Zaštitna sredstva su poskupila sto posto, mineralna gnojiva tristo posto, isto tako i gorivo, a cijene povrća su uvijek iste. Čentrune mi sadimo još od iza Oluje i bio je onda kao i danas dvije kune. A onda je bila litra nafte tri kune, a sad je deset. Sto kilograma umjetnog gnojiva je bilo sto kuna, a sad je sedamsto. Znači troškovi su povećani sedamsto posto, a dobit je ista, kažu u OPG Bukvić, no isto žele nastaviti s razvojem ovog posla
U Briševu na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu vlasnice Davorke Bukvić već više od deset godina traje uspješna poljoprivredna proizvodnja voća i povrća, a zadnjih godina sve intenzivnije. Kulture koje prevladavaju su lubenice, dinje, kapula, pomidor i kupus te drugo sezonsko povrće, a podignuti su i šljivik od tisuću stabala konzumne šljive kao i vinograd sa sortama merlot, cabernet i syrah, od crnih, a debit i chardonay od bijelih.
Svi u polju
Vinograd je još mlad, ali kad dođe na rod, što će biti za dvije godine, Bukvići planiraju pokrenuti i proizvodnja vina koje će puniti u boce. U procesu obrade nalazi se od četiri do sedam hektara zemljišta, a u radu pomažu svi članovi obitelji koju uz Davorku čine suprug Marin i kćeri Antonija, Marijana i Kristina.
– Ima i nešto praznih njiva koje se pripremaju ili su pripremljene za sadnju. Sad se priprema za lubenice i dinje, oko petnaest tisuća sadnica dinje i deset tisuća lubenica i za njih će trebati još tri i pol hektara koji zasad nisu pod nasadom. Ali stalno se radi negdje oko četiri hektara i to uglavnom rade žena i djeca, a pomognu nam i rođaci i susjedi koji nisu zaposleni pa pomognu tu, iako se velik dio posla obavi i mehanizacijom. Kapulu primjerice treba okopati, no to je samo par dana u godini, a ovo drugo se sve radi mehanizacijom. U vinogradu će jedino rezidba i berba biti ručno, a ovo drugo sve se radi strojno: obradba tla, prskanje, sve strojno, kazao nam je Marin Bukvić.
Od maloprodaje nema ništa
Nakon okončanja procesa proizvodnje, dolazi pitanje plasmana, odnosno prodaje proizvoda. To nije lako jer nema nikakvih garancija i treba, kako nam kažu Bukvići, ići na ugovore. Nije ni to neko jamstvo što se tiče cijene, jer cijena će biti kakva bude, ali dodaju da ako se ide na postizanje dobre kvalitete, tad se može postići i bolja cijena, dok vlastita maloprodaja nije isplativa.
– Od maloprodaje se nