iz Hada na bar 6 mjeseci godišnje, a kći je zaštitnica zelene biljčice i ujedno simbol proljeća. Rimljani su taj kult preuzeli i boginji pšenice dali ime Cerere, pa se dan danas u Italiji sve žitarice zovu cereali. U Starom Rimu su stvarani pravi pravcati socijalni zakoni koji su garantirali minimalnu količinu žita najugroženijima, s obzirom da je to smatrano građanskim pravom.
Započinjali su se ratovi zbog žita. Najveća migracija iz Europe se desila kada je žito zamijenjeno krumpirom, jer je po hektaru davao izdašniji urod. No onda je došla peronospora, utamanila krumpir, ljudi poumirali od gladi, a ono što je preživjelo je pobjeglo glavom bez obzira u Ameriku i Australiju.
Kruh. Osnovno pravo. Tijelo Kristovo. Kruha i vode. Dabogda ti se kruh ogadio. Jer miris kruha je čaroban. Kruh je sam dovoljan da nahrani. A ako si toliko loše da ni kruh ne možeš jesti, onda si sigurno stigao do kraja puta..
Alfa i omega. Žito.
Koristi se u izradi pive, kruh, kolači, pizza, pašta, integralno, bijelo, seitan ili meso za vegetarijance nije ništa drugo nego čisti gluten (jedan od proteina iz žita). Nekoć su djeca umjesto žvaka, grickali žito dok ne bi postalo gumasto-što nije ništa drugo nego elastični, rastezljivi protein gluten. U prijevodu gluten znači ljepilo. Upravo taj protein je problem za ljude koji boluju od cilijahije, vrlo ozbiljne bolesti nemogućnosti probave istog. Oni koji imaju intoleranciju slabije probavljaju, ali nije toliko opasan. Za te ljude pšenica je nedodirljiva. Za ostale koji nemaju tih problema, je prva osnova u hrani.
Razradili smo vrste brašna i žitarica za tisuće recepata. Ono koje je bolje za kolače, za prhko tijesto, za razvlačenje kora, pašte ili pizze…
U osnovi sve se svodi na ono što žito sadrži. A to je zaista lijepi spisak. I pomalo iznenađujući. Ljudi o kruhu ne misle da je ljekovit. A jest!
Pšenični kruh odlikuje se visokim sadržajem bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vlakna, vitaminima kompleksa B (B1, B2, PP) te sadrži za ljudski organizam važne elemente kalcij, fosfor i željezo.
Ulje pšenice je izuzetno bogato vitaminom E, koji je svakako savršen za prekrasnu elastičnu kožu lica, no još puno važnije je da je upravo E vitamin esencijalan za izgradnju vezivnih tkiva, elastičnost žila i fantastičan antioksidans, do te mjere da se taj vitamin koristi kao prirodni konzervans za vrhunsku organsku kozmetiku.
No priča počinje sa žitom Svete Luce. A to je tek jackpot za organizam!!! Klice žita i još više upravo mlada Božićna pšenica, simbol nove nade je zaista nada za zdravlje. Ukoliko ju uzgojimo, pa sameljemo u sok dobivamo ovo: Kalij, krom, litij, enzime, proteine, klorofil, izvor je vitamina A, K, B6 i E, kalcija, selena, magnezija, željeza, tiamina, riboflavina, niacina, mangana, vlakna…
Praktički zeleni super sok, jednostavno samljevenih mladih zelenih biljčica nam pomaže za zdravlje cijelog organizma jačajući imunološki sustav, detoksicira tijelo i smanjuje rizik od nastanka raznih bolesti kao što su prehlade, kašlja, probavnih smetnji, visoke tjelesne temperature, reumatoidnog artritisa, kožnih oboljenja, kontroliranja razine šećera u krvi, zdravlja usne šupljine i zubi, za normaliziranje rada štitnjače, za prevenciju bolesti srca i krvožilnog sustava, liječenje anemije, ublažavanje štetnih posljedica kemoterapije, čišćenje limfe i cijelog organizma.
Nevjerojatna, plemenita, nezamjenjiva pšenica i kruh od nje, koji je vjerojatno kada je tek pečen najljepši parfem na svijetu..