Novi Zakon o vinu daje bitno važniju ulogu udrugama vinara i vinogradara. Udruge postaju partner Ministarstvu poljoprivrede u donošenju zakona i podzakonskih akata pri stavlljanju vina u promet, a zamišljeno je da u svakoj od četiri vinogradarske regije (Dalmacija, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner i Središnja bregovita Hrvatska), postoji udruga koja sve to koordinira.
Na prvi pogled logično, sve oke, ali ipak nije. Zašto?
Sporni kriteriji za krovnu udrugu vinarske regije
-Vrlo je neobično, da se za partnera ministarstvu prihvaća udruga koja zastupa minimalno 25 posto vinara ili 33 posto površina vinograda na području regije, u ovom slučaju regije Dalmacije, smatra poznati zadarski projektant i vinar Stjepan Vučemilović.
On je i član Upravnog odbora novosnovane Udruge vinara Zadarske županije u kojoj je vinogradarstvo i vinarstvo u velikom usponu. Uz brojne nove nasade, samo u zadnjih 10 godina broj vinara koji su na tržištu popeo se na 35 koji tržištu nude više od 150 registriranih vina, od čega su gotovo dvije trećine vrhunska.
U praksi se, smatra Vučemilović, može dogoditi da se pojavi udruga iz bilo kojeg dijela regije, primjerice Konavala, Pelješca ili Zadra sa dokazima da zastupa tražene parametre 25 i 33 posto. U tom slučaju sve ostale udruge ostaju na margini događanja.
Kako do ravnomjerne zastupljenost svih županija?
Kako je u Ministarstvu poljoprivrede upravo tijeku izrada podzakonskih akata, Udruga vinara Zadarske županije predlaže da se propiše krovna udruga na nivou svake regije, u kojoj bi participirale sve županijske udruge iz četiri dalmatinske županije sa podjednakim brojem članova skupštine. Takva udruga bi bila korektan reprezentant cijelog prostora regije Dalmacije i to u svemu što zakon propisuje, smatra Vučemilović.
On je, zajedno s kolegama iz udruge, uator i prijedloga kojega je novoosnovana Udruga vinara Zadarske županije uputila i službeno Ministarstvu poljoprivrede. U dopisu se izričito predlaže da skupštinu krovne regionalna udruga za Dalmaciju čine npr. po pet članova iz svake od četiri dalmatinske županije.
Hoće li se ovaj prijedlog uvažiti prilikom izrade podzakonskih akata, saznat ćemo uskoro.
No, to nije jednini Vučemilovićev prijedlog koji je Udruga vinara Zadarske županije uputila Ministarstvu poljoprivrede.
Zemljopisne, povijesne, ekološke i sortne posebnosti
Drugi prijedlog se odnosi na formiranje vinarskih podregija koje je upravo u tijeku. . Naime, prema prošlom Zakonu o vinu (N.N. 96/03, 25/09, 22/11, 55/11, 82/13 i 14/14) područje Ravnih kotara i Bukovice je bilo u podregiji Dalmatinske zagore što nije točno ni zemljopisno ni ekološki ni povijesno, a ni prema sortimentu autohtonih sorti vinove loze koja uspjeva u Ravnim kotarima u odnosu na sortiment u Dalmatinskoj zagori.
Zemljopisno gledano, granica do koje maksimalno doseže Dalmatinska zagora prema sjeverozapadu je rijeka Krka.
Ekološki gledano, ipak je bitna razlika u klimi. Bez obzira što možda prosječne temperature to i ne odražavaju obzirom na velike amplitude u Dalmatinskoj zagori, iz kojih proizlaze slični prosjeci temperature u npr. Ravnim kotarima i Zagori.
Povijesno gledano, podregija Sjeverna Dalmacija je 1978.g. definirana kao prostor sjeverozapadno od linije Knin-Oklaj-Drniš-Primošten.
