ponedjeljak, 25. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

11 C°

AKTUALNO U Hrvatskoj sve manje stanovnika, a izlov ribe i morskih organizama sve veći

31.01.2019. 15:45
AKTUALNO U Hrvatskoj sve  manje  stanovnika, a  izlov ribe i  morskih  organizama sve  veći


Nekontrolirano izlovljavanje ribe u Jadranskom moru bilo  je povod preksinoćnjeg predavanja prorektora Sveučilišta u Zadru prof.  dr. Josipa Faričića u Gradskoj knjižnici u Zadru. Uništena staništa prijete održivosti ribolova kao gospodarske grane, a sve to je potaklo zadarskog znanstvenika, ali i čovjeka bliskog moru i otocima, da uputi i  otvoreno pismo Ministarstvu poljoprivrede i Zadarskoj županiji.
– S obzirom na povećanje broja stanovnika u svijetu raste i potreba  za hranom među kojom je i ona morskog podrijetla. Zbog toga se sve  više intenziviraju ribolov i kavezni uzgoj morskih organizama. U Hrvatskoj je situacija specifična zbog toga što nema povećanja broja stanovnika već se on i smanjuje, ali ulov morskih organizama se u Jadranskom moru povećava. To povećanje najviše se odnosi na Italiju koja  raspolaže s moderno opremljenim velikim ribarskim brodovima, koji u  potrazi za ribom ulaze i u hrvatske teritorijalne vode o čemu često svjedočimo čitajući izvješća pomorske policije u medijima. Ulov ribe i drugih morskih organizama povećava se i u Hrvatskoj. Mnogim normativnim aktima propisani su oblici ribolova i ribarski alat koji se pri tome  smije koristiti. Međutim, problem je u nadzoru provedbe tih normativnih akata te u njihovoj praktičnoj primjeni, rekao je Farčić upozoravajući na nedosljednost zakonskih okvira.


Uništavanje cijelih staništa
Posebno su pogubne one vrste ribolova pri kojima se izlovljavaju nedorasle jedinke, jedinke u fazi mriješćenja te one vrste ribolova kojima  se uništavaju cijela staništa kao što su livade posidonije. Tako se, primjerice, plivaricama namijenjenim za lov male plave ribe, love izuzetno  velike količine podlanica i malih lignji, koćama, migavicom i šabakunom te ludrom izlovljavaju se morski organizmi u neposrednoj blizini  obale itd.
– Teško je utvrditi apsolutni iznos ulovljene ribe jer se sav ulov ne registrira pa sto službene statističke evidencije nepotpune. Zasigurno  najbolji uvid u to imaju znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Međutim, empirijske spoznaje o tome imaju i mnogi otočani koji  svojim očima vide kako u njihovim otočnim uvalama nekoliko dana za  redom ribu izlovljavaju profesionalci koji love različitim ribolovnim  tehnikama. Npr. šabakunom, migavicom i ludrom. Isto tako, dovoljno  je provjeriti putem nekih aplikacija kao što je Vessel Finder noću, u  realnom vremenu, položaj plivarica i drugih ribarskih brodova pa vidjeti gdje je koncentracija ribara na hrvatskom Jadrana najveća, nizao je  zadarski prorektor.


Gdje završava ulov?
Stanovnik Hrvatske u prosjeku godišnje pojede 10 kg ribe, dok je u  Europskoj Uniji taj prosjek 20 kg. pa se Faričić s pravom pita što se onda zbiva s ulovljenom ribom. Kvalitetnije riblje vrste plasiraju se u ugostiteljskim objektima imućnijim sladokuscima, a izrazito velike količine  male plave ribe, posebno srdele, koriste se za hranjenje tuna u kavezima, dok se ta tuna zatim najvećim dijelom izvozi iz Hrvatske. Važno je  napomenuti kako hrvatski ribari nisu ti koji love najveće količine ribe,  jer Hrvatska nije u punini uvela gospodarski pojas pa u zaštićenom  ekološko ribarskom pojasu koji je proglasila, ribu mogu loviti ribari iz  članica EU, a u praksi to su najviše Talijani.
– Uz postojeće vremenske lovostaje, po potrebi uvesti prostorne moratorije za pojedine ribolovne tehnike uz strogi i učinkovit nadzor.  Primjerice, važno je uvažiti specifičnosti tradicijskog ribolova, ali to ne  znači da je pod imenom nekih starih ribarskih tehnika primjenom moderne tehnologije i izigravanjem zakona dopuštena potpuna anarhija.  Među nama ima i onih koji su se narugali toj tradiciji, ali i budućnosti  koja je pred nama. Neki se od takvih ne srame na društvenim mrežama  dijeliti svoje video snimke i fotografije na kojima je očigledno da je riječ  o rezultatima nedopuštenih radnji. Ribarskih inspektora je malo i ne  raspolažu s dovoljno brzih brodova s kojima bi mogli obavljati svoj posao. Poseban je problem inercija pa i neujednačena praksa prekršajnih  sudova. Što se hrvatskoga dijela Jadrana tiče, očito je potrebno dodatno  educirati sve sudionike u ribolovu o važnosti morskih ekosustava i pogubnosti nekih ribolovnih tehnika, osvijestiti sve dionike o potrebi  očuvanja morskih resursa, povećati broj ribarskih inspektora te plovila i  druge tehnike koja im treba biti na raspolaganju čime će se povećati  učinkovitost nadzora i riješiti jedno od gorućih pitanja – bitno unaprijediti funkcionalnost hrvatskoga pravosuđa, zaključio je Josip Faričić.




Ludar pustoši akvatorij
Faričić je između ostalog opisao proturječje oko ulova tramatom, ludrom i mrežama potegačama, posebno šabakunom i migavicom. Pri  tome je naglasio kako se normativni opisi tih ribolovnih tehnika i praksa posve razlikuju.
– Teoretski je ribolov ludrom selektivan, ali zapravo to nije tako. Koriste se okićeni i neokićeni konopi čija duljina višestruko nadilazi duljinu predviđenu pravilnikom. Isto je i s vrstama mreža. Rezultat ribolova  ludrom i šabakunom su opustošeni dijelovi akvatorija, a sve to nije uvijek lako utvrditi jer se često lovina koja nije konzumne veličine ili se ne  uspije plasirati po očekivanim cijenama jednostavno uklanja bacanjem  u more. Postoji i jedna specifičnost i geografska nelogičnost, a to je da  je ribolov ludrom pravilnikom dopušten samo u lovištima ribolovnih  zona B, E, F i G. Osim unutar izrijekom definiranih lokacija u tim zonama, ludranti i oni koji love šabakunom bez imalo obzira ribu love i na  svim drugim njima pogodnim lokacijama u tim zonama, ne sustežući  se ulaziti svojim ribarskim alatima niti u uvale-lučice obalnih i otočnih  naselja. Otočani s negodovanjem, a u nemoći nerijetko s gorčinom i sa  suzama u očima, svaki dan gledaju koje sve pozicije zahvaćaju i na njima istrebljuju ribu „ribari“ koji love ludrom i šabakunom. Nakon njihovih pohoda više nije moguće uloviti ribu niti za ručak u prosječno jednočlanim ili dvočlanim staračkim domaćinstvima, kazivao je Faričić.