BOLJE SPRIJEČITI NEGO LIJEČITI Korijen problema pretilosti i mršavosti je u psihičkom, mentalnom neskladu djeteta

Kako je prije nekoliko dana objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatska je po udjelu pretile djece među pet vodećih država u Europi. Još 2015. godine, po broju djece s viškom kilograma bili smo sedmi u Europi, a onda se u roku od godine popeli za dva mjesta. Primijećen je porast prekomjerne tjelsne mase i debljine s 20,8 na 34,9 posto. Razlog je, tvrde iz Zavoda, evidentan: prema provedenim istraživanjima čak 22,9 posto djece u dobi od 8 godina ne doručkuje svakodnevno, većina ne jede voće i povrće svaki dan, ali zato svako treće dijete čokoladu ili bombone konzumira više od tri puta tjedno. Istraživanja pokazuju kako više od trećine djece te dobi ne sudjeluje u sportskim aktivnostima.
Kako bismo provjerili kakva je situacija u Zadru, odnosno Zadarskoj županiji, te jesu li podaci uistinu toliko alarmantni, kontaktirali smo Školsku i adolescentnu medicinu pri Zavodu za javno zdravstvo.
Voditeljica Odjela za unapređenje mentalnog zdravlja učenika i studenata i zdravlja djece s posebnim potrebama, doktorica specijalistica školske medicine Polona Bencun-Gumzej, kazala nam je, što se tiče njene ambulante (koja je jedna od sedam u Zadarskoj županiji), njen subjektivni dojam je da se sam broj pretile djece nije značajno povećao u odnosu prije 10 godina. Ali, određene promjene ipak su evidentirane.

Pomoć u mentalnom odrastanju treba 18% djece
– Ono što se danas događa, a prije se nije događalo, jest da ima pojedine djece koja su ili izuzetno pretila, ili mršava, tj. imamo ekstreme u mršavosti i debljine. Ekstremne pretilosti se kod nas prije nije viđalo, bila je izuzetna rijetkost, a danas se s njom u ambulanti sve češće susrećemo, u sve ranijoj dječjoj dobi, kazala nam je Bencun-Gumzej naglasivši kako je, prije svega, riječ o djeci koja upisuju 1. razred osnovne škole.
Tema je vrlo kompleksna, nastavila je Bencun-Gumzej, i kao takva se mora rješavati kompleksnim pristupom.
– Krenimo od nas odraslih. Mi smo prvi koji ćemo djeci uputiti kritiku da se nezdravo hrane, ali upitajmo sebe što smo mi doručkovali. Stoga, treba shvatiti da problem pretilosti kreće iz obitelji, potom od vršnjaka, a vršnjaci upijaju ono što im mediji prezentiraju kao poželjno, kazala je Bencun-Gumzej dodajući kako je korijen problema pretilosti i mršavosti upravo u psihičkom/mentalnom neskladu djeteta koje se kod tako rane dobi u većini slučajeva ignorira.
– Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju kako 20% mladih ima psihičke probleme. Poremećaji prehrane samo su jedan od oblika manifestacije tih problema. Tu još spadaju ovisnost o drogama, pušenje… Dijete će posegnuti za jednim od oblika izražavanja kojim će htjeti pokazati da mu (psihički) nije dobro, da postoji određeni nesklad u njegovoj psihi, pojasnila je Bencun-Gumzej.

Provedeno istraživanje
U ambulanti dr. Bencun-Gumzej, provedeno je istraživanje (porijeklom iz Engleske), a koje su napravile možda još dvije ambulante u Hrvatskoj, u sklopu kojeg su učenici petih, osmih i 1. razreda srednje škole iz Zadra i Zadarske županije, njih ukupno 620, odgovarali na 10-tak pitanja, koja su imala težinu instrumenta.
– Od njih 620, njih 109 je na tom testu imalo značajno povišen rezultat, što je uputilo na to da se s djetetom nešto događa, odnosno s njegovim mentalnim zdravljem. Istraživanje je pokazalo, po tom preliminarnom uzorku, da 18% djece treba pomoć u svom mentalnom odrastanju, kazala je Bencun-Gumzej.
No, svega je toga bilo i prije, nastavila je Bencun-Gumzej.
– Nije to ništa novo. Stara je to priča, ali prije se nije toliko o tome pričalo jer se smatralo da dijete ne može imati psihičkih problema. Ali, ljudi ne razumiju da je djetetu od 10 godina ocjena nedovoljan (1) jednako ozbiljan udarac na psihu kao otkaz osobi od 30, 40 godina. Važno je dječje probleme doživljavati ozbiljno jer će se neka od te djece braniti tako da nekontrolirano jedu, razvit će pretilost, od koje će se nadalje razviti niz drugih somatskih bolesti (visoki tlak, šećer, povišen kolesterol u krvi, srčani problemi…), kazala je Bencun-Gumzej dodavši kako je sve zapravo krenulo od rečenice: "Ja nisam dobro!"
– Svi ćemo liječiti tlak, a kada nam dijete pokazuje da nije dobro, to nitko niti liječi, niti primjećuje, istaknula je Bencun-Gumzej.

Posvetiti veću pozornost prehrani i sportu
U razgovoru s voditeljicom Službe za školsku i adolescentnu medicinu pri Zavodu za javno zdravstvo Zadar, Nadiom Cavenago – Morović, dr. med. spec. školske medicine, saznali smo kako se broj pretile djece (jednako ili veće od 95 centile u centilnim krivuljama prema hrvatskim referentnim vrijednostima) u Zadarskoj županiji kreće između 11 i 12% (prema podacima sistematskih pregleda koje provodi Služba u 1., 5., 8., razredu te 1. razredu srednje škole).
– Broj djece koja imaju povećanu tjelesnu težinu (od 85 do 95 centile) kreće se oko 15 %. Razlike prema spolu i dobi nisu značajne. Također se u proteklim godinama broj nije značajno promijenio, kazala je dr. Cavenago-Morović dodajući kako na problem pretilosti utječe više čimbenika.
– Nedovoljno kretanje, neadekvatna prehrana (nedovoljna konzumacija voća i povrća, učestala konzumacija pekarskih proizvoda, učestalo preskakanje prvog jutarnjeg obroka), zatim porast količine vremena koju djeca provode pred televizorom ili računalom. Polovica djece koju smo pregledali provodi vrijeme pred televizijom ili računalom dva i više sati dnevno, dok je vikendom taj broj djece još i veći, kazala je dr. Cavenago-Morović.
Osvrnula se i na uvođenje i efekt uvođenja zdrave prehrane u škole.
– Po mom saznanju, zdrava prehrana u školama nije ujednačena. Nemaju sve škole organizirani obrok niti školske kuhinje, kazala je Cavenago-Morović dodajući kako, što se tiče preventivnih aktivnosti po pitanju pretilosti kod djece, medicinske sestre Službe za školsku i adolescentnu medicinu pri HZJZ-u Zadar sustavno provode predavanja o prehrani svim učenicima trećeg razreda osnovne škole.
– Ima puno prostora za poboljšanje stanja. Osim prehrane, trebalo bi posvetiti veću pozornost i rekreativnom sportu, pri tome mislim na veću dostupnost igrališta, dvorana, organiziranih aktivnosti za vrijeme školskih praznika i sl., zaključak je dr. Cavenago – Morović.

Edukacija o zdravoj prehrani potrebna i djeci i odraslima!
Medicinski tehničar ambulanti dr. Polone Bencun–Gumzej, Neven Mumelaš, nije nam mogao dati egzaktne podatke i statistiku vezanu uz Zadarsku županiju jer se ona izrađuje tek krajem školske godine. Ali, zato nam je dao dojam koji stekao kod prvašića, na upisima u osnovnu školu.
– Kada se govori pretilosti, po onome što vidimo na upisima u osnovnu školu, broj pretile djece nije u porastu. Ima pretile djece, ali stanje nije alarmantno. No, to su podaci naše ambulante koja pokriva OŠ Bartul Kašić (i područne škole), OŠ Voštarnica, Bibinje, Nin (i područne škole), Starigrad, Jasenice, četiri srednje škole (MIOC, Medicinska škola, ŠPUD…) i četiri studijska programa, kazao je Mumelaš dodajući kako su prošle godine na upisima imali 280 prvašića, a ove godine preko 300.
– Možemo reći da je u najmanju ruku situacija ista, nije išlo na gore, dodao je Mumelaš.
Kratko je prokomentirao i program zdrave hrane u osnovnim školama, a u sklopu kojeg se djeci dijeli voće i sl.
– Ipak se nešto radi i pokušava. Nije to sad nešto spektakularno, ali je barem nešto. No, opet, ne može se djecu prisiliti da nešto jedu. S druge strane, većina djece već od doma dolazi s nekakvim neadekvatnim obrokom, ili pak općenito usvojenom prehranom koja je nezdrava. Svakako je potrebna edukacija koju bi trebalo kontinuirano provoditi, i to ne samo kod djece, već i kod odraslih jer djeca najviše od njih i upijaju, kazao je Mumelaš.