Zaražene palme se uništavaju, potrebna preventivna zaštita jednom godišnje kako bi 12 mjeseci bile sigurne od napada nametnika

Nakon problema kojeg je nedavno prouzročio potkornjak u borovoj šumi splitskog Marjana, sve više se aktualizira i zaštita ukrasnih palmi na Jadranskoj obali. Stoga je jutros u zadarskom hotelu Kolovare održan seminar na temu problematike zaštite ukrasnih palmi od invazivnih štetnika. Okupljanje je organizirala tvrtka Syngenta Agro d.o.o. u suradnji s tvrtkom Agrobiotest d.o.o.
– Cilj nam je sažeti trenutnu situaciju na našoj Jadranskoj obali, prezentirati dosadašnja iskustva iz mediteranskih zemalja osobito vezana uz metodologiju injektiranja u deblo. Naime, detektiramo sve više problema od crvene palmine pipe. Točan obujam problema još uvijek ne znamo zato što zaražene palme još nemaju simptome. Do sad smo samo radili pokuse novim sredstvom Revive. Očekujemo ove godine i njegovu registraciju. Revive se ne koristi samo u liječenju zaraženih palmi, nego i u prevenciji. Inače, prvo što primijetimo kod zaraženih palmi je sušenje gornjeg dijela mase. Mogu se prijetiti i sami štetnici bilo da se radi o odraslima ili ličinkama. Ličinke su uglavnom ubušene u deblo. i napadaju provodne žile debla, rekla je Helena Pavačić iz tvrtke Syngenta Agro.
I ona potvrđuje da palma zapravo nije domaća biljka te je uvezena, a s njom i puno problema oko održavanja. To nisu samo problemi s nametnicima nego i uništavanje potpornja obala, izdizanje asfalta pa čak i probijanje korijena u podrume obiteljskih kuća. Tendencija skupa bila je namjera da prevencija dođe i do privatnih vlasnika koji u svojim vrtovima imaju palme. Činjenica je da se palme moraju jednom godišnje preventivno zaštićivati, kako bi sljedećih 12 mjeseci bile sigurne od napada nametnika poput crvene palmine pipe koja je poput palmi, uvezena iz tropskih krajeva, napose južne Azije.
Lani je posebni nadzor obavljen na 42 mjesta, uključujući javne i privatne površine, vrtne centre od Istre do Dubrovnika, te u Zagrebu. Rezultati svih laboratorijskih analiza su bili pozitivni, a sve zaražene palme su uništene, osim palmi koje su pregledane u prosincu 2017. i koje su predviđene za uništenje, navode iz Ministarstva poljoprivrede. Od 2011. godine, kada je prva pojava štetnika zabilježena u tri županije (Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj) do prošle godine ti su štetnici nađeni u svim jadranskim županijama osim Ličko-senjske. Fitosanitarna inspekcija od 2011. do 2017. ukupno je pronašla i uništila palme na 57 mjesta.
Najviše napadnutih lokaliteta u jednoj godini u Hrvatskoj, njih 19, zabilježeno je 2014. Crvena palmina pipa nađena je na Rabu, Zlarinu, u Šibeniku, Rogoznici, Ražnju, Sutivanu na Braču, u Seget Vranjici, Trogiru, Zatonu Malom i Zatonu Velikom, Slanom, Orašcu i Dubrovniku. Palmin drvotoč napao je palme u Puli, Medulinu, Poreču i Umagu, te u Sutivanu na Braču.
Najviše napada crvene palmine pipe na jednom području registrirano je 2013. godina u Šibeniku i oko njega: u vrtnom centru, hotelskom naselju i privatnim vrtovima Šibenika; u privatnim vrtovima Brodarice, Grebaštice, Primoštena i Zatona Velikog; na javnim površinama i privatnim vrtovima Vodica; te u Jadriji i na Zlarinu.

Crvena palmina pipa u Hrvatskoj prvi put registrirana 2011. godine
Crvena palmina pipa, koja napada vrste iz roda Phoenix, počela se širiti prema zapadu velikom brzinom sredinom 1980-ih godina, zahvaljujući pojačanoj međunarodnoj trgovini zaraženim sadnim materijalom. Pojavila se 1992. u Egiptu, a potom 1994. u Italiji i Španjolskoj, 1999. u Izraelu i Jordanu, 2005. u Turskoj, 2006. na Cipru, u Grčkoj i Francuskoj 2008, u Maroku i 2009,  a potom i Gruziji i Sloveniji. U Hrvatskoj je prvi put registrirana 2011. godine, i proširila se diljem priobalja, a najviše u Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ističu u Zavodu za zaštitu bilja. Prvi znaci napada crvene palmine pipe su deformirani listovi, kao da ih je netko zarezao škarama, zatim suhi listovi na potpuno zelenoj krošnji, rupe pri bazi palminih listova, uz pojavu 'piljevine' itd. Glavne štete na palmama uglavnom čine ličinke bušeći hodnike, dok se odrasli hrane ubadajući rilom. Napad pipe na palmama iz roda Phoenix u većini slučajeva uzrokuje ugibanje biljke, bez obzira na njezinu visinu ili starost.