U vinogradima na Punta Skali istodobno režu lozu i trgaju čehulje

Uvijek je pravilo kod vinove loze da ona rađa jednogodišnja na dvogodišnju. Pravilo je također da ostavljamo donju ako nas zadovoljava po svom razvoju. Pravilo je i da režemo kontra. Preko nodija, suprotno od gornjem pupa. To se radi zato da, kad dođe plač ili suzenje loze, znači kad počne kolanje, izbjegnemo smrzavanje, istaknuo je Zvonimir Vlatković, podsjetivši da premda zadarsko područje nije u tako hladnom klimatskom području, smrzavanje ipak zna i u ovim krajevima iznenaditi vinogradare
S blagdanom Sv. Vinka počelo je razdoblje rezidbe. Stara predaja pripovijeda da je čovjek shvatio važnost rezidbe promatrajući kozu kako brsti. Znanstvena pojašnjenja danas kazuju da se rezidba obavlja da bi se pospješio i ubrzao dolazak čokota na rod i da bi se regulirala količina željenog priroda s obzirom na bujnost čokota i ekološke uvjete klime i tla.
 Početak u Stankovcima
Rezidbom se vinogradu daje određeni oblik koji olakšava obradu vinograda i zaštitu od štetnika i bolesti, uklanja se bolesne, osušene ili smrznute dijelove trsa te regulira skladnost razvoja korijenskog sustava prema lisnoj površini. Sve to upućuje na to da za pravilnu rezidbu treba poznavati osnove fiziologije i ekologije vinove loze te posebno voditi računa o klimatskim prilikama koje su prethodile godini rezidbe.
Tradicionalno se početak sezone rezidbe na području Zadarske županije obilježava u Stankovcima tijekom Vinkova – Degustacije vina sjeverne Dalmacije koja se ove godine održala po 15. put, a simbolički početak rezidbe i blagoslov vinograda održan je u vinogradu Stanka Čačića. Rezidbu je predvodio dipl. ing. agr. Zvonimir Vlatković.
– Ovo je vinograd star 15-20 godina i to su uglavnom naše autohtone sorte: plavina, debit, nešto maraštine i trbljana. Ovdje imamo ove stare trsove na kojima vam želim prikazati ono što je karakteristično, a to je rezidba na dva pupa. Kratki reznici jer naše su autohtone sorte kojima je koeficijent rodnosti upravo na tim donjim, bazalnim pupovima. Rezidbom kao i inače u voćarstvu reguliramo i postižemo rast i rodnost. Škare su te koje određuju rodnost, a tako i dohodak te što je najvažnije, kakvoću, kazao je Vlatković demonstrirajući rezidbu.
– Ovdje imamo primjer rezidbe ‘u tisno’. Ona je primjenljiva kod revitalizacije, ako je trs loš i želimo ga ojačati. Uvijek je pravilo kod vinove loze da ona rađa jednogodišnja na dvogodišnju. Pravilo je također da ostavljamo donju ako nas zadovoljava po svom razvoju. Pravilo je i da režemo kontra. Preko nodija, suprotno od gornjem pupa. To se radi zato da, kad dođe plač ili suzenje loze, znači kad počne kolanje, izbjegnemo smrzavanje, istaknuo je Zvonimir Vlatković, podsjetivši da premda zadarsko područje nije u tako hladnom klimatskom području, smrzavanje ipak zna i u ovim krajevima iznenaditi vinogradare
 Ima još grožđa!
Rezidba se u vinogradima kontinentalne Hrvatske obično provodi nešto kasnije, upravo da se izbjegnu najhladnije temperature ovoga doba godine, dok je u vinogradima na prostorima Zadarske županije u punom zamahu. Tako je i u vinogradima tvrtke Grgur Vinski u Petrčanima, koje nam je predstavio direktor Zoran Pantalon:
– Imamo dvije pozicije na kojima smo podigli vinograde. Ovdje u Petrčanima sa 185 tisuća loza, a drugi teren nam je u Zatonu i tamo smo posadili 121 tisuću loza. Sveukupno oko 306 tisuća loza s time da većinu čine domaće sorte: plavac mali 140 tisuća, pošip 60 tisuća, crljenak 50 tisuća, a ostatk čine cabernet, merlot, syrah, chardonnay, sauvignon bijeli i muškat žuti. Još smo daleko od proizvodnje, sad završavamo ovaj vinogradarski dio. Naš izvođač radova je Zlatan Plenković sa svojim kooperantima, s njim smo dogovorili suradnju po sustavu ključ u ruke i oni nam održavaju vinograd do preuzimanja, kazao je Pantalon od kojeg saznajemo da je ovo treća godina od prve sadnje.
– Ove smo godine imali prvi urod, recimo, nultu berbu koju nismo posebno ni prijavljivali i napravili smo kojih 200 litara bijelog vina. Dobili smo za njega srebrnu medalju u Polači i u Stankovcima. Idući korak će biti neka kušaonica i vinarija, no to je zasad budućnost, kaže Pantalon.
– Počeli smo rezat, u tijeku je obrezivanje vinograda. Prva loza ide do prve osnovne žice i rezidba bi trebala potrajati još petnaestak dana, rekao nam je Pantalon. U vinogradu u Petrčanima također se na trsovima i u današnje vrijeme primjećuje dosta čevulja, čehuljica ili, kako ih još zovu, grešti i to na lozama sorte plavac mali. Najvjerojatnije su vinogradi u Petrčanima najsjeverniji nasadi ove sorte na jadranskoj obali.
– Mi smo prvi zatražili i dobili službeno odobrenje da možemo saditi plavac mali, tako da je on sad dopuštena i preporučena sorta u našim krajevima. Mislim da gospodin Katunar na Krku ima također neke količine, međutim mi smo prvi to zatražili i dobili službeno, bez čega se ne može sutra kad bude na boci vina napisati da je ta vrsta grožđa, ako ona nije dopuštena i preporučena. Sadili smo također i crljenak isto prvi i najsjevernije u našem kraju. Imamo ga u najvećoj količini poslije Zlatana Plenkovića koji nam je i savjetnik i izvođač radova i on je kazao kako vjeruje da će s ovih položaja biti veoma dobar plavac mali, otkrio nam je Zoran Pantalon.

