Gotovinin osobni rat tek je danas okončan

Iako je general Ante Gotovina u više navrata posljednjih godinu dana kazao kako je rat gotov, njegov osobni rat, odnosno njegova haška agonija, tek je danas definitivno okončana. Danas, naime, ističe jednogodišnji rok u kojem je haško tužiteljstvo moglo zatražiti reviziju pravomoćne presude, kojom su generali Gotovina i Mladen Markač na današnji dan prije točno godinu dana oslobođeni. Kako se to nije dogodilo i kako se glavni haški tužitelj Serge Brammertz, unatoč nekim nagovještajima, nije odlučio na taj procesni korak, Gotovina i Markač tek od danas su definitivno slobodni ljudi, a njihov haški proces potpuno je i konačno zatvoren. Tek od danas, naime, ništa više ne može promijeniti oslobađajuću presudu.
Teški uvjeti
Revizija pravomoćne presude, iako je u Haagu rijetkost, nije mogla biti isključena. Takva mogućnost stalno je lebdjela u zraku. Tužitelj Brammertz nekoliko je puta nakon oslobađajuće odluke žalbenog vijeća pod predsjedanjem američkog suca i predsjednika Haškog suda Theodora Merona govorio o reviziji presude Gotovini i Markaču, uvijek ostavljajući takvu mogućnost otvorenom.
No da bi zahtjev za revizijom pravomoćne presude bio uspješan, potrebno je zadovoljiti iznimno visok prag. To pak znači da tužiteljstvo pred haške suce mora iznijeti novi dokaz, koji mora zadovoljiti najmanje dva teška uvjeta: mora biti toliko važan da može srušiti pravomoćnu presudu i mora biti nov, odnosno nepoznat tužiteljstvu u vrijeme prvostupanjskog postupka.
Poznato je kako je tako nešto pošlo za rukom jedino Veselinu Šljivančaninu, koji je nakon pravomoćne osuđujuće presude u kojoj je proglašen krivim za pokolj na Ovčari pronašao jednog svjedoka koji je zanijekao njegovu odgovornost za likvidaciju zarobljenika, zbog čega je Šljivančaninu kazna smanjena sa 17 na 10 godina zatvora.
»Privatno« pismo
Takvog dokaza protiv Gotovine i Markača, kao što znamo, tužiteljstvo nije imalo. Špekulacije o reviziji presude, međutim, stalno su se spominjale, pogotovo nakon nesvakidašnjeg skandala kada je osvanulo »privatno« pismo danskog suca Fredrika Harhoffa u kojem on optužuje haški Tribunal da je pod pritiskom vojnog establišmenta utjecajnih zemalja, ponajprije SAD-a i Izraela, povećao prag za dokazivanje odgovornosti vojnih zapovjednika za ratne zločine što su ih počinili njihovi podčinjeni. Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić Harhoffovo je pismo stavio u kontekst urote protiv Merona i pokušaja njegove diskreditacije, kako bi se revidirala oslobađajuća presuda generalu Gotovini, uvjeravajući kako nikakvi dokazi protiv Gotovine ne postoje.