Domaću tekstilnu industriju možemo spasiti kroz udruživanje dizajnera i industrije, kroz otvaranje modnih ateljea, kroz osvješćivanje društva. Ljudima treba pokazati da nije sve strano bolje i da nije bit odjenuti se što jeftinije ili što skuplje, nego što kvalitetnije za prihvatljivu cijenu. Problem našeg društva je u tome da jako malo ljudi cijeni domaće proizvode uopće, pa tako i domaći dizajn, stoga treba snažno poraditi na promociji hrvatskog proizvoda
Nedavno održani Zadar fashion nights u prvi je plan izbacio jedno novo modno ime – mladu zadarsku dizajnericu Anu Milin. Prošlogodišnja pobjednica Split city fashiona ponovno je demonstrirala svoje velike modne kapacitete predstavivši Zadru najbolju kolekcijom trodnevnog modnog događanja, potisnuvši svojim nastupom i daleko afirmiranija dizajnerska imena. Koncepcijski zaokružena, inspirirana luksuznim afričkim safarijem, Ana je svoje manekenke odjenula u maslinasto zelene i bež lagane bluze, hlače i sakoe, zaštitivši ih od sunca velikim šeširima, pripremivši ih simbolično na putovanje na „crni kontinent”. Upotrijebivši prirodne i lagane materijale: keper, mako, popelin, svilu, muslin i lycru postigla je izuzetnu lepršavost modela i decentnost koja se najbolje ocrtavala u kolekciji dugih svečanih crnih haljina kojima se, zaokruživši ideju, „pobrinula” da njene djevojke imaju što za odjenuti, ne samo tijekom dana, već i na večernjem koktel partiju. Ono što svakako treba spomenuti je i činjenica da su njene kreacije bile i dobro skrojene i sašivene, čime je Ana pokazala da osim ideje ima i kapaciteta na tržište izbaciti kompletan autorski „proizvod”.
Jednostavni krojevi i lagani materijali
Na Zadar fashion nightsu imala si, po sudu mnogih, najbolju autorsku kolekciju. Što te inspiriralo, je li bilo teško jednoj mladoj dizajnerici „izbaciti” toliko kreacija, i pritom dobrih kreacija, na pistu?
– Najprije želim svima zahvaliti na lijepim komentarima i pozitivnim reakcijama. Inspiracija kao i uvijek nekako dođe sama od sebe, inspiraciju ne tražim već me inspiriraju svakodnevna događanja, bilo neki dobar film, neka dobra pjesmu ili tek nešto što sam vidjela na ulici. Bilo je svakako naporno, na kolekciji sam radila oko mjesec dana te usput rješavala i zadnje ispite na faksu. No, zadovoljna sam, isplatilo se jer volim ono što radim i uživam u svom poslu. Kolekciju sam shvatila kao „cruise” kolekciju pa sam zbog toga radila jednostavnije krojeve, koristila prirodne i lagane materijali na kojima i inače u svom radu inzistiram. Dakako, to ponekad i nije u potpunosti moguće. Ovaj put sam koristila više vrsta pamučnih materijala: keper, mako, popelin, svilu, muslin i lycru.
Znači, zadovoljna si napravljenim, no je li moglo i bolje?
– Uvijek može bolje, uvijek volim čuti i kritike i pohvale, pohvale potvrđuju da je to što radim dobro, a kritike me tjeraju da radim još bolje.
Kako uopće teče jedan kreativan proces pripremanja modne kolekcije, koja je polazišna točka, što je tvoj pokretač?
– Proces nastanka kolekcije je jako zanimljiv i kreativan, a isto tako i težak i iscrpan, no kada radiš ono što voliš, ništa nije teško. Ja taj proces započinjem skicama, a zatim se bacam u potragu za odgovarajućim materijalima, što ponekad nije nimalo lako, a nakon toga slijedi i sama izrada! U završnu fazu ulazi styling što uključuje modne dodatke i cipele te pronalazak odgovarajuće muzike kako bi priča koju sam zamislila bila u potpunosti zaokružena.
Kada jednom kreneš, koliko ti treba od one prve ideje do kolekcije na pisti?
