Više od 50 posto sedmaša na digitalnim uređajima dnevno provede više od tri sata

U odnosu na razdoblje prije pandemije bolesti COVID-19, djeca i mladi u Hrvatskoj više vremena provode ispred digitalnih ekrana. To se posebice odnosi na učenike srednjih škola te na djevojke, a dominantna aktivnost u slobodnom vremenu djece i mladih upravo je korištenje digitalnih uređaja jer više od 50 posto hrvatskih sedmaša koristi digitalne uređaje tri i više sati tijekom radnog dana, ne računajući rad u vezi sa školskim obvezama. Pokazalo je to nacionalno istraživanje zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja među 17.472 učenika 5. i 7. razreda osnovnih te 3. razreda srednjih škola, kao i 3.634 učitelja i nastavnika iz 165 škola u Hrvatskoj. Riječ je o jednom od najopsežnijih istraživanja u ovom dijelu Europe koje je provedeno u svibnju ove godine s ciljem utvrđivanja perspektive djece i mladih o digitalnim tehnologijama u njihovom životu, društvu i gospodarstvu.

Prednosti i mane

Poseban naglasak stavljen je na analizu povezanosti učestalosti korištenja digitalnih uređaja i dobrobiti djece i mladih, a autori Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić i Jana Šimon kažu da rezultati zovu na široku društvenu raspravu te složenu reakciju roditelja, djece, odgojno-obrazovnog sustava, javne politike i gospodarstva te su u skladu s tim u izvješću formulirane preporuke za sve skupine dionika.

Posebno važnima smatraju podatke o smanjenju vremena posvećenog izvršavanju školskih obveza i bavljenja sportom i rekreacijom, jer 14,6 posto srednjoškolaca ne provede ni minutu u radu za školu, a 28,5 posto ne bavi se sportom ili rekreacijom ni u klubu, ni individualno.

Učenici su svjesni problema u vezi boravka u online okružju u svojim generacijama, jer gotovo 70 posto sedmaša smatra značajnim problemom količinu vremena koju mladi provode online, a 62,1 posto smatra problemom zaokupljenost nevažnim sadržajima u online okružju. Svaki drugi sedmaš smatra zlostavljanje u online okružju izraženim problemom.

Dobro za nastavu

Istovremeno, istraživanje je pokazalo da su učitelji i nastavnici u Hrvatskoj izrazito otvoreni kada je riječ o korištenju digitalnih tehnologija u nastavi, jer samo 8,9 posto nastavnika iskazuje negativan stav o korištenju digitalnih tehnologija u odgojno-obrazovnom procesu. Međutim, rezultati ukazuju na to da gotovo svi odgojno-obrazovni radnici smatraju da učeničko korištenje digitalnih tehnologija negativno utječe na različite aspekte učeničkih života. To se posebice odnosi na procjenu negativnog utjecaja na fizičko i mentalno zdravlje, kvalitetu slobodnog vremena te na ukupnu kvalitetu života djece i mladih. Također gotovo 90 posto učitelja i nastavnika smatra da gubitak interesa za aktivnost čitanja zbog vremena provedenog u online okružju predstavlja značajan problem današnjih generacija, a gotovo isti postotak se slaže s tvrdnjom da značajan problem u današnjim generacijama predstavlja nedovoljna razvijenost u govornoj i pisanoj komunikaciji zbog vremena provedenog online. Jednak postotak učitelja i nastavnika značajnim problemom smatra smanjenje fizičkih aktivnosti djece i mladih zbog vremena provedenog u online okružju.