„Hrvatski jezik u žrvnju nesklonih mu društvenih prilika”

– Po objavi Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika došlo je do zatvaranja i progona. Iz Zadra su tri katedre pristale na deklaraciju, katedra za srpsko hrvatski jezik, za stariju te za noviju književnost, kazao je Šimunić
Dani hrvatskoga jezika nastavljeni su u četvrtak raspravom „Hrvatski jezik u žrvnju nesklonih mu društvenih prilika”. U dvorani Matice hrvatske Zadar o aktualnom stanju hrvatskog jezika govorili su prof.dr. Mile Mamić i prof.dr. Josip Lisac. Božidar Šimunić, prof., predsjednik Ogranka Matice hrvatske Zadar podsjetio je kako je na 17. ožujka 1967. u Telegramu objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Također je istaknuo kako je Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 28. veljače 1997. donio odluku kako se u spomen na taj događaj obilježava Tjedan hrvatskog jezika. Zamisao o tome dao je još 1989. Ivo Frangeš.
Riječ godine – alkomjer
– Po objavi Deklaracije došlo je do zatvaranja i progona. Iz Zadra su tri katedre pristale na deklaraciju, katedra za srpsko hrvatski jezik, za stariju te za noviju književnost.
Dr. Mile Mamić podsjetio je kako uredništvo časopisa Jezik svake godine nagrađuje za najbolju hrvatsku riječ, a ove godine je to alkomjer, riječ koja je, kazao je, primjerenija od alkotest.
Mamić je upozorio na odnos vlasti prema hrvatskom jeziku te je podsjetio kako je Vijeće za normu hrvatskog standardnog jezika, koje je 2005. osnovao ministar Dragan Primorac, iz neobjašnjivih razloga ukinuo ministar Željko Jovanović.
Ljuti na Jovanovića
– Jovanović to nije slučajno ukinuo, već u prvom nastupu je odmah najavio terminologiju. Djelatnici iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje se nisu s time složili. U to vrijeme mijenjaju se nazivi ministarstava, pa umjesto športa dobijamo sporta, a umjesto zdravstva zdravlja, što je nelogično, ministarstvo se bavi zdravstvom, a ne zdravljem. Danas kad postoje najave vraćanja naziva zdravstvo kažu kako je to skupa, danas je skupa, a onda nije bilo. U oba slučaja promjene naziva savjetnik je bio Slavko Goldstein, kojemu ako je nešto hrvatsko, a moglo bi biti srpsko hrvatsko radije bira ovo drugo, kazao je dr. Mamić. Osvrnuo se i na jedinstveni hrvatski pravopis, za koji kaže Kako može biti službeni, ali ne jedinstveni. Istaknuo je kako su nakladnici, još za vrijeme nacrta pravopisa dobili naredbu kako moraju lektorirati po njemu.
Dr. Josip Lisac osvrnuo se na četvrtu knjigu Povijest hrvatskog jezika, nedavno izišlu, a koja obrađuje 19. stoljeće. Tada su, na kraju stoljeća, svi počeli pisati štokavskim, a ostvareno je jedinstvo, te kulturni polet.
– Na kraju stoljeća ostvaren je jezični standard kakvim se i danas služimo, istaknuo je dr. Lisac podsjećajući na teška vremena kroz koje je prolazio hrvatski jezik.