– To ovisi o vremenu kojim raspolažeš i ne može se točno definirati, od ideje do realizacije može proći jako puno ili jako malo vremena. Početna ideja se često mijenja ,jer kada krene proces realizacije, rad vam konstantno donosi nešto novo, uvijek se rađaju neke nove ideje, neke nove zamisli. No, držim da je bitno ne iskakati iz okvira onoga što se želi prikazati i poručiti, bitno je ostati dosljedan sebi, jer navala ideja može odvesti u krivom smjeru.
Nije sve u dizajnu
Ono što su svi mogli primijetiti na reviji je da je tvoja kolekcija bila izvanredno i skrojena i sašivena. Kako je to tako dobro pošlo za rukom jednoj, ipak, još uvijek mladoj dizajnerici?
– Iako sam, kako kažete, mlada dizajnerica, iza sebe ipak imam nešto rada i iskustva, no to je prvenstveno zbog toga što želim osim dobrog dizajna pružiti i kvalitetu. Jako puno pažnje i truda polažem na samu izradu modela jer samo dobar dizajn nije dovoljan. Ako kvaliteta izrade nije na nivou, ni dizajn ne dolazi do izražaja.
Jesi li imala pomagače, koliko je uopće ljudi radilo na kolekciji, jeste li sve radili ručno?
– Kolekciju sam gotovo cijelu radila sama, no imala sam malu pomoć svojih prijatelja i suradnika kojima ovim putem želim zahvaliti. Također želim zahvaliti i sponzorima Shoe-boxu i Accessoiresu koji su mi omogućili da njihovim cipelama i nakitom upotpunim i zaokružim svoju priču.
Sada, s nekoliko tjedana odmaka, kako bi opisala iskustvo sudjelovanja na Zadar fashion nightsu?
– Za mene je još uvijek svako iskustvo dobro iskustvo i dobra prilika da predstavim svoj rad.
Kakav je tvoj rezime zadarskih modnih noći, što ti se svidjelo, a što ne?
– Gledajući cjelokupnu sliku nisam baš u potpunosti zadovoljna, poštujem rad svih dizajnera i organizatora, ali mislim da je ovdje bilo najmanje mode.
Što je trebalo drugačije napraviti?
– Ne znam što su organizatori htjeli postići ovim događajem, samo dobru zabavu ili su htjeli organizirati novo modno događanje? Greške postoje, no s obzirom da je ovo prvi put, to je donekle prihvatljivo. Ako žele organizirati modno događanje onda trebaju dovesti neke afirmiranije dizajnere i brendove.
Dobar početak za kasniju karijeru
Iako je pitanje već „otrcano”, moram ti ga postaviti, u krizi u kojoj je cijela država, je li uopće pametno baviti se modom?
– Mislim da je moda neizbježna i da je sastavni dio života i društva, njena važnost je velika.
Gdje vidiš poziciju za sebe?
– To je pitanje na koje ne mogu u potpunosti dati odgovor, ali svakako se nadam da bi me u budućnosti mogli vidjeti na nekom od vodećih modnih događanja u Hrvatskoj.
Pobjednica si prošlogodišnjeg Split City Fashiona, osim priznanja i medijske „pompe” je li taj uspjeh rezultirao kakvim konkretnijim učincima?
– Split City Fashion je događanje koje je još relativno nepoznato široj javnosti stoga nije bilo ni za očekivati da će mi to donijeti neki konkretan napredak u karijeri, ali je svakako dobar početak.
Mogu li događanja poput ovog zadarskog, a i ostalih modnih manifestacija, puno napraviti za jednog dizajnera, je li to put kojim treba ići?
– Mislim da se ovakva događanja najmanje bave modom i dizajnerima koji tu predstavljaju svoje kolekcije, za razliku od većih modnih događanja kao što su Dove Fashion.hr, Cro-a-porter i Fashion week Zagreb.
Što je za tebe zapravo moda?
– To je pitanje na koje imam jako opširan odgovor, a mislim da ovdje nema toliko mjesta.
