DRAGULJ IZ MORA Novigradska dagnja dobit će ogroman prostor za osvajanje tržišta

Novigradska dagnja, jedan od najprepoznatljivijih proizvoda Novigradskog mora, na dobrom je putu da dobije Zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI) ovog proizvoda. Prije nekoliko dana, kako kažu u zadarskoj AGRRA-i nakon “kozmetičkih promjena”, ponovno je odaslana specifikacija proizvoda za Zaštićenu oznaku izvornosti ovog proizvoda.
Da je novigradska dagnja drugačija (kvalitetnija) od ostalih, potvrdila su mnogobrojna znanstvena ispitivanja. No, kod gastronoma, ta je činjenica odavno poznata jer je Novigradsko more zbog dotoka vode iz Zrmanje bogatije različitim sastojcima, posebice klorofilom.

Specifikacija koštala oko 100 tisuća kuna
Novigradske dagnje imaju više mesa odnosno bolji indeks kondicije i različit sastav viših masnih kiselina, što je u konačnici krajnjem potrošaću i najbitnije. No, sve je to trebalo biti dokazano na znanstvenoj razini pa je 2016. najprije osnovana Udruga Novigradska dagnja. To je zapravo bio preduvjet za sufinanciranje izrade specifikacije koja je koštala oko 100.000 kuna.
Kako nam je rekao savjetnik za ribarstvo i marikulturu, Branimir Baždarić iz Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA, Ministarstvo poljoprivrede sudjelovalo je u financiranju sa 75, a Zadarska županija s 25 tisuća kuna.
– Zaštićenom oznakom izvornosti štiti se samo dagnja iz uzgoja, a ne samonikla dagnja koja se inače ne smije izlovljavati (sakupljati) u gospodarskom ribolovu jer je područje Novigradskog mora u monitoriranoj zoni samo za uzgoj školjkaša, a ne za izlov školjkaša. Ako resorno ministarstvo potvrdi našu specifikaciju, poslat će je prema EU komisiji, a taj proces zaštite mogao bi trajati i do dvije godine. Važno je napomenuti da se ovdje štiti ime poljoprivrednog i/ili prehrambenog proizvoda, a ne samo dagnja kao dagnja. Nakon odluke povjerenstva resornog ministarstva počinje žalbeni rok u kojem se može žaliti svatko. No, ako povjerenstvo pozitivno ocijeni ovaj napor, Ministarstvo poljoprivrede će izdati prijelaznu zaštitnu oznaku, rekao je Baždarić.

Moglo bi se proizvoditi do 5.000 tona dagnji
Do sad je EU komisija zaštitila dagnje iz Italije, Španjolske Galicije i velškog Conwaya. U Novigradskom moru moglo bi se održivo, bez utjecaja na okoliš, proizvoditi do 5.000 tona. Povećanje proizvodnje i nove tehnologije moralo bi pratiti i racionalnije korištenje radne snage, jer u Škotskoj jedan radnik pokriva uzgoj 300 tona dagnji, dok na ovakav način 4-5 radnika radi na uzgoju svega 50 tona. Inače, potrošnja plodova mora u Europi je 23,1 kg po glavi stanovnika, 24 posto otpada na akvakulturu, a od toga je porijeklo iz EU 43 posto, dok je ostatak iz neeuropskih zemalja. To samo po sebi govori koliko je ogroman prostor za osvajanje tržišta. Radi se inače o izrazito sezonalnom poslu, koje pokriva razdoblje između proljetnog i jesenskog mrijesta, odnosno od lipnja do rujna. Sreća je što su dagnje najkvalitetnije baš u srpnju i kolovozu, kada su potrebe zbog turističke sezone najveće. Sukladno specifikaciji proizvoda, dagnje iz Novigradskog mora moći će se na tržište staviti pod nazivom “Novigradska dagnja” u periodu od 01. travnja do 30. studenoga svake kalendarske godine.

Brendirati dagnje s "manom"
Novigradske dagnje imaju i jednu "manu", obraštaj na ljušturi, koji je nemoguće odstraniti bez da se razbije sama ljuštura. Posljedica je to specifičnog okruženja, ali za kvalitetu proizvoda to ništa ne znači, pa obraštaj lokalno tržište prepoznaje kao nešto sasvim normalno. Međutim, trgovački centri koji plasiraju proizvod u inozemstvo inzistiraju na "crnim" dagnjama (kao na ravnim krastavcima, recimo), zbog čega bi novigradske dagnje bile smatrane lošijima od drugih. To se može izbjeći ili brendiranjem školjki kao takvih, koje bi bile prepoznatljive i koje bi svojim izgledom zapravo i jamčile kvalitetu, ili preradom dagnji u posebnim pakiranjima, marinadama, što bi opet otvorilo mogućnost otvaranja novih radnih mjesta u preradi.