Ako se gleda prema sortimentu autohtonih sorti koje su zastupljene u podregiji Dalmatinska zagora (Ninčuša, Okatac, Kujunđuša, Rudežuša, Trnjak, Botun, Blatina, Zlatarica, Medna bijela, Žilavka) uočljivo je da tih sorti zapravo nema ili nije bilo u prostoru koji se nekad definirao kao Sjeverna Dalmacija, a za koji se i sada zalažemo da se tako definira. U podregiji Sjeverna Dalmacija ne nalazimo navedene autohtone sorte, ali nalazimo Babić, Lasinu, Gegić, Dugovrst, Ružicu crnu i Galac . Zajedničke autohtone sorte za ove dvije podregije su tek Debit, Plavina i Maraština koja je raširena po cijeloj obali. Introducirane sorte ne mogu biti kriterij jer se one sade na cijelom području RH, ali znakovito je da jedna od njih, Pinot sivi, daje vrlo dobre rezultate u Imotskom vinogorju dok u Sjevernoj Dalmaciji vrlo slabo uspijeva.
Granice Dalmatinske zagore i Sjevene Dalmacije
Iz kratke prethodne analize je jasno da prostor Dalmatinske zagore i Sjeverne Dalmacije treba razdvojiti upravo na liniji Knin-Oklaj-Drniš-Primošten kako je to bilo definirano 1978. godine i molimo da to učinite prilikom definiranja vinogradarskih podregija prema čl. 7 Zakona o vinu (NN 32/2019).
Ako govorimo zemljopisno da bi se prostor zvao Zagora gledano s mora , treba postojati neka planina (gora) a, duž cijelog prostora Ravnih kotara i Bukovice nigdje gore koja odvaja prostor od mora.
– Nigdje gore da bi bilo zagore, duhovito komentira Vučemilović.
On je mišljenja da se zadarska vinarska regija snažno razvija i da bi se u projekciji budućnosti trebalo formirati podregiju Ravni kotari i Bukovica.
-Ona ima svoje posebnosti, mogli bi je formirati već sada, ali treba ići korak po korak, ilustrirajući sve zanimljivim primjerom.
Syrah kao primjer regionalne pripadnosti i sorte
Radi se o Syrahu, jednoj od najboljih svjetskih sorti koji je bio poznat do kraja prošlog stoljeća tek u Australiji kao Syraz, jer se tamo proizvodi u velikim količinama – od srednje do vrlo dobre kvalitete.
A tek kad je jedan poznati američki novinar došao u postojbinu Syraha u Francusku, točnije u sjeverni dio rijeke Rhone i otkrio svu njegovu raskoš te ga prezentirao cijelom svijetu – tek tada je Syrah stao uz bok poznatim i najboljim bordoškim sortama Merlotu i Cabernettu souvignonu.
– Ovim primjerom, kaže Vučemilović, želim pokazati kolika je važnost između regionalne pripadnosti i sorte. Mislim da je važno naglasiti da je vino proizvedeno u Zadru, Bukovici ili Ravnim kotarima i ono ima svoje posebnosti koja su drugačija u odnosu na vina Dalmatinske zagore.
Dok na boci naših vina piše proizvedeno u Dalmatinskoj zagori, mi zapravo promoviramo Zagoru, a ne Ravne kotare.
Osobno nemam ništa protiv Dalmatinske zagore koja mi je u srcu i genima, ali činjenice moramo poštovati (Vučemilović je porijeklom iz Vrlike op. a.). Prekrasni prostor Zagore, dodaje naš sugovornik, ima svoja odlična vina i lakše će naglasiti svoj identitet ukoliko se ne miješa sa drugim lokalitetima.
U očekivanju donošenja podzakonskog akta kojim se definiraju podregije u Udruzi vinara Zadarske županije uvjereni su da će nadležni u Ministarstvu poljoprivrede ove prijedloge uvažiti.
Zatražili zaštitu imena Prošek
Na inicijativu i uz argumentaciju Stjepana Vučemilovića Udruga vinara Zadarske županije predložila je Ministarstvu poljoprivrede da se ponovo pokrene postupak zaštite i priznanja tradicionalnog imena Prošek.
To je, podsjeća, Vučemilović tradicionalno desertno vino koje se proizvodi u Dalmaciji od prirodno prosušenih bobica grožđa, a njegova proizvodnja seže u doba prije pojave trsne uši, peronospore i pepelnice.
