Alergičan svaki drugi Europljanin

Istraživanje koje sam radila za doktorsku disertaciju po prvi put prikazuje spektar i koncentraciju u zraku te sezonsku dinamiku peludnih alergena na području grada Zadra odnosno Sjeverne Dalmacije. Njime je utvrđena korelacija koncentracije peludnih alergena i meteoroloških pokazatelja, što je potpuno novi aerobiološki podatak za područje sjeverne Dalmacije
Proljeće je doba buđenja prirode i polenacije biljaka kada mnogim ljudima počinju zdravstveni problemi uzrokovani povećanom osjetljivošću organizma na pelud. Peludna zrnca najčešći su uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava te predstavljaju najsnažniji prirodni alergen današnjice od kojega svake godine u proljeće milijuni ljudi diljem svijeta pate od peludne hunjavice sve do napadaja teške astme.
Broj osoba alergičnih na pelud biljaka posljednjih godina je u porastu, a ta se činjenica pripisuje promjenama vanjskog i unutarnjeg okoliša, koje su dijelom posljedica i globalnog zatopljenja, zahvaljujući kojemu polenacija biljaka počinje ranije i dulje traje.
Ovisno o geografsko-klimatskom području i vegetaciji, alergene biljke karakteristične su za pojedina područja. Pojavljivanje peludi u zraku vremenski je ograničeno i tipično za svaku biljnu vrstu. Zbog toga su i alergije na pelud vezane uz određeno razdoblje u godini, kada cvatu alergene biljke, pa se i simptomi alergijske reakcije pojavljuju svake godine približno u isto vrijeme.
Alergijski rinitis
Prema nekim procjenama, neku od alergija ima svaki drugi Europljanin. Najčešće je to alergijski rinitis koji napada sezonski – u vrijeme cvatnje. Pretpostavlja se da takve tegobe ima oko 15 do 30 posto ljudi, što znači da bi u Hrvatskoj alergijski rinitis moglo imati čak 700 tisuća do 1,4 milijuna ljudi. Kako službenog praćenja epidemije alergija u Hrvatskoj još uvijek nema, teško je govoriti o konkretnim brojkama, no činjenicu da je broj osoba alergičnih na pelud biljaka posljednjih godina u porastu.
Kod nas postoje biljke koje su karakteristične za kontinentalno i primorsko područje, od kojih svaka ima određeno vrijeme polenacije. Obzirom na brojnost i raznolikost biljnih vrsta, polenacija se proteže gotovo kroz cijelu godinu, točnije od siječnja ili veljače do studenoga, što uvelike ovisi i o vremenskim prilikama. Tako je na zadarskom području prisutna pelud drvenastih biljaka, korovnih svojti i trava. Upravo pelud trava, Zadranima predstavlja najveće i probleme.
Najčešći oblik alergije je alergijski rinitis. Njega uzrokuje cvjetni prah odnosno pelud drveća, trava i korova. Nakon što se alergen udahne, javlja se niz simptoma, kihanje, šmrcanje, vodenasti iscjedak iz nosa, začepljenost i svrbež nosa, crvenilo i suzenje očiju, otežano disanje, suh i podražajan kašalj…Simptomi alergije najčešće nalikuju prehladi zbog čega ih većina ljudi zanemaruje, a liječničku pomoć potraže tek kad stanje postane neizdrživo.
Alergijski rinitis može biti povezan s alergijskom astmom jer se peludna alergija nalazi u pozadini većine astmatičnih oboljenja. U takvim slučajevima, uz preosjetljivost na pelud biljaka najčešća je alergija na grinje odnosno kućnu prašinu. U slučaju sumnje na alergiju potrebno je zatražiti liječničku pomoć kako bi se napravila alergološka obrada.
Peludna zrnca
O alergijama odnosno međudjelovanju dinamike peludnih alergena i zagađenju zraka u Zadru razgovarali smo s Danijelom Peroš-Pucar, voditeljicom Laboratorija za biologiju u zadarskom Zavodu za javno zdravstvo, koja je nedavno doktorirala na tu temu. Njezina doktorska disertacija izrađena je na temelju rezultata Programa praćenja vrsta i koncentracije peludnih zrnaca u zraku na području grada Zadra i njegove okolice (2006.-2009) i Projekta praćenja kakvoće zraka na području grada Zadra (2006-2008), koje je Grad Zadar ukinuo 2010. godine.
