Korabica - idealna salatica koja je otporna na sušu

Korabica je vrlo hranjivo povrće koje je otpornije na sušu od ostalih kupusnjača, a može se jesti i sirovo. Najbolje uspijeva na temperaturi 14 – 20 °C danju i 8 – 12 °C noću, pa je proljeće i jesen idealno vrijeme za njezin uzgoj. Porijeklom je iz srednje Europe i najbolje uspijeva u podneblju umjerene klime jer je dosta otporna na hladnoću (do -10 °C).

Temperature više od 20 ºC pospješuju rast lišća na račun zadebljale stabljike. Temperature oko 0 ºC izazivaju staklavost lišća i zadebljale stabljike. Za ranu proljetnu proizvodnju presadnice se proizvode u grijanom zaštićenom prostoru uz temperature od 14 do 16 ºC.

Treba joj mnogo vode, ali ako nakon sušnog razdoblja padne jača kiša, korabica puca. Zalijeva se svakih 5,8 dana s 20-30 mm vode. Budući da je ovog svibnja palo puno kiše, svi koji su posadili korabice sada imaju dobar urod. Za ranu proizvodnju prikladnija su lakša tla koja se brže zagrijavaju, pH reakcije 6-7,5.

U plodoredu se korabica, poput luka, obično sadi nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Do ponovne sadnje na isto mjesto trebale bi proći najmanje tri godine.

Presadnice se sade na razmak od 25×25 ili 30×25, odnosno 13-16 biljaka/m². U jesenskom uzgoju srednje kasnih i kasnih kultivara sadi se nešto manje biljaka po m².

Pri gušćoj sadnji biljke previše zasjenjuju jedna drugu, lišće se izdužuje, a vegetacija produžuje. Međuredna obrada uz prihranu dušikom može se provesti kad stabljika počne odebljavati. Najvažnija je mjera njege održavanje vlage, kako u slučaju jačih oborina ne bi došlo do pucanja zadebljale stabljike.

Rana korabica sadi se na gradice koje treba pripremiti barem dva tjedna prije planirane sadnje. Malč od crne folije omogućuje brže zagrijavanje površinskog sloja tla i bolje uvjete za rast biljaka nakon sadnje.

U Primorju berba korabice na otvorenom može započeti u svibnju, a ako je gredica prekrivena agrotekstilom, i ranije. Jesenski uzgoj kasnijih kultivara omogućuje berbu do kraja listopada.

Korabica se bere ručno, režući oštrim nožem neposredno ispod zadebljale stabljike, no uvijek je dobro iščupati je iz korijena kako se na njemu ne bi počele razvijati bolesti. Najranija proljetna korabica za tržište prodaje se sa svim zdravim i neoštećenim lišćem, a ujesen i bez lišća.

Zadebljala stabljika i mlado lišće korabice koriste se za ukusno proljetno varivo, za juhe, ali i sirova, kao dobra povrtna grickalica. Od korabice se spremaju i različiti prilozi, a naribana s malo ulja i limuna idealna je ljetna salata.

Ugodan okus korabici daju organske kiseline: jabučna, limunska, jantarna i fumarna, a po količini i odnosu ovih kiselina plavi kultivari su bogatiji od bijelih. Kasna jesenska korabica dobro se čuva u podrumima.

Na tržištu se nudi sve više različitih kultivara korabice, i F1 hibrida hibrida, koji se odlikuju intenzivnijim rastom, boljom ujednačenošću tehnološke zriobe i većim i kvalitetnijim prinosom. Zadebljala stabljika u većine kultivara je svijetlozelena (obično se naziva bijela) ili plavoljubičasta (plava), okrugla ili okruglo spljoštena. Od dobrih se kultivara traži otpornost na pucanje i končavost, prijevremenu fruktifikaciju, bolesti i štetnike