120 GODINA PLANINARSTVA Diklić: Planinarstvo je oblik turizma

U okviru Kongresa sportskoga turizma u Sportskom centru Višnjik, predavanje pod nazivom »120 godina organiziranog planinarstva u Zadru« održao je predsjednik Planinarskog društva Paklenica Domagoj Diklić.
Predavanje je počeo s općim pojmovima vezanim za planinarstvo te se nakon uvoda fokusirao na PD Paklenica.
– Planinarstvo je vrlo širok pojam koji obuhvaća gotovo sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz kretanje i boravak u planinama. A kako je definicija sporta oblik kulture zasnovan na tjelesnoj aktivnosti kojoj je cilj pospješiti zdravlje u organizacijskom smislu i planinarstvo je sport, no ne natjecateljski već rekreativni jer je nadmetanje i dokazivanje snage kao i spretnosti suprotno zdravom poimanju planinarstva, naglasio je Diklić i dodao kako je planinarstvo i oblik turizma s obzirom da se turizmom smatra svako putovanje kojemu nije cilj obavljanje neke gospodarske djelatnosti.
 

O povijesti planinarstva

– Planinarstvo obuhvaća putovanja bez materijalnog cilja stoga ga uvjetno možemo smatrati oblikom turizma. Početci organiziranog planinarstva, pak, startaju 1856. godine kada se osniva Alpine club u Londonu. Nešto manje od 20 godina kasnije, 1874. godine u Zagrebu se osniva »Hrvatsko planinarsko društvo«, a osnivači su bili ugledni prirodoslovci, istraživači i akademici poput Đure Pilara, Špire Brusine, Vladimira Mažuranića i drugih. Zadar svoje prvo planinarsko društvo: »Planinarsko i turističko društvo Liburnija« dobiva 1899. godine i to s ciljem, kako navode: pronalaženja, istraživanja i opisivanja prirodnih i kulturno-povijesnih ljepota na području tadašnje Kraljevine Dalmacije. Godine 1900. osniva se i spleleološki odjel te se istražuje i uređuje Strašna peć na otoku Ugljanu, Manita peć u Paklenici kao i još neke lokacije. Istovremeno se uređuje i prvo planinarsko sklonište na Velebitu Potprag na Tulovim gredama. Društvo na upravljanje uzima samostan Ćokovac na Ugljanu, tvrđavu Klis i tvrđavu Sv. Lovrijenac u Dubrovniku koji se uređuju za planinarske i turističke svrhe. Uređuju se i prve planinarske staze na Velebitu: staza Starigrad-Paklenica-Sveto brdo. Nakon Talijanske okupacije Zadra Društvo se gasi, a velik broj članova se seli u Split te 1923. godine osniva Planinarsko društvo Dinara. Društvo se 1925. godine spaja sa Poljičkim planinarskim i turističkim društvom Mosor u Primorsko planinarsko društvo Dinara koje djeluje do 1941. godne. Između dva rata u Zadru ne djeluje planinarsko društvo, ali su 1929. godine zabilježeni počeci skijanja. Od 1952. do 1959. godine u Zadru je obnovljen rad Planinarskog društva Liburnija kao rekreacijskog i kulturnog udruženja, a naše društvo – Planinarsko društvo Paklenica Zadar osniva se 21. travnja 1961. godine, informirao je okupljene o povijesti zadarskog planinarstva aktualni predsjednik Diklić.
 

Preko 700 registriranih članova

U nastavku predavanja on je kronološki izdvajao najvažnije trenutke u radu Društva.
– U travanju 1963. godine svečano je otvoren planinarski dom u Velikoj Paklenici te je osnovana sekcija planinarskih vodiča i markacistička sekcija. Pet godina kasnije proširuje se planinarski dom, a 1969. godine gradi se planinarsko sklonište Ivine Vodice. Deset godina kasnije – 1979. godine osniva se GSS Zadar kao sekcija PD-a, a 1973. godine otvoren je paklenički planinarski put kao i planinarsko sklonište Tatekova koliba, kazao je Diklić dodajući i to kako je Planinarsko društvo Paklenica danas član krovne nacionalne planinarske organizacije Hrvatskog planinarskog saveza (HPS) kao i Međunarodne asocijacije planinarskih saveza (UIAA) te broji preko 700 registriranih članova.
– Djelatnost Društva ostvaruje se kroz sekcije i odsjeke. Imamo preko 80 različitih akcija i aktivnosti godišnje: edukacija novih naraštaja planinara, izleta, ekspedicija, pohoda, susreta, škola, tečajeva, seminara, vježbi, radnih akcija, predavanja, filmskih i foto projekcija, radionica i natjecanja. Markacistička sekcija je osnovana 1965. godine te se brine o trasiranju, održavanju i označavanju planinarskih puteva. Održava preko 180 kilometara planinarskih puteva. Sekcija sportskog penjanja, pak, osnovana je 1996. godine, a sekcija turno skijanja djeluje od 2011. godine. Speleološki odsjek Liburnija (SOL) svoje korijene vuče iz Planinarskog i turističkog društva Liburnija, a članovi SOL-a otkrivaju i istražuju nove terene i speleološke objekte. Od 2006. godine sekcija kontinuirano organizira speleološke škole u cilju edukacije i povećanja broja aktivnih speleologa u Zadru, informirao je dalje okupljene predsjednik i svoje predavanje zaključio nabrajanjem planinarskih skloništa kao i nabrajanjem još nekih aktivnosti koje su u sklopu njihovog djelovanja poput Opće planinarske škole, Male planinarske škole za djecu od 1. do 4. razreda osnovne škole, Zimske planinarske škole te foto natječaja.
 

Planinarska skloništa
 
Planinarsko sklonište Zavrata je stara pastirska kuća preuređena u jednostavno planinarsko sklonište s desetak mjesta za noćenje, a sklonište je stalno otvoreno.
Planinarsko sklonište Tatekova koliba na Stapu ime je dobilo po nadimku Slavka Tomerlina koji ga je sa svojim prijateljima sagradio, uredio i opremio. Može primiti desetak osoba i također je stalno otvoreno kao i Planinarsko sklonište Struge, jednostavan drveni objekt u kojem može prenoćiti petnaestak osoba.
Planinarsko sklonište Vlaški grad obnovljeno u sklopu obilježavanja 120 godina planinarstva u Zadru ima 20 spavaćih mjesta, nalazi se na malom sedlu ispod vrha Vlaškoga grada zbog čega je pogodno za uspone na Sveto brdo.
Društvo upravlja i planinarskim skloništem Crnopac koje je dano na održavanje PD Mala Rava kao i skloništem Ivine vodice koje je povjereno na održavanje PD Babulj Bibinje.