– Prisutnost peludnih zrnca u atmosferi rezultat je prirodnog životnog ciklusa biljaka, osobito onih koje se oprašuju vjetrom. Peludna zrnca zastupljena su s malim udjelom u ukupnom broju čestica u atmosferi, ali jedan su od najčešćih i najsnažnijih prirodnih alergena i kao glavni vanjski alergen odgovorna su za pojavu alergijskih bolesti. U posljednje vrijeme broj osoba osjetljivih na peludna zrnca određenih biljaka u stalnom je porastu, osobito u urbanim i razvijenim sredinama. Procjenjuje se da 10 do 15 posto ukupnog stanovništva pati od različitih polinoza, a različite studije navode da čak od 15 do 25 posto stanovništva u Hrvatskoj ima zdravstvenih poteškoća s peludnim alergijama, kaže Danijela Peroš-Pucar.
– Istraživanje koje sam radila za doktorsku disertaciju po prvi put prikazuje spektar i koncentraciju u zraku te sezonsku dinamiku peludnih alergena na području grada Zadra odnosno Sjeverne Dalmacije. Njime je utvrđena korelacija koncentracije peludnih alergena i meteoroloških pokazatelja, što je potpuno novi aerobiološki podatak za područje sjeverne Dalmacije. Najveći znanstveni doprinos disertacije je analiza međudjelovanja dinamike peludnih alergena i pokazatelja onečišćenosti zraka, što još nije rađeno za Hrvatsku, a rijetko se primjenjuje i u svijetu, kaže Peroš-Pucar.
U Zadru su najviše koncentracije peludnih zrnaca u zraku prisutne tijekom zimskih i proljetnih mjeseci, točnije do siječnja do svibnja kada prevladavaju peludna zrnca drvenastih biljaka. Tijekom ljeta i jeseni u zraku prevladavaju peludna zrnca korovnih biljaka i trava. Najzastupljenija peludna zrnca u zraku na području grada Zadra su: peludna zrnca porodica: Cupressaceae/Taxaceae (Čempresi), Urticaceae (koprive, ovdje spada i crkvina Parietaria judaica) i svojti Olea sp. (maslina), Pinus sp. (bor), Betula sp. (breza), Platanus sp. (platana), Poaceae (trave), Ambrosia sp. (ambrozija), Quercus sp. (hrast), Salix sp. (vrba) i Fraxinus sp (jasen). Na temelju četverogodišnjeg istraživanja izrađen je peludni kalendar, kao informacija o početku, trajanju i kraju peludne sezone određenih biljaka, za grad Zadar, odnosno Sjevernu Dalmaciju s prikazom kretanja i dinamike biljnih svojti čija su peludna zrnca jaki do umjereno jaki alergeni.
– Iako kakvoća zraka u Zadru pripada prvoj kategoriji odnosno zrak grada Zadra je čist ili neznatno onečišćen zrak, utvrđena je povezanost tj. korelacija između dnevnih koncentracija peludnih zrnaca određenih biljaka i onečišćivača zraka, (SO2 i dim). Mada Zadar nema razvijenu tešku industriju i nema značajnih regionalnih onečišćivača zraka, s obzirom na sve razvijeniju turističku djelatnost, veći promet te postojanje lokalnih difuznih onečišćivača zraka, možemo reći da je kakvoća zraka na mnogim mjestima lokalno narušena te je potrebno uvesti sustave za praćenje kakvoće zraka. Za bolje razumijevanje međudjelovanja onečišćivača zraka i peludnih alergena potrebno je proširiti praćenje na ostale onečišćivače zraka i kontinuirano provoditi praćenje peludnih alergena u zraku. Na taj bi se način mogle dobiti kritične koncentracije onečišćivača koje utječu na alergena peludna zrnca, zaključuje Peroš-Pucar.

 PREHLADA ILI ALERGIJA?

prehlada prolazi u roku od tri do pet dana, a alergija ne
– ako se istodobno javlja kašalj, curenje nosa, grlobolja, suzenje očiju… vjerojatno je riječ o prehladi jer simptomi alergije obično dolaze jedan po jedan
– ako navedeni simptomi traju duže od desetak dana, i to bez povišene temperature, riječ je o alergiji