 KRATKA, DUGA I MJEŠOVITA REZIDBA

Stručnjaci razlikuju kratku, dugu i mješovitu rezidbu, a različite sorte zahtijevaju različite načine. Blatina, vranac, plavac mali, frankovka, teran, buvier, barbera crna, portugizac, plavina, žilavka, maraština, pošip bijeli, vugava, bogdanuša, kraljevina crvena, plemenka bijela i crvena, čapski biser i ezerio pogodni su za sva tri oblika. Muškat otonell, muškat žuti, burgundac bijeli, silvanac, rajnski rizling, graševina, začinak, merlot, cabernet franc, burgundac crni, perletta, muškat italia, drenak crveni, afus-ali, muškat hamburg, čauš, rizvanac, semillon, sauvignon su vrste za dugu i mješovitu rezidbu. Traminac, gamay bojadiser, burgundac sivi, krstač, muškat ruža, madelein angevine, cabernet sauvignon su vrste za dugu rezidbu, a kratka rezidba se primjenjuje za alfonse-lavale, kraljicu vinograda, kardinal, plovdinu, ružicu crvenu, kreacu, kavštinu crnu i kadarun.

 PLAVAC MALI IZ PETRČANA

– Mislim da će plavac mali s ovog položaja u Petrčanima biti drugačiji. Mikroklima Pelješca ili Hvara nije ista kao ovdje, iako što se tiče sunca, mi smo iza Hvara tek nekoliko sati u minusu. Mnogo toga nadalje zavisi o rasporedu oborina. Imamo sustav natapanja, ali lani nismo navodnjavali jer smo imali takvu sreću, za razliku od naših kolega vinogradara u Kotarima koji su imali problema sa sušom, da je nama u srpnju i kolovozu palo skoro 120 litara kiše. Tako da nismo imali nikakvih problema i relativno smo kasno brali, 8. listopada. To je bila prva berba, no treba njemu vremena da odleži pa će se vidjeti što će biti od njega, rekao je Zoran Pantalon.

 ČEVULJE, ČEHULJICE ILI GREŠTI NISU NEUOBIČAJENI

Premda izgleda neuobičajeno za ovo doba godine, zrele čevulje, čehuljice ili grešti koje se mogu vidjeti u vinogradu u Petrčanima, prema mišljenju stručnjaka nisu neki posebni fenomen. Kako nam je kazala dipl. ing. agr. Nikolina Paleka riječ je o gornjim pupovima ili okicama koje uobičajeno treba odrezati tijekom zelene rezidbe koja se obavlja u proljeće, nakon što je izvršena drvenasta rezidba koja se radi u ovo doba godine. Ako se to ne učini, onda oni izbiju i dozrijevaju u kasnu jesen i zimu.
Nekad su ljudi to grožđe brali misleći da njime mogu “popraviti” vino ili su od njega radili posebno vino, što nije postupak koji bi struka odobravala.