Kolektivni ugovor kosi se sa zakonom

Iako nismo potpisali novi Kolektivni ugovor, koji je neprihvatljiv i za liječnike sramotan, on se i na nas odnosi i mi to kao legalisti poštujemo. Ali bit će ga vrlo teško provoditi jer se u nekim stvarima ne slaže sa Zakonom o radu i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, kaže dr. Matešić Hoti
Iako su predstavnici Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi izrazili zadovoljstvo s pravičnošću kolektivnog ugovora za zdravstvo kojeg su potpisali s ministrom Rajkom Ostojićem, dr. Milka Matešić Hoti, povjerenica Hrvatskog liječničkog sindikata, jedinog koji nije potpisao, ističe da je Kolektivni ugovor pun nejasnoća i nedorečenosti.
– Iako nismo potpisali novi kolektivni ugovor, koji je neprihvatljiv i za liječnike sramotan, on se i na nas odnosi i mi to kao legalisti poštujemo. Ali bit će ga vrlo teško provoditi jer se u nekim stvarima ne slaže sa Zakonom o radu i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Tako poslodavac, u našem slučaju Vlada, to jest Ministarstvo zdravlja, tumači propise kako njemu odgovara. Isto kao što su pri uvođenju radne obveze zaboravili da je Ustav iznad zakona, tako sad ispada da je kolektivni ugovor iznad zakona, to jest kosi se s njime, govori dr. Matešić Hoti.
Tužba zbog nezakonitog uvođenja radne obveze je, kaže dr. Matešić Hoti, već podignuta jer je uvedena parcijalno, odnosi se samo na bolničke liječnike, a i nisu postojali uvjeti koji su u Ustavu propisani, kao što je rat, epidemija, prirodna katastrofa ili slično.
– Radna obveza je uvedena prema 165. članku Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kršeći odredbe u Ustavu o uvođenju radne obveze o tome tko je treba objaviti, na koga se sve odnosi i slično. Nemamo nikakvu normu koliko pacijenata treba obraditi, nikakve naputke. Osim toga, i dalje koristimo godišnje odmore, idemo na edukacije, tako da ne znamo kakva je to radna obveza, kaže dr. Matešić Hoti.
Kako priča nadalje dr. Matešić Hoti, po novom kolektivnom ugovoru, dežurstva liječnika plaćaju se kao redovan rad i ulaze u mjesečni fond sati, a onaj dio koji prelazi taj fond, plaćat će se kao prekovremeni rad.
– Ako je mjesečni fond sati rađen na bazi 40-satnog radnog tjedna, a liječnici po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti smiju raditi najviše 16 sati u komadu, s najmanje 12 sati odmora između, takav način rada bit će teško održiv. Kako će oni to iskombinirati s našim dežurstvima kad se dežurstva definiraju kao poseban oblik rada, primjeren bolničkim uvjetima, koji traje 24 sata? Najvjerojatnije će se način rada drugačije rasporediti, moguće u smjenski rad, ali za to nemamo dovoljno ljudi i ne mogu se pokrivati operacije, ambulante i sve ostalo, kaže dr. Matešić Hoti.
Kako dodaje, to se može dobro primijeniti na medicinske sestre i nezdravstveno osoblje, ali na liječnike ne.
– Osim toga, Spomenka Avberšek je rekla da u novom kolektivnom ugovoru nema sačekuša, ali ima ih itekako. Dežurstva blagdanom i neradnim danom će se po njemu plaćati kao redovan rad, što se kosi sa Zakonom o blagdanima. Dakle, naše dežurstvo blagdanom, kad su svi drugi s obiteljima, plaćat će se kao redovan rad. Jasno je da ovakav ugovor pogoduje sestrama jer je smjenski rad blagdanom, subotom i nedjeljom plaćen drugačije i više. Pa ako se još pribroji da sestra ima koju godinu staža više od liječnika, ispada da ima istu plaću kao liječnik. Pa gdje to ima, pita se dr. Matešić Hoti.