Nedjelja, 15. prosinca 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Ubijena zadarska djeca prva u Hrvatskoj dobila slikovnu monografiju

28.11.2019. 08:00


Tužno je bilo u utorak u Kneževoj palači kada je svečano promovirana monografija "Hrvatski anđeli" na kojoj je Udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata Zadarske županije predano radila nekoliko godina pokušavajući doći do podataka i fotografija svakog poginulog djeteta s područja Zadarske županije u Domovinskom ratu. Riječ je o monografiji posvećenoj dvadeset i dvoje poginule djece s područja Zadarske županije čiji je život i odrastanje prekinula velikosrpska agresija, a koja do sada nisu imala nikakvo trajno spomen obilježje.
Na području cijele Hrvatske je prema podacima Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskoga rata ubijeno 402. djece, koja tek od prije nekoliko godina imaju spomenik u Slavonskom Brodu nazvan "Prekinuto djetinjstvo." Spomenik kroz motiv puzzlea, u kojoj nedostaju dva komadića slagalice, simbolizira nedovršene životne slagalice i nedoživljene mladosti prekinute ratom. Slavonskobrodski spomenik je inače i mjesto na kojem se svake godine u svibnju okupljaju roditelji i najbliža rodbina ubijene djece kako bi položili cvijeće i zapalili svijeće za najmilije i najnevinije.
Zahvaljujući zadarskoj Udruzi civilnih stradalnika Domovinskog rata ubijena djeca s područja Zadarske županije dobila su slikovnu monografiju koja će na zidu u prostorijama ove aktivne udruge biti izložena kao trajni podsjetnik na 22 najmlađe žrtve poginule na ovom području.


Okupili se roditelji ubijene djece
Predstavljanje monografije, koje je u Koncertnoj dvorani Kneževe palače u utorak navečer okupilo roditelje ubijene djece, kao i ostale članove njihovih obitelji, proteklo je u tuzi i dostojanstvu, a ovu svojevrsnu komemorativnu promociju uveličala je i predstavnica Ministarstva hrvatskih branitelja Amalija Mišlov-Blagojević, zatim pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade Zadarske županije Bernard Maruna, zamjenica zadarskog gradonačelnika Jagoda Surać, te savjetnik zadarskoga gradonačelnika za branitelje Tihomir Bakarić.
Nakon što je klapa Bibinje otpjevala državnu himnu, a za sve poginule hrvatske branitelje i civile, uključujući i djecu, održana minuta šutnje, pročitan je i brzojav zadarskog župana Božidara Longina u kojem se ispričava što zbog službenog putovanja nije u mogućnosti nazočiti ovome važnom događaju.
Kako se na predstavljanju monografije moglo čuti, u Domovinskom ratu izravno je bilo pogođeno oko 600.000 djece, mnogima je poginuo jedan ili čak oba roditelja, mnoga djeca su protjerana iz svojih domova, a kuće su im spaljene.
U srbočetničkoj agresiji ubijeno je 402. djece, a 1.260 ih je ranjeno, od kojih mnoga s trajnim posljedicama većeg ili manjeg stupnja invalidnosti.


Stradavanje djece nedovoljno obrađeno
Žalosno je, naglašeno je dalje, što tema stradanja djece u Domovinskom ratu do sada nije adekvatno obrađena, a državne inistutucije nemaju popis poginulih civila, pa tako ni onih najmlađih. Najtočnije podatke imaju udruge civilnih stradalnika koje se i najviše trude da dođu do ovih važnih podataka, kako za same obitelji poginulih, tako i za buduće naraštaje koji moraju znati koliko je ljudi poginulo za hrvatsku slobodu i neovisnost. Jedna od neumornih udruga koja nastoji prikupiti sve podatke vezane uz stradanja civila upravo je Udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata Zadarske županije koja je i priredila ovu monografiju crno-bijelih fotografija jednaka formata, u čijoj je pripremi angažiran poznati zadarski fotografski majstor Vjekoslav Surać.
Predsjednica Udruge civilnih stradalnika Domovinskog rata Zadarske županije Ljubica Krcić u svom je govoru navela kako je ovo prva monografija fotografija ubijene djece u Hrvatskoj, koju nije bilo lako pripremiti kako bi se možda nekome moglo činiti.
– Trebalo je doći do točnih podataka o rođenju i smrti djece, kao i do njihovih fotografija. Da je to bio težak zadatak govori i činjenica da za jedno dijete, najmlađu žrtvu Domovinskog rata na području Zadarske županije, koja je imala samo tri godine, roditelji nisu imali fotografiju. Za jedno dijete roditelji nisu željeli javno dati ni podatke ni fotografiju, što moramo poštovati, kazala je Ljubica Krcić, naglasivši da je predstavljanje ove zidne monografije najteži zadatak koji je do sada imala kao predsjednica Udruge.




Da se ne zaborave civilne žrtve
– Stalno radimo na tome i dalje ćemo ustrajati da se ne zaboravi ta velika žrtva koju su civili podnijeli u Domovinskom ratu, a posebno oni najneviniji kojih se i danas s tugom i dostojanstvom sjećamo. Umorili smo se u tim naporima, ali ne odustajemo, istaknula je Ljubica Krcić, izrazivši nadu kako će novi Zakon o civilnim žrtvama Domovinskog rata, koji bi na snagu trebao stupiti 1. siječnja 2020., konačno trebao donijeti poboljšanje statusa civilnih žrtava i unaprjeđenje njihovih prava, ali i obvezati državne institucije da konačno sastave popise ubijenih hrvatskih civila.
Roditelje ubijene djece koji su predstavljanje ove slikovne monografije jako teško podnijeli, Ljubica Krcić nazvala je također, hrvatskim anđelima koji više nemaju svoju djecu i koji svih ovih dugih godina tragediju proživljavaju sami i, kako je kazala predsjednica Udruge, šute i trpe u vlastitoj boli.
Inače, uoči predstavljanja monografije u Crkvi sv. Šime održana je misa zadušnica za ubijenu djecu u Domovinskom ratu.


HRVATSKI ANĐELI
U srbočetničkoj agresiji u Hrvatskoj je poginulo 402. djece, a 1.260 ih je ranjeno. Na području Zadarske županije poginulo je 22. djece. Oni su prvi u Hrvatskoj dobili slikovnu monografiju.


Sestra najmlađe žrtve pročitala imena
​Imena ubijene i poginule djece pročitala je Jozica Baričić, sestra najmlađe žrtve, trogodišnjega Šime Baričića. Na području Zadarske županije u srbočetničkoj agresiji ubijena su sljedeća djeca: Ante Baković (1984-1992), Marija Baković (1982-1992), Danijel Čirjak(1986 – 1992), Jure Čirjak (1988-1994), Marijo Uskok (1979-1993), Marko Majica (1982-1994), Tomislav Sučević (1973-1992), Perica Turčinov (1976-1991), Martina Bibić (1984-1993), Šime Baričić (1990-1993), Goran Čengić (1987-1992), Davor Zelić (1975-1993), Dubravko Rnjak (1977-1991), Hrvoje Perić (1975-1991), Jure Gospić (1984-1991), Marin Karamarko (1980-1993), Miljenko Šljepica (1979-1993), Nedjeljko Gagić (1975-1992), Vladimir Vrkić (1980-1995), Mira Erstić (1975-1993), Slobodan Čengić (1981-1992). Ime jednog djeteta ostalo je javnosti nepoznato jer su tako odlučili njegovi roditelji.