Tko su svjetski dizajneri koji te nadahnjuju, dizajneri koji stvaraju modu? A tko su dizajneri koji tek vješto manipuliraju tržištem i dobro zarađuju prodajući nam, ne modu, ne viziju, već tek dobro upakirano ime, statusni simbol?
– Svjetski poznati dizajneri koje iznimno cijenim su Alexander McQueen, YSL, Balenciaga i Haider Ackermann, iako ima i mnogih drugih dizajnera koji su po mom sudu ostavili i ostavljaju velik trag u modi. Oni koji vješto manipuliraju društvom su upravo veliki brendovi kao što su Zara i H&M čiju robu kupuju i nose svi.
Odijevati se u skladu sa svojom građom
Moda je u zadnje vrijeme postala važan dio kulture današnjice. Što misliš, zašto je toliko bitno što nosimo, „koga” nosimo?
– Pa, moda je od samih svojih početaka preuzela veliku važnost u društvu i to se ne može osporiti, moda je bitna jer se svi moramo odijevati i jer svi želimo lijepo izgledati, biti posebni pa čak i izražavati svoje stavove svojim načinom odijevanja. Je li bitno koga nosimo, nisam u potpunosti sigurna, no bitno je da se odjevamo prvenstveno u skladu sa svojom tjelesnom građom i da nosimo ono u čemu se dobro osjećamo, a da je to sve skupa skladno.
Modne revije preuzimaju primat među društvenim događanjima, mjesto u prvom redu danas je gotovo pitanje biti ili ne biti?
– Nažalost, modna događanja se svode na to da je bitno tko sjedi u prvom redu, a ne tko i što se predstavlja. Za to su velikim dijelom krivi mediji, a i činjenica da u Hrvatskoj postoji jako malo ili uopće ne postoje modni časopisi i portali koji bi se bavili modom, a ne mjestima u prvom redu.
Modni dizajneri, pak, slove, barem oni najrazvikaniji, za velike zvijezde. Tijekom studiranja bila si, a vjerujem još uvijek u kontaktu s kolegama dizajnerima, kako se vi međusobno doživljavate, je li među vama atmosfera potpore ili natjecanja?
– Mislim da se mi dizajneri međusobno podržavamo i veselimo uspjehu drugih iako smo si na neki način konkurencija. Osobno imam puno prijatelja koji su dizajneri i međusobno smo si najveća podrška, a isto tako i kritika.
Kaže se da se o ukusima ne raspravlja, no kritika, zapravo modni komentari, sastavni su dio mode. Postoje li u Hrvatskoj po tvom sudu uopće ljudi koji imaju temelja za raditi modnu kritiku?
– Mislim da u Hrvatskoj uopće nema puno ljudi koji se bave modnom kritikom, a od onih koji se bave jako je malo kvalitetnih.
Većina od nas će se šokirati bijelim čarapama na crnim mokasinama, zašto? Zašto je out nositi čarape na otvorene šlape, onako „češki”, kako to kod nas kažu? Jesu li to ukorijenjene, medijski iscenirane predrasude, ili to stvarno nije lijepo?
– (smijeh) Pa po meni to jednostavno nije lijepo jer mi nije oku prihvatljivo.
U Hrvatskoj danas egzistira čitavo mnoštvo dizajnera, neki su popularni, neki se tek probijaju. Tko je po tvom sudu danas medijski promoviran, a bez konkretnih razloga, tko su dizajneri koje određeni novinari i modni urednici promoviraju iz samo njima poznatih razloga?
– O tome ne znam gotovo ništa ili jako malo, nisam upućena u takve stvari stoga to ne želim niti komentirati.
A tko su zapostavljeni dizajneri?
– To su mladi dizajneri koji se nemaju gdje predstaviti.
Promovirati hrvatski proizvod
Francuzi su spasili svoju modu, male modne obrte, tako što su počeli kupovati u domaćih dizajnera, omogućivši im opstanak na tržištu. U Hrvatskoj je potpuno suprotno, svi dolaze na domaće modne revije, a onda trkom u „Zaru”, u „H&M” ili oni bolje „potkovani” u „Armani”, „Gucci”. Što napraviti?