-U pokušaju priznavanja imena prošek pri EU su nas zaustavili naši susjedi koji proizvode nekoliko varijanti vina od sorte prossecco koja niti po načinu proizvodnje niti po kvaliteti niti po vrijednosti, ali ni po kategoriji u koju se svrstavaju nemaju gotovo nikakve sličnosti sa našim prošekom. Jedina sličnost je u imenu, ali ako malo pažljivije slušamo izgovor jedne ili druge riječi, ni tu zapravo nema prevelike sličnosti, pojašnjava Vučemilović
Ovom odlukom Europske unije je dodatno ugrožena proizvodnja ovog tradicionalnog vina koje se od davnina proizvodilo kao poseban dar za prijatelja, okrijepu bolesnika i za uživanje u posebnim trenucima. Jednostavno je vinaru neisplativo proizvoditi ovo izuzetno vrijedno vino ukoliko ga ne može prodati pod pravim imenom „prošek“, a da ga prodaje kao desertno vino, tu jednostavno gubi identitet i nestaje.
Žalosno je da i sam Vučemilović, višestruko nagrađivani proizvođač prošeka po tradicionalnoj recepturi, mora pribjegavati „izmišljanju“ imena jer pod nazivom prošek svoje vino nije mogao dati, primjerice, ni na reviju Vina od davnina niti na Decanter. Podsjetimo, na tim manifestacijama, njegovo prošek se službeno zvao "Desertno vino od prirodno prosušenih bobica grožđa Maraštine i Malvasije dubrovačke“.
Iz razloga što se službeno ne smije zvati prošek niti pod tim imenom prodavati na tržištu trenutno tek nekoliko vinara na području Dalmacije proizvodi autohtoni prošek i to u manjim količinama prvenstveno za svoje potrebe. U prodaji se tu i tamo nađe industrijski prošek u litrenoj boci, ali to nije taj prošek za koji se zalažu Vučemilović i Udruga vinara Zadarske županije
Stoga i traže da se ponovno pokrene postupak priznavanja tradicionalnog imena prošek, a ukoliko u Ministarstvu poljoprivrede misle da i oni tu mogu pomoći pripravni su i, kako reče Vučemilović, stoje na rasploganju.
RAZVOJ
Uz brojne nove nasade, samo u zadnjih 10 godina broj vinara koji su na tržištu popeo se na 35 koji tržištu nude više od 150 registriranih vina, od čega su gotovo dvije trećine vrhunska. To je potvrda da se zadarrska vinarska regija snažno razvija i da bi se u projekciji budućnosti trebalo formirati podregiju Ravni kotari i Bukovica
najnovije
najčitanije
Hrvatska
SKRADIN
Ličko-senjska županija partner na 13. Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije
Zadar & Županija
BOGAT PROGRAM
Ne znate gdje za Praznik rada? U Zadarskoj županiji organizirano niz prigodnih događanja
Hrvatska
MINISTAR HRVATSKIH BRANITELJA
Medved povodom obljetnice VRO Bljesak:”Bez naše spremnosti na žrtvu ne bi bilo ni samostalne Republike Hrvatske”
Hrvatska
FORMIRANJE VEĆINE
Herman (HDZ): Vjerujem da će dogovor biti postignut ovaj ili idući tjedan
Zadar
LJETO PRED VRATIMA
[FOTO] Mnogi uživali pod suncem na plaži
Zadar
NAŠ ZADAR
Popularna zadarska stranica oduševila snimkom s vjenčanja: ‘Ne bude li mi ovakav pir, neću se udavat’
Zadar
Fra Andrija Bilokapić
Dobitnik županijske Nagrade za životno djelo: ‘Abortus, transrodnost, eutanazija, sve su to bolesti našega društva’
Zadar
NESREĆA
[FOTO] Nesreća kod City Gallerie, auto se zabio u stup
Zadar
POTREBA ILI TREND
U Zadru raste broj igraonica i rođendaonica za dječje proslave
Zadar
CIJENE SLADOLEDA