Gasi žeđ, bogata je vlaknima, pomaže kod mršavljenja... Tko?

Dinja se sastoji od oko 90% vode i zbog toga je voće koje gasi žeđ. Niskokalorična je i ima konstantan udio vlakana što joj daje veliku moć zasićenja.

Izvrstan je izvor mineralnih soli, prije svega zbog važnog sadržaja kalija, cinka, kalcija, fosfora i magnezija, koji doprinose da bude osvježavajuće i regenerirajuće voće.

Od vitamina ističe se visok sadržaj vitamina C te značajna zastupljenost folata i vitamina B skupine.

Ljetne varijante vrlo su bogate beta-karotenom, prekursorom vitamina A, antioksidansa karotenoida koji je također odgovoran za proizvodnju melanina, zaštitne tvari za kožu koja nam pomaže da ljeti intenzivnije potamnimo.

U sinergiji s drugim karotenoidima i antioksidansima, beta-karoten jača imunološki sustav i igra zaštitnu ulogu za mnoge biološke funkcije, čime uspijeva spriječiti i boriti se protiv mnogih patologija i disfunkcija.

Konkretno, čini se da ima sposobnost povećanja otpornosti protiv infekcija i intervenira u procesima odlaganja toksina u jetri.

Karotenoidi poput vitamina A potiču proizvodnju limfocita T, bijelih krvnih stanica koje djeluju kao čistači u obrani tijela.

Pomaže u održavanju figure i olakšava rad crijeva

Dinja osigurava dobar unos dijetalnih vlakana s izvrsnim  “indeksom vlakana”, koji predstavlja omjer između količine vlakana i kalorija u hrani.

U tom smislu posebno je prikladna ako slijedite niskokalorijsku dijetu.

Zahvaljujući prisutnosti vode i raznovrsnog koktela mineralnih soli, dinje su idealno ljetno voće.

Sprječavaju dehidraciju i pomažu nadoknaditi mineralne soli izgubljene pretjeranim znojenjem.

Djelotvoran je tonik i ima diuretičko, pročišćavajuće i osvježavajuće djelovanje na tijelo.

Poboljšava metabolizam inzulina

Dokazano je da fitonutrijenti prisutni u dinji mogu poboljšati metabolizam inzulina i šećera u krvi te da kod osoba s dijabetesom mogu pomoći u poboljšanju inzulinske rezistencije.

Izvrsna tijekom trudnoće i tijekom dojenja

Sok i pulpa dinje posebno su prikladni za trudnice jer sadrže dobru dozu folne kiseline koja je važna za normalan razvoj fetusa.

Alternativna upotreba dinje

Dinja se također koristi u kozmetici za pripremu kozmetičkih maski koje mogu tonirati kožu i tako je učiniti mekšom i baršunastom.

Od sjemenki dinje ostavljenih u infuziji mogu se pripremiti biljni čajevi koji umiruju kašalj.

Kontraindikacije

Dinja, kada se jede u velikim količinama, može uzrokovati neravnotežu elektrolita zbog niskog omjera natrija i kalija.

Najneposrednija posljedica može biti pojava grčeva ili gastrointestinalnih smetnji.

Nadalje, to je voće s laksativnim učinkom.

Oprez u konzumaciji dinja preporuča se dijabetičarima, budući da imaju visok glikemijski indeks te osobama koje pate od želučanih smetnji poput gastritisa i probavnih poteškoća.