Devastirana Plitvička jezera

Prokopi na sedrenim barijerama uzrokovali su sniženje razine vode, a manja jezera su potpuno isušena, tvrde geolozi, a Uprava parka poriče optužbe

Neprocjenjivo vrijedna geološka baština Nacionalnog parka Plitvička jezera ozbiljno je ugrožena, a nekoliko jezera potpuno isušeno, nakon lanjskih radova tijekom kojih je devastiran dio sedrenih barijera. Tvrdi to Hrvatsko geološko društvo, koje je dojavu o slučaju dobilo potkraj prošle godine i odmah na teren poslalo svoj tročlani ekspertni tim. Geolozi tvrde da su detaljnim pregledom gornjeg toka rijeke Korane, na kilometar dugom potezu, snimljena čak 24 prokopa na sedrenim barijerama. Sedamnaest ih je uzrokovalo sniženje razine vode u manjim jezerima, a sedam čak trajno isušilo sedam manjih jezera ukupne dužine osamsto metara. Dio sedrenog materijala uz to je, prema tvrdnjama Hrvatskog geološkog društva, iskopan i korišten kao nasip za novu pješačku stazu.
Opširno izvješće s Plitvica je s podebljom foto dokumentacijom poslano Ministarstvu zaštite okoliša, čija je inspekcija 8. i 9. veljače bila u Nacionalnom parku, no zbog snijega nije uspjela napraviti detaljniji pregled. To će, kako ističu u Ministarstvu, biti učinjeno čim dopuste vremenske prilike.
Pucanje barijere
U upravi Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera tvrde, međutim, kako nikakve devastacije nije bilo. Stručna voditeljica Antonija Dujmović kaže kako je u periodu od travnja do listopada prošle godine obnavljana pješačka staza na potezu od Novakovića Broda do Golubinjače, otvorena davne 1931. godine. Staza je, prema njenim riječima, prije dvadesetak godina potopljena zbog rasta sedre.
– Zbog snijega i leda je 2009. godine došlo do pucanja sedrene barijere na prvom Koranskom slapu. Korana se tada povukla u svoje staro korito, o čemu imamo dva zapisnika nadzornih službi, a u više su navrata su i geolozi dolazili vidjeti što se događa – navodi Dujmović, dodajući da je nakon događaja iz 2009. ponovno postala vidljiva stara pješačka staza, koju se lani odlučilo obnoviti.
Drvena građa od koje je bila napravljena stara staza je uklonjena, a nova u duljini od 350 metara ponovno je napravljena od drvenih oblica.
Šutnja u ministarstvima
Na tvrdnje Hrvatskog geološkog društva o nestajanju jezerskog sustava, tvrdi kako tamo nije niti bilo jezera.
– Ništa se nije bušilo, niti otkopavalo. Eventualno je prilikom uklanjanja starih drvenih oblica moglo doći do manjih oštećenja sedre, ali se tu ne može govoriti ni o kakvoj devastaciji – zaključuje stručna voditeljica Nacionalnog parka Plitvička jezera.
Tijekom jučerašnjeg dana ni na jednoj adresi nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanje mogu li Plitvička jezera, u slučaju da se dokažu ozbiljne devastacije, biti skinute s UNESCO-ve liste svjetske baštine, na koji su dospjele 1979. godine. Jedan od razloga zbog kojih je ovaj jedinstveni prirodni biser dospio na listu vezan je, naime, za činjenicu da na Plitvičkim jezerima permanentno traje proces sedrenih barijera i “ujezeravanja”, a to je sada navodno spriječeno. U Ministarstvu zaštite okoliša nismo doznali ništa više, osim toga da se slučaj navodne devastacije istražuje, a za komentar nisu bili raspoloženi u Ministarstvu turizma, objasnivši da nemaju nikakve informacije o slučaju.

Ručni radovi

– Nema govora o tome da je tamo korištena ikakva mehanizacija. Uostalom, u kanjon Korane može se spustiti samo pješice. Sav materijal naši su radnici nosili na leđima, a radovi su izvedeni ručno – tvrdi Antonija Dujmović i dodaje kako sporno područje, prema Planu upravljanja NP-a, nije u zoni stroge zaštite, već u takozvanoj 3 b zoni, u kojoj su dozvoljeni određeni radovi.