– Slažem se, to je problem našeg društva, jako malo je onih koji cijene domaće proizvode uopće, pa tako i hrvatski dizajn. Stoga treba snažno poraditi na promociji hrvatskog proizvoda, dizajna i kvalitete.
Je li budućnost domaće mode možda u odjeći po mjeri? Možete li vi mladi dizajneri u tom segmentu konkurirati velikima, koliko, primjera radi, kod tebe dođe jedna kratka lagana ljetna haljina po mjeri, može li cijenom biti prihvatljiva?
– Budućnost domaće mode definitivno nije u šivanju po mjeri, već u oživljavanju domaće tekstilne industrije, udruživanju dizajnera i industrije, otvaranju modnih ateljea. Ako su Francuzi spasili svoju modu tako da su počeli kupovati u domaćih dizajnera pa upravo to i nama treba, treba osvijestiti društvo i pokazati im da nije sve strano bolje i da nije bit obući se što jeftinije ili što skuplje, nego što kvalitetnije za prihvatljivu cijenu. To ćemo mi dizajneri dakako postići tek onda kada budemo mogli cjenovno konkurirati. Mislim da je na dobrom putu prema tome projekt Fashion.hr industrija koji udružuje domaće dizajnere s domaćom tekstilnom industrijom i koji su već ostvarili uspjeh.
Pred tobom je još samo diplomski, što dalje?
– Za početak jedan mali odmor, a nakon toga opet rad. Plan mi je sudjelovati na nekom većem modnom događanju, a nakon toga otvoriti svoj modni atelje u Zadru, no nikad ne isključujem i mogućnost ponovnog povratka u Zagreb ako se pruži dobra prilika.
Što je to “lijepo odjevena osoba”?
*Možemo li uopće definirati što je to lijepo odjevena osoba, što je za tebe lijepo odjevena žena, što muškarac. Pritom ne mislim na odgovore „da se kroz odjeću zrcali njena/njegova osobnost”, već na konkretne komade odjeće, što je to lijepo, kakve haljine, kakve cipele, torbe. Možemo li izdvojiti neke odjevne predmete i zašto?
– Za mene je lijepo odjevena osoba ona koja ima svoj stil, koja nosi ono što joj stoji i u tome se osjeća odlično, u skladu je s modnim trendovima, a opet nije lutka s izloga Zare. Ne postoji točna definicija lijepog, za mene je lijepo ono što je oku ugodno! Često se pojam ljepote nameće kao takav. Estetika i potreba za lijepim je prisutna u svim aspektima našeg života, ne samo u odjeći i obući već i uređenju okoline u kojoj živimo i svih stvari kojima se koristimo počevši od mobitela, računala, automobila, pa do kuhala za kavu. Nažalost, većina ljudi toga nije svjesna i nema razvijen smisao i potrebu za lijepim, a posljedice toga su pomodnost i kič. Bitno je odvojiti pojam lijepog od funkcionalnog i praktičnog.
najnovije
najčitanije
Nogomet
NJEMAČKI KLUB
Bayer u problemima s ozljedama, Alonso: Možda i ja zaigram
Nogomet
azijska liga prvaka
Pobjeda Al Nassra, dva gola Ronalda, Brozović nastupio
Svijet
AMERIČKI PREDSJEDNIK
Uoči odlaska iz Bijele kuće, Biden posljednji put pomilovao purice
Hrvatska
razgovor
Plenković razgovarao s Trumpom o bilateralnim odnosima i Ukrajini
Hrvatska
PREMIJER
Plenković: Ne postoje nikakvi ‘tajni letovi’, radi se o provedbi Dublinskog režima
Crna Kronika
strava u slavoniji
Nasred ulice izboden muškarac, preminuo u bolnici
Zadar
U OBJEKTIVU
MODNA ANALIZA Gradske ulice i ove su subote bile pune odličnih street style komada
Županija
kupnja
I ovu nedjelju otvoren određen broj trgovina u Zadru i županiji, donosimo popis
Zadarski prsten
odzvonilo neodgovornima
Kamere i kazne s ciljem zaštite prirode u Vrsima
Zadar
glazbena diva