Prema procjenama stručnjaka 2016. godina je bila naklonjena vinarima, berba je bila dobra, odnosi kiselina i šećera se ocjenjuju kao veoma dobri, a grožđe zdravo pa su sva očekivanja da će vina biti visoke kakvoće. Vrijedi također spomenuti i da proizvodnja grožđa raste te je lani porasla za 14 posto u odnosu na 2014. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj trenutačno ima 41.188 proizvođača vina, a pod vinogradima se nalazi 20.885,2 hektara zemljišta. Najzastupljenija sorta je graševina s 4589,9 hektara, a zatim plavac mali s 1697,3 te malvazija istarska s 1683,9 ha zemljišta. Najviše površine pod vinogradima je u Istarskoj županiji, 3025 ha, a slijedi Osječko-baranjska s 2490 ha. Zadarska županija sa svojih 1343 ha se tako nalazi na sedmom mjestu.
Rekordna 2010.
Sukladno ovim podatcima, raste i proizvodnja vina, iako je prema evidenciji Hrvatske gospodarske komore u proteklom desetogodišnjem razdoblju još uvijek rekordna godina bila 2010. u kojoj je proizvedeno 1,433 tisuće hektolitara. Izvoz vina je također u blagom porastu te je lani porastao za 6 posto u odnosu na 2014. No, količine su još dosata nisko, a loš je i omjer uveženog i izveženog vina.
– Proizvodnja je oko 120 milijuna litara, a izvoz je oko 4 milijuna litara, a uvoz je 22 milijuna litara, što znači da je 20 posto potrošnje uvoz. Izvozimo uglavnom u Njemačku, milijun i pol litara, 500 tisuća litara Poljska, a zatim u susjedstvo, BiH i Crnu Goru, otkriva prof. dr. sc. Ante Kolega, koji također ističe da postoji dosta tržišta koja bi morali osvojiti.
– Najprije tržište EU, tu smo najkonkurtentniji, zatim nove potrošačke destinacije: Kina, Japan, Koreja, a zatim i zemlje s najviše Hrvata u iseljeništvu, SAD, Kanada, Australija, Njemačka. Dobar primjer za to je izvoz Toljanića žlahtine u Kaliforniju, kazao nam je prof. Kolega koji dodaje da su zemlje s visokom vinskom kulturom također zanimljiva područja za izvoz, budući da se tamo želi popuniti asortiman ponude vinima iz zemalja koje još nisu na vinskoj karti.
– Ono što je zanimljivo u izvozu su naše izvorne sorte, vina koja predstavljaju novost u razgranatoj svjetskoj ponudi vina. Vrhunska vina, čija potražnja raste, za razliku od kvalitetnih i stolnih kojima stagnira. Također i ekološka vina iz ekoloških vinograda, ovinjena, njegovana i čuvana na ekološki prihvatljiv način, za kojima isto raste potražnja. Još jedna kategorija su vina poznatih vinara i znamenitih vinogradara, drevnih vinogorja i glasovitih vinograda, koja imaju sve veću ponudu i potražnju. Također i vina vrhunskih svjetskih kultivara, udomaćena na kvalitetnim vinogradarskim položajima kojih Hrvatska ima u velikom broju. Zatim predikatna vina, kao što su ona dobivena iz prosušenih bobica, vina kasne berbe, vina ledene berbe, biserna vina i prirodni pjenušci, likerska vina i slično, kaže dr. sc. Kolega i ističe da ova nabrojena vina nemaju konkurenciju u Europi, a zbog izvrsnih agroekoloških mogućnosti, Hrvatska može s takvim posebnim, vrhunskim vinima dobro konkurirati na posebnim tržnim odsječcima europskog i svjetskog tržišta.
Prema mišljenju prof. Dr. sc. Ante Kolege posebnu pozornost bi valjalo posvetiti i tzv „tihom izvozu” koji se obavlja preko turizma, što se posebice odnosi i na vina s područja Zadarske županije.
Lokalno, regionalno i nacionalno
– To znači da svaki apartman, svaki hotel, svaka naša smještajna jedinica, mora ponuditi tri naša hrvatska vina: jedno iz lokalne proizvodnje i ponude, jedno županijsko ili regionalno i jedno nacionalno vino. I ovo treba ponuditi kao gostoprimstvo, naglašava prof. Kolega, koji se osvrnuo i na nedostatke vinske izvozne politike, koji pogađaju i vinare Zadarske županije.
