Priprema tla do listopada: sve o sadnji malina

Foto: iStock

Bolje je saditi ujesen nego u proljeće jer će se sadnice bolje ukorijeniti i bolji je porast u sljedećoj godini

Maline su lake za uzgoj i u svakom vrtu mogle bi rasti bez problema te već od treće godine dostići punu rodnost. Ima puno sorti od kojih, kao i kod jagoda, neke rode jednom, a druge više puta u godini. Njihov životni vijek je u prosjeku 8 – 14 godina, a ponekad mogu živjeti i do 20 godina. Rastu do visine od oko 2 do 3,5 m.

Zimski odmor maline počinje vrlo rano, ali ne može se završiti bez niskih temperatura (oko -7 °C i niže), što je prošle zime bila rijetkost. Izbojci izmrzavaju na -18 °C do -26 °C, a korijenov sustav na temperaturi od -12 °C do -14 °C. Proljetni mrazevi malinama ne štete, jer kasno cvjetaju.

Ako zemlja nije dovoljno vlažna smanjuje se urod, plod bude smežuran i sasuši se na izdanku, a korijenov sustav slabo raste i daje mali broj nedovoljno razvijenih izbojaka. Najbolje rađaju u brdsko-planinskim područjima, na sjevernoj ekspoziciji, jer je hladnija, vlažnija i sporo gubi vlagu. Najbolje im odgovara nadmorska visina 400 – 800 metara.

Za uzgoj maline najbolja su propusna, rastresita, slabo kisela (pH oko 6) tla, bogata humusom iznad 3 %. Najbolje uspijeva na tlu čiji je omjer gline i pijeska 40 – 50: 50 – 60. Korijenov sustav razvija se do 1 m dubine.

Crvena se malina razmnožava izbojcima, a crna i ljubičasta vrhovima izbojaka. Razmnožavanje korijenovim reznicama obavlja se tako da se izdanci vade sa što više žila koje se poslije odrežu i skrate na reznice dužine 5 – 6 cm. Svaka reznica mora imati barem jedan pup. Reznice se poliježu u pripremljeno tlo na razmak od 8 – 10 cm u redu, a razmak redova je 40 – 50 cm.

Sadnja se obavlja od listopada do travnja zrelim sadnicama, a u lipnju zelenim. Bolje je saditi ujesen nego u proljeće jer će se sadnice bolje ukorijeniti i bolji je porast u sljedećoj godini. Za sadnju se uzimaju srednje debele sadnice s razvijenim korijenom.

Malina se mora orezati do 20. svibnja pri čemu se uklanjaju dvogodišnji izbojci, suvišni jednogodišnji i oni oštećeni (bolesni). Izbojci koji donose plod, ovisno o bujnosti, prikraćuju se na visinu od 120 – 150 cm.