Idete na basket dva puta tjedno, zadnjih pet godina, a onda vas prijatelj nazove i kaže da im fali jedan za nogomet. Spremite se, nađete stare patike prilagođene nogometu u dvorani i uletite među ekipu koja je, kao i vi, godinama aktivna, ali u drugom sportu. U redu, kažete, u formi sam. Pa zadnjih pet godina dva puta po dva sata tučem se s divovima, skačem, probijam, branim, šutiram, imam snage k'o vol. Ja ću ostati u obrani, nisam dugo igrao, objašnjavate suigračima, jedva čekajući da iskoristite svoju utreniranost i pokažete kako basketaš po lijevom krilu radi nered facama nogometašima.
I krene utakmica.
I 30 sekundi kasnije vi ne možete disati.
Sat vremena kasnije, sve boli.
Sutradan, ne možete izaći iz kreveta radi upale mišića i u sebe ubacujete treću tabletu u zadnjih desetak sati. Ne pomaže. Upala je prejaka.
Možemo otići i u drugom smjeru. Osoba koja igra godinama nogomet, stiže na košarku i sutra dan boli sve. Od skočnog zgloba, preko koljena, kukova, do leđa.
Forma
Spomenuta forma? Nestala je negdje usput…
Možemo se malo odmaknuti od loptačkih sportova i taj primjer upotrijebiti i za svakodnevno vježbanje. Što mislite, kako će jedna osoba koja ima kontinuirane treninge trčanja (ali isključivo trčanja), reagirati na prvi jači trening u teretani? Vjerojatno će posljedica biti strahovite upale mišića. Pogotovo prsnih i leđnih.
Još gore bi mogla reagirati osoba koja radi isključivo treninge u teretani, koja odluči iskoristiti lijep dan i otići vani i otrčati pet kilometara. Pet? To zaista nije puno. Nekih pola sata i to s umjerenim tempom. Dan kasnije – kaos u organizmu. Mišići natkoljenice, list. Leđa. Možda i koljeno.
Zašto? Zašto nam se jedna vrsta forme ne preslika s jednog vježbališta na drugo.
Na početku odgovora na ovo pitanje moramo istaknuti da ljudski organizam ima strahovitu mogućnost prilagodbe na najstresnije situacije. I to nam je „dano“ evolucijom. Dovoljno je vidjeti što su naši preci prilazili. Kada bi sjeli zajedno Martyjem McFlyom i dr. Emmettom Brownom u njihov De Lorean i sa 1,21 gigabajtom snage koju dobivamo iz plutonija, odemo u prošlost i promatramo jednu po jednu generaciju unazad, vidjeli bi koliko toga je ljudska rasa morala proći i preživjeti da bi došla do stupnja gdje smo sada. Koliko ratova, bolesti, gladovanja, nedostatka osnovnih životnih uvjeta… I ljudski rod je preživio.
Prilagodba
Kada taj (nazvat ću ga) mega ciklus, smanjimo u jednu osobu, u jednog vježbača, jasno je da je prilagodba ono što krasi svakoga od nas.
No, da se jedan basketaš prilagodi nogometu, potrebno je vrijeme. Ne dugo. Možda će već nakon nekoliko utakmica sve doći na svoje.
Kada osoba stigne iz teretane na Višnjik i odluči isprobati novu stazu za trčanje (inače zakon je), prvi dan to neće biti lako. Već peti će biti druga priča. Tijelo osobe iz teretane je u dobrom stanju. Mišići su jaki, izdržljivi, tonirani. A samo trebaju proći prilagodbu na jedan drugačiji energetski kapacitet i dolazi sve na svoje. U redu, postoje i tri tipa mišićnih vlakana, spora, brza oksidativnog tipa i brza glikolitičkog tipa i ovisi o samom treningu ili o samoj vježbi koja će se mišićna vlakna aktivirati. Postoji i biomehanika pokreta kod određenih aktivnosti, kao i različite sile koje djeluju na različite dijelove tijela u određenim aktivnostima. Kao što je spomenuto, ako se mi prilagodimo jednom tipu treninga, uzimajući u obzir sve navedeno, dolazimo do odgovora radi čega „loše“ reagiramo na drugi tip treninga. Ali kada s druge strane uzmemo činjenicu koliko je ljudski organizam prilagodljiv, onda dobijemo i odgovor na pitanja zbog čega nam je potrebno toliko malo vremena da napravimo velike stvari.
Postoje li treninzi koji mogu stvoriti „savršenog“ vježbača? I da i ne!
Malo koji rekreativac ima dovoljno vremena da sebe priprema za sve. A sam trening i rekreacija se mogu gledati kao priprema za svakodnevni život, odnosno kao način da se olakša i fizički i psihički stres koji nam izazivaju svakodnevne stvari. Ali za to obično nemamo sate i sate svakodnevno, pogotovo ako obitelj čeka kod kuće. A ako baš želite postići zavidnu formu i spremiti sebe za većinu aktivnosti, onda trening mora biti maštovit i raznolik. Onda se moraju kombinirati vježbe snage, izdržljivosti, rad s opterećenjem i bez njega. Cardio, kao i snaga, moraju postati dio vašeg treninga. I jednostavno, tada uživajte i u nogometu i u košarci.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Europska liga
Josip Stanišić asistirao u pobjedi Bayera u Rimu, sve miriše na hrvatsko finale EL
Rukomet
Rukometna Liga prvaka
Veron Načinović ostao bez završnice Lige prvaka, Kiel nadoknadio devet golova minusa
Nogomet
Englesko prvenstvo
Chelsea u zaostaloj utakmici na Stamford Bridgeu svladao Tottenham
Ostali sportovi
ATP Madrid
Danil Medvedev poput Jannika Sinnera predao polufinalni meč u Madridu
Ostali sportovi
EP u gimnastici
Pet hrvatskih gimnastičarki nastupilo u kvalifikacijama EP-a, Tina Zelčić najbolja 12.
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
OBAVIJEST
VAŽNA OBAVIJEST Zbog utrke Wings for Life zatvaraju se ova parkirališna mjesta
Županija
SVEČANA SJEDNICA