Foto: Jelena Sedlak
Smilje (Helichrysum sp.) je uobičajena vrsta kamenjarskih pašnjaka i ostalih područja hrvatskog priobalja. Primorsko smilje (H. italicum) rasprostranjeno je u zemljama Sredozemlja (Cipar, Grčka, Hrvatska, Italija, Francuska, Španjolska, Alžir, Maroko). Najbolje uspijeva pri većim količinama sunčevoga zračenja, što određuje i njegova aromatična svojstva. Podnosi visoke ljetne temperature, ali i oštrije zime, zbog čega se prirodno nalazi i na višim nadmorskim visinama. Koristi se u farmakološke svrhe, kozmetičkoj industriji i kulinarstvu.
Primorsko smilje raste u obliku grma visine 30 do 70 cm, dok je vrsta pješčano smilje (H. arenarium), malo niža i može narasti 20 do 50 cm. Može rasti i na plodnijim, dubljim tlima, s više kalcija, ali ne podnosi tla kiselije pH reakcije, tla s većom količinom vlage i teška tla. Raste uspješno i u pukotinama stijena.
Iako je smilje relativno otporno na bolesti i štetnike, u uzgoju se mogu pojaviti gljivične bolesti te štetnici: lisne i štitaste uši, štitasti moljac, kalifornijski trips, lisni mineri i gusjenice moljaca. Smilje se uzgaja kao trajnica u periodu od pet do osam godina. Poželjno je zalijevati mlade biljke, iako starije dobro podnose sušu. Dobro će im doći i plijevljenje i to u više navrata.
Ova biljka razmnožava se generativno sjemenom i vegetativno reznicama ili dijeljenjem busena. Presadnice se mogu proizvoditi i direktnom sjetvom sjemena u kontejner, kada su nakon 90 dana spremne za presadnju na trajno mjesto.
Pravila uzgoja
Proizvodnja presadnica smilja vegetativnim razmnožavanjem iz reznica traje četiri do pet tjedana, a pritom je važno da su za reznice uzeti ovosezonski izbojci s dovoljno odrvenjelim baznim dijelom. Na gornjem dijelu reznica duljine od 4 do 6 cm potrebno je ostaviti oko četiri listića, koji bi omogućili proces fotosinteze. Trebat će ih redovito zalijevati i zaštititi od prejakog sunca.
Veći prinosi mogu se očekivati tek nakon treće godine uzgoja, no pod uvjetom da se u prvoj sezoni uzgoja orezivanjem jačaju bazni dijelovi grmova. Cilj je dobiti dovoljnu količinu sušenoga cvijeta i proizvesti eterično ulje. Bere se tako da se odreže stabljika sa cvastima. Pogrešna košnja do odrvenjelih baznih dijelova grma spriječit će dalji rast biljke, slično kao kod lavande ili ružmarina. Cvasti se beru kada je trećina cvjetova u punoj cvatnji.
Kod manje grmova, sušenje se može obaviti prirodnim putem, u sjeni, uz dobru cirkulaciju zraka, u tankome sloju na mrežama s drvenim okvirima. Pritom smilje ne treba miješati i prevrtati kako se ne bi izlomilo.
Berba smilja za proizvodnju eteričnog ulja obavlja se kasnije u odnosu na berbu smilja za dobivanje suhog cvijeta. Najpogodnije vrijeme za berbu je kada je otvoreno 50 posto cvjetova u nasadu. Za proizvodnju eteričnog ulja, mogu se iskoristiti i stabljike i cvjetovi. Tada se prvi otkos obavlja u srpnju, a drugi do prve polovice listopada. Košnjom u siječnju sljedeće godine pospješit će se bujnost nasada.
najnovije
najčitanije
KK Zadar
Juniorska ABA liga
Juniori Zadra porazom od Igokee otvorili skupinu u Laktašima
Hrvatska
nije prošlo
Oporba odbila HDZ-ov odabir ustavnih sudaca!
Kultura
KAVA S GLUMCIMA
Nagrađivana redateljica Nenni Delmestre o kazalištu, životnim odlukama i premijeri predstave ‘Laž’
Scena
»VAIANA 2«
Mia Negovetić i u dugoočekivanom nastavku utjelovila Vaianu
Nogomet
reakcija na ždrijeb
Deschamps: ‘Hrvatska je jedna od najboljih europskih nacija’
Scena
IRIS PETRAČ
Tko je supruga Novice Petrača? Bivša zadarska novinarka i glasnogovornica Grada Zadra
Zadar & Županija
PREDAVANJE
Kvaliteta života u Zadru jako pala! Evo koji je najbolji, a koji najgori gradski kvart…
Županija
SILBA
FOTO Katamaran Jadrolinije udario o obalu Božave
Crna Kronika
PU ZADARSKA
U Murvici se zapalio automobil u vožnji, vatrogasci intervenirali
Zadar
INFORMIRAJTE SE!