Znanje se tada cijenilo više, ali se plaćalo slabije. Današnjom logikom, da sam pobijedio u sedam milijunaša, sa sedam milijuna kuna osigurao bih si egzistenciju. A onda nisam mogao kupiti niti polovnog Fiću, pojašnjava Radoslav Dodig, kvizoman čija dominacija u Kviskoteci je obilježila osamdesete. Sedam pobjeda i jedna pobjeda u superfinalu između najboljih i dan danas se nosi u kolektivnoj svijesti naroda s ovih prostora.
Dodiga smo zatekli na zadarskom Sveučilištu. Pred tročlanom komisijom branio je sinopsis svoje disertacije na temi Ardijejaca i uspona i pada Ilirskog kraljevstva. Naime, ovaj nekadašnji kvizoman već neko vrijeme svoje interese i znanja usmjerava u arheologiju, pa tako zadnjih godina aktivno sudjeluje na arheološkim istraživanjima uz autocestu u BiH.
Kvizovi su danas iza njega. Rijetko ih gleda a i teško da bi im se mogao vratiti, kaže.
– Tamo negdje iza 2000. godine sam izgubio interes. Prestao prilično pratiti zbivanja i protok informacija. Nastupila je digitalna era, od satelitskih, videa i svih drugih, a Interneta da ne govorim. Tako da je lakše doći do svih informacija. U moje doba klasičnih kvizova osamdesetih godina morali smo svaku informaciju provjeravati izvorno iz knjige. Danas, u digitalno vrijeme, do informacija je puno lakše doći, puno ih je više i manja je provjera. Kada se ta informacija počela strahovito ubrzavati i multiplicirati, onda sam došao do dvojbi je li potrebno da čovjek to akumulira kao nekada, kazuje Dodig koji je u svojim dvojbama došao do toga da je ipak bolje vidjeti informaciju, bilo na Internetu ili nekom drugom mediju, te samo odabrati je li to pravi izvor i je li ona relevantna.
Danas kvizovi imaju više aspekt sreće nego znanja. Dodig vjeruje da je do toga došlo zbog odnosa u tretiranju znanja te postavljanju pitanja:
– U tome i leži moja odbojnost kvizovima danas. Ono „klasično” znanje u doba kada sam sudjelovao na kvizovima rijetko je bilo kroz pitanja s odabirom. Danas se radi o prepoznavanju, vi više ne odgovarate na pitanja svojim odgovorom. Vama je on ponuđen i sad je samo stvar prepoznati ga. Drugo, sreća je ta što se u onih 15 pitanja za milijunaša može naći netko da pogodi svih 15, a da nijedno ne zna. Putem slučajnog odabira. Samo treba puno emisija po statistici proteći da bi naišao netko tko će samo slučajno nabadajući odgovore sve pogoditi. I reklo bi se on je vrhunski znalac – a teorijski on ne zna nijedno pitanje. Držim da je to odvlačenje znanja i kod mlađih stvara iluziju da će prepoznati na sreću. To je više igra nekakvog skrivača-pogađača nego dubinsko znanje.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU
najnovije
najčitanije
Crna Kronika
OČEVID TRAJE
Zbog pucnjave kod Omiša policija uhitila pet osoba
Svijet
PRIRODNA KATASTROFA
Obilne kiše u južnom Brazilu ubile su gotovo 60 ljudi, više od 70 nestalih
Style
INFJ PERSONALITY
Možda imate jednu od najrjeđih osobnosti na svijetu. Ovo su znakovi kako to prepoznati
Košarka
NBA liga
Sjajni Anthony Edwards šokirao Jokićeve Nuggetse u Denveru u prvoj utakmici polufinala doigravanja
Zadar & Županija
DHMZ
Danas pretežno sunčano, temperature idu do 26 stupnjeva
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Subotnja špica bila je krcata Zadranima i turistima, pogledajte koga smo sreli
Zadar
BOKANJAC
ĐIR PO KVARTU (10) Bokanjac, selo na kraju grada: ‘Nitko ne vodi o nama računa, zatrpat će nas smećem…’
Županija
ŠTRAJK
VRTIĆ (NE)ĆE RADITI Štrajk najavljen 13. svibnja, Knez poručuje: ‘Ako im triba donit koji kolač, nek jave’
Zadar
Okupljanje
Bivši učenici Pomorske škole veselo proslavili 45. godišnjicu mature: Ovo je rasadnik profesionalnog kadra
Crna Kronika
PU ZADARSKA