– Imamo individualni nastup. Takav je nastup i zadarskih vinara. Previše individualni, a premalo skupni nastup. Nemamo zadružni nastup na vinskim sajmovima. Tu treba učiniti više i to Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo poljodjelstva i Ministarstvo turizma, a također i hrvatska Vlada te vinske udruge. To je glavni nedostatak u izvozu naših vina. Trebala bi biti jača promocija i promidžba hrvatskih vina sa zajedničkim nastupom i zajedničkom znamkom. Označiti ih da bi bila prepoznatljiva., jer ona danas nisu prepoznatljiva na europskom i svjetskom tržištu. A to je kao da ne postoje. Mora postojati znak, znamka hrvatskih vina, naglasio je prof. dr. sc. Kolega, posebno istaknuvši:
– Imamo petnaest zaštićenih proizvoda u EU, a među njima nije niti jedno vino! Ni u jednoj kategoriji zaštite, a to je ono što je ono bitno za izvoz. Tu izvoz počinje.
Šibenska županija ispred Zadarske
Još jedan način prodaje kojim se može ojačati izvoz je i prodaja preko interneta, na kojem već određeno vrijeme postoji profilirano svjetsko vinsko tržište. Na njemu sve više konkuriraju i hrvatska vina, kako na stranicama namijenjenim više europskom, ili onima namijenjenim američkom i australskom tržištu, iako su na ovom potonjem najbolje zastupljena žestoka alkoholna pića i likeri, kako Maraske tako i Badela. Na on-line prodajama engleskog i njemačkog govornog područja, dobro su zastupljena vina kako iz kontinentalne Hrvatske tako i priobalja, ali ne toliko s područja Zadarske županije, dok su proizvođači iz susjedne Šibenko-kninske puno češći. Dobro je pokrivena kompletna vinska linija Badel Korlat, ali i proizvodnja vinarije G&J, vlasnika Đina Matulića koja svoju prodaju za inozemstvo obavlja isključivo putem interneta.
-Proizvodnjom vina se bavimo od 2009. godine i proizvodimo ukupno 6.000 butelja crvenog vina „ Tvoja krv i moja „ koje je kupaža cabernet sauvignona i merlota u recipročnom omjeru. Ne posjedujemo vlastite vinograde već otkupljujemo sirovinu – grožđe od vinogradara iz područja Zadarske županije. Prijem vina na domaćem i stranom tržištu je više nego dobar i jedini stvarni problem s obzirom na potražnju vina je količina proizvodnje koja je u stalnom rastu, kazala nam je Jadranka Svaguša.
Treba naglasiti i da je prodaja putem interneta dobar nastavak onog „tihog izvoza” putem turistučke ponude. Mnogi gosti žele i preko godine piti vino koje im se svidjelo na odmoru, a to mogu ostvariti on-line narudžbom, pogotovo ako je riječ o vinima malih vinarija kojih nema u ponudi trgovina. Već i danas se mogu naći upravo takvi upiti koje postavljaju zainteresirani kupci na različitim specijaliziranim vinskim forumima.
najnovije
najčitanije
Košarka
Završila Prva ženska liga
FANTASTIČAN UČINAK Sjajna sezona Zadranki, 20 utakmica, 20 pobjeda
Nogomet
Engleska
VIDEO Gvardiol golom poveo City do pobjede u Nottinghamu
Moda
analiza subotnjeg đira
PISTA NA KALELARGI Špica donijela punu raskoš proljetnih kombinacija
Nogomet
HNL
Mierez hat-trickom riješio utakmicu u Velikoj Gorici
Plodovi zemlje i mora
"JAKA KULTURA"
Želite li ove godine u svom vrtu posaditi rajčice, pazite da ne napravite ovu grešku
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Brojni građani i turisti na subotnjoj špici, evo koga smo sreli
Nogomet
Treća NL Jug, 26. kolo
Zadar preokretom slavio u derbiju i vratio se na prvo mjesto
Zadar
MUKE S MAJSTORIMA
MUKE PRI ADAPTACIJI STANA: ‘Majstori su nam uništili stan u srcu Zadra, šteta je…”
Crna Kronika
UHIĆEN JE