Promocija autohtonih jela od sipe i hobotnice nezamisliva je bez usklađene i organizirane nazočnosti na internetu i to, naravno, ne samo na stranicama na hrvatskom jeziku. Zahvaljujući objavi jelovnika ponekih hrvatskih pa i zadarskih restorana na mreži, tu i tamo se poneki kulinarski pojam pojavi povezan s domaćom geografijom i toponimijom. To je daleko od dovoljnog, no ipak predstavlja makar neki početak
Manje od dva tjedna dijeli nas od blagdana Sv. Josipa za koji vrijedi stara uzrečica: Sveti Jole, sipe na pajole! No, osim sipa, ovo je doba godine poznato i po još jednoj vrsti glavonožaca – hobotnicama, koje se najbolje suše upravo tijekom marčanih bura. Osobito na području sjeverne Dalmacije, odnosno Zadarske i djelomice Šibensko-kninske županije, ovi se stanovnici mora uspješno love i rado spremaju na nekoliko tradicionalnih načina.
Jedan od takvih recepata su i sipe s bižima, banjski specijalitet koji je posljednjih godina posebno uspješno promovirao predsjednik Udruge kuhara i konobara Zadarske županije Renato Kraljev, koji redovito ističe da je tu “riječ o jelu s naših obala i otoka, autohtonom jelu koje je već svrstano u Hrvatskom savezu. Radi se u brudetu od sipe s bižima i krumpirima, pravo otočno jelo koje se pripremalo da se uzme ono što se imalo iz mora i iz polja. Jedno fino, lagano jelo”.
Uspjela lokalna promocija
Sipe s bižima ili čičvardom našle su se posljednjih par godina u više prigodnih manifestacija, a u njihovu su se spremanju okušavali i poznati. Može se reći da je jedno pravo, autohtono jelo uspješno spašeno od zaborava i vraćeno u prostor opće uporabe te ga se danas nudi i u zadarskim restaurantima. Priča o ovoj vrsti brudeta od sipe dobro je popraćena i u medijima te na internetu, ali samo kad je riječ o stranicama na hrvatskom jeziku.
Nažalost, kad se prijeđe na golemo i pretraživačima, ali i većini svjetskih korisnika najzanimljivije englesko govorno područje, gube se ikakve poveznice ovog jela ne samo sa zadarskim krajem, nego i Hrvatskom općenito. Ništa drugačije nije niti na njemačkom internetu. Sipe s bižima se, doduše, spominju, ali kao jelo talijanske kuhinje, povezano s Venetom, Romagnom ili Sicilijom. Vodeća kulinarska stranica italianfishrecipes.com sadrži pravi nadahnuti esej o sipama s bižima kao istinskom gastronomskom vjesniku proljeća. Nedavno je o sipama s bižima pisala i poznata međunarodna gastroblogerica Oriana Pagano koja ga navodi kao obiteljsko jelo njene bake. Drugi, pak, ovo jelo nazivaju “rimski lonac”. A kako sipe s različitim povrćem pa i bižima spremaju i u dalekoistočnim kuhinjama, pretraga tih pojmova uključuje i njihove bezbrojne stranice. Tako lanac tajlandskih restorana “Koh Samui” u Njemačkoj nudi njihovu inačicu sipa s bižima za 9,50 €.
Početak promocije na internetu
Glavni izvor informacija na internetu, engleska Wikipedia, kao najvažnije europsko jelo od sipe navodi crni rižot, označavajući ga kao jelo mletačke kuhinje, no spominju i da se najverojatnije odatle proširilo i hrvatskom obalom Jadrana. U glosarima o jelima od riže se crni rižot ipak prije svega vezuje uz španjolsku kuhinju, točnije valencijsku i katalonsku, a kao autohtono jelo ga navode još i Portugal, Kuba i Puerto Rico.
