Sačuvajte plodove voća i povrća od ožegotina

Pred nama je toplinski val, vrijeme velike vrućine, suše i vrelog vjetra koji mogu uzrokovati štete na biljkama. Najveća je opasnost od opekotina izloženih dijelova. Često ožegotine možemo vidjeti na plodovima rajčice, paprike, jabuke, kruške, breskve, ali i lubenice, dinje, kupusa i drugih vrsta. Simptomi oštećenja mogu se javiti i na listovima, stablu, korijenovom vratu.

Vreli vjetar dovodi do dehidratacije listova koji se uvijaju, a plodovi ostaju nezaštićeni. Uz sušu, odnosno nedostatak vlage u tlu, propadaju cvjetovi, plodovi, najmlađi prirasti. Ožegotine su rane na tkivu biljke i moguća vrata za nastanak infekcija.

Prepoznajte simptome

Gljivice, virusi, bakterije, drugi uzročnici bolesti, kukci i drugi štetnici nisu odgovorni za ovu pojavu. To je fiziološki poremećaj zbog prekomjernog izlaganja suncu. Obično se javlja u srpnju i kolovozu kada je najtoplije. Poput ljudi, i biljke izgore.

Simptomi se lako prepoznaju na dijelu ploda koji je okrenut prema suncu. Na plodu uočavamo mrlje koje su izgubile boju. Boja ploda potječe od likopena, karotenoida. U slučaju kada je plod ili njegova strana izložena visokoj temperaturi i insolaciji, dolazi do inhibicije procesa sinteze ovih tvari. Zbog toga nastaju svijetle, obezbojene, malo ulegnute mrlje. Takvi dijelovi su neukusni za jelo i skloni brzom propadanju.

Bolje spriječiti, nego liječiti

U sprječavanju nastanka ovog poremećaja veliku mjeru ima prevencija. Ključno je stvaranje sjene koja će smanjiti direktnu osunčanost. Osigurajte bolju pokrivenost listovima. Kod rajčice, paprike i patlidžana to ne znači da prestanete s uklanjanjem zaperaka, već da ne uklanjate listove koji imaju svoju funkciju.

Za stvaranje sjene koriste se razne vrste mreža koje svojim tkanjem mogu propuštati više ili manje sučevih zraka. Dodatno, boja mreže može utjecati na obojenost, brzinu dozrijevanja i druge karakteristike.

Mrkva i kupus se jednostavno prekrivaju laganim mrežama, dok je za usjeve poput rajčice, paprike, patlidžana ili voća potrebna armatura koja podiže mrežu iznad biljaka, stabala.

Prilikom prekrivanja ostavljaju se otvorene bočne strane, jer to pospješuje ventilaciju. Apsorbiraju toplinu i minimaliziraju zračenje u rasponu od 30 do 90 posto. Osiguravaju ujednačenu difuziju svjetlosti. Štite od oborine i vjetra.

Na tržištu se mogu pronaći sredstva koja smanjuju isparavanje i dehidrataciju biljaka. Nakon tretmana stvara se sloj koji odbija sunčeve zrake, štiti od vrelog vjetra. Istu ulogu ima zeolit, kaolinska glina, koji se otope u vodi i tretiraju se biljke. Ujedno ćete obaviti zaštitu od bolesti, štetnika i regulirati vlažnost. Tretman se ponavlja svakih deset dana.

A kako vi štitite biljke od ožegotina? U komentaru ispod teksta podijelite s nama svoja iskustva.