BESPILOTNE LETJELICE Zrakoplovima su veći problem jata galebova nego neodgovorni vlasnici dronova

Od kako su bespilotne letjelice, popularni dronovi, pojeftinili, sve više njih sudjeluje u zračnom prometu. Samo za ilustraciju, 2017.  g. Hrvatska kontrola zračne plovidbe zaprimila je 400 zahtjeva za rezervacijom zračnog prostora za dronove i ostale vrste bespilotnih letjelica.  Samo godinu dana kasnije, broj zaprimljenih rezervacija popeo se na  8.000.
Nemogućnost adekvatne kontrole, inicirao je potkraj veljače sastanak  predstavnika svih eskadrila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u Hrvatskoj  kontroli zračne plovidbe (HKZP). Naime, primijećeno je da neodgovorna  upotreba dronova sve više smeta vojnim zrakoplovima, napose onima  koji nisko lete. Posebno je to opasno kad protupožarni zrakoplovi gase  požare jer su se nerijetko susretali s dronovima iznad požarišta.

Sastanak predstavnika eskadrila
Jesu li dronovi baš tolika opasnost razgovarali smo s nekim od vlasnika  koji su htjeli ostati anonimni. Svima im je zajednička crta da dronove koriste u komercijalne, a ne u zabavne svrhe.
– Ja bih postavio pitanje koliko se do sad dogodilo nesreća zbog bliskog susreta ili udarca zrakoplova u dron. Odgovor je kako se nije dogodila niti jedna. Mi koji koristimo dronove za snimanje najčešće ih koristimo na visinama od 50 do 100 metara od tla. Riječ je većinom o urbanim  područjima iznad kojih je zabranjeno letenje drugim zrakoplovima, ali i  mi smo svjesni da upravo veći zrakoplovi, pa i vojni, lete toliko nisko iznad mjesta gdje ne bi smjeli letjeti, rekao je jedan od naših sugovornika.
Pritom nas je uputio na aktualni klip na YouTubeu u kojem se vidi  “brisanjac” hrvatskog Pilatusa PC-9 iznad korita rijeke Mirne kod Motovuna, koji je na društvenim mrežama izazvao podijeljena mišljenja. Kako bi se uveo red, HKZP razvila je AMC portal i mobilnu aplikaciju. Web  AMC portal zamišljen je kao alat za objavu informacija o rezervacijama  struktura u zračnom prostoru krajnjim korisnicima, ali i kao alat koji će  omogućiti registriranim korisnicima rezervacije struktura u zračnom  prostoru i popratnu komunikaciju s njima tijekom procesa rezervacije.

Zahtjevna procedura
– Zahtjev za rezervaciju područja provodi se preko online obrasca na  portalu. Zahtjev se podnosi do sedam dana prije dana aktivnosti, a zaključno do 9:00 sati UTC (Coordinated Universal Time) zadnji radni dan  Civilnog Ovlaštenog subjekta prije dana aktivnosti. Civilni Ovlašteni  subjekt ne radi vikendom i praznikom, u slučaju spajanja vikenda i praznika korisnici se obavještavaju preko portala. Aktivacija rezerviranog područja provodi se na dan aktivnosti. Voditelj aktivnosti dužan se javiti na  dan aktivnosti 30 minuta prije planiranog početka rezervacije na telefon:  +385 1 6259 309 tj. voditelju smjene Oblasne kontrole Zagreb. Prilikom  prvog javljanja voditelj aktivnosti će koordinirati svoj plan rada koji sadržava: vrijeme početka i planirano vrijeme završetka aktivnosti, planirane pauze tijekom obavljanja aktivnosti u trajanju duljem od 45 minuta. Iz razloga sigurnosti odvijanja zračnog prometa voditelj smjene može  dodatno ograničiti vrijeme i visinu odobrene rezervacije zračnog prostora, kaže se u uputama o rezervaciji zračnog prostora.
No već naoko se čini da je propisana upotreba dronova čak kompliciranija od letenja sportskim ili turističkim zrakoplovima, za koje je dovoljna prijava aerodromskoj kontroli letenja. Stoga mnogi vlasnici i ne pomišljaju nazvati kontrolu letenja za desetak minuta snimanja vjenčanja s  nekoliko desetaka metara visine. U Zadru se operater mora javiti aerodromskoj kontroli zračne plovidbe ako želi letjeti u CTR području. CTR  područje je kontrolirana zona aerodroma, a ona u zadarskom slučaju  obuhvaća gotovo cijelu županiju. Operateri koji se ne moraju javiti kontroli leta, mogu to učiniti izvan CTR područja, a to su zone iza Šepurina i  prema Pagu.

Zadrani se moraju javiti ZL Zadar
Za sankciju nedogovornog ponašanja, zadužena je Hrvatska agencija  za civilno zrakoplovstvo (CCAA). Zanimljivo je da je nakon uvida u  službenu dokumentaciju CCAA utvrđeno kako nije zaprimljen niti jedan  dopis 93. zrakoplovne baze HRZ, a koji se odnosi na problematiku zlouporabe korištenja sustava bespilotnih zrakoplova. Uz sve to, kaže naš sugovornik i vlasnik drona, primijećena je i pomalo neozbiljna korespondencija s javnošću.
– Sjećam se kako su neki vrlo odgovorni ljudi na javnim tribinama govorili kao su primijećeni dronovi koji su “pratili” zrakoplove prilikom slijetanja na aerodrome. To je nevjerojatno, jer dronovi lete deset puta manjom brzinom i ne mogu pratiti zrakoplove. Uostalom, dronovi su takve  konstrukcije da se raspadaju u komadiće prilikom sudara s većim zrakoplovima. Znatno veću opasnost kod nas čine jata galebova koja su se posljednjih godina prekomjerno razmnožila. Moramo znati da zračni prostor ne pripada samo meni, HRZ-u, Croatia Airlinesu ili nekom trećem.  Ono pripada svima nama. Mi, vlasnici dronova za svoju djelatnost uredno plaćamo dozvole i poreze. No primijetili smo da je država na prvu  loptu odigrala uvodeći drastičnu regulativu. Onda su dronovi pojeftinili i  bili sve pristupačniji, pa su i u državi uvidjeli da im bespilotne letjelice  mogu biti itekako korisne. Tim je regulativa znatno omekšana, ali još  uvijek ciljano prema ekskluzivnim korisnicima zračnog prometa. Neodgovorne koje dronovima lete iznad aerodroma, požarišta gdje lete kanaderi ili iznad vojnih vježbališta, trebalo bi, dakako, primjerno sankcionirati. Kazne idu i do 25.000 kuna. U Zadru je prošle godine prijavljena  osoba koja na obljetnici Oluje dronom letjela među vojnim helikopterima OH 58-D Kiowa Warriors, rekao je na kraju naš sugovornik dodajući  kako  mi svi moramo shvatiti da tehnologija ide naprijed i da moramo  naći način kako je koristiti, a da ne smetamo jedni drugima.