Promocija authtonih jela od sipe i hobotnice, nezamisliva je bez usklađene i organizirane nazočnosti na internetu i to naravno, ne samo na stranicama na hrvatskom jeziku. Zahvaljujući objavi jelovnika ponekih hrvatskih pa i zadarskih restorana na mreži, tu i tamo se poneki kulinarski pojam pojavi povezan s domaćom geografijom i toponimijom. To je daleko od dovoljnog, no ipak predstavlja makar neki početak. Da bi se u potpunosti uključili u globalno nadmetanje nacionalnih kuhinja i specijaliteta, treba učiniti više i svakako izvući od zaborava te objaviti mnoge popratne priče, kadkad i legende vezane uz neka jela, njihovu nabavu i pripremu. I ono što su drugi dosad već objavili, može se uporabiti u vlastitu korist. Tako, primjerice, kad je riječ o bižima, odnosno grašku, to je povrće bilo glavna namirnica u pripremi obroka za galiote na galijama. Obično ga se spremalo sa svinjetinom, no nije isključeno da su se u neka doba godine rabile i sipe. O suhim hobotnicama također postoje sačuvani zapisi i svjedočanstva iz XVII. stoljeća kad ih se u bačvama prevozilo s Jadrana u Čakovec u dvorce Zrinskih. Čini se da hrvatske mogućnosti u promociji autohtonih kulinarskih recepata nisu još niti približno do kraja iskorištene i to ne samo kad su u pitanju ova dva glavonošca o kojima je dosad bilo govora, a u hrvatskoj gastronomiji, prostori Zadarske županije čine svakako važan sastavni dio, kad je o sipama i hobotnicama riječ, pogotovo.
I LIBIJCI SUŠE HOBOTNICU
Kad je riječ o drugoj poslastici ovog doba godine, suhoj hobotnici, stanje je još i gore. Za razliku od sipa, kod ovog specijaliteta smo još daleko i od domaće promocije koja je u prvom slučaju obavljena kvalitetno i profesionalno. Hrvatske kulinarske web-stranice sadrže, međutim, dobar pregled recepata sa suhom hobotnicom koja je tamo uglavnom predstavljena kao jelo s kvarnerskog područja, no i na Kvarneru, kao i u sjevernoj Dalmaciji, sušenu se hobotnicu može nabaviti jedino “preko veze”, što priznaju i na coolinariki.
Potraga za suhom hobotnicom u virtualnom prostoru izvan hrvatskih stranica, odvodi tražitelja širom svijeta, sve dalje od jadranskih obala. Kao svoje jelo je najviše ističu Grci s nizom recepata i fotogalerija s prikazima sušenja, kakve se donedavno moglo vidjeti i po našim otočnim i priobalnim mjestima. Sa suhom hobotnicom se nadalje diče i u Portugalu, zatim na Malti i u Libiji. Azijci su zastupljeni neizbježnim Kinezima te Vijetnamom, a prizori sušenja hobotnice mogu se vidjeti i uz obale Tanzanije.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
BIVŠA MINISTRICA
Vesna Pusić želi zajedničku vladu HDZ-a i SDP-a: Milanović bi nam to trebao omogućiti
KK Zadar
Premijer liga, doigravanje
Žilavim Dubravašima uzeta mjera za vodstvo u seriji
Ostali sportovi
BBK PAKOŠTANE
Na Praznik rada održan tradicionalni MTB Maraton Vransko jezero
Zadar
SPAS PLANETA
Učenici OŠ Smiljevac za Dan planeta Zemlje tražili rješenja za bolji život na Zemlji
Zadar
WINGS FOR LIFE
U nedjelju se zbog utrke mijenja mjesto ukrcaja putnika na liniji Zadar-Preko
Zadar
PREČKA ULICA
U Zadru palo stablo na automobile, vatrogasci i policija na terenu
Crna Kronika
NEPRISTUPAČAN TEREN
Na Viru osoba upala među stijene sa quadom, intervenirale sve službe
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Zadar
TRN U OKU ZADAR
‘Sad je tamo potpuni kaos’: Zadrani se žale na gužve na vrhu Puta Bokanjca: ‘Zeleno je pet sekundi…’
Županija
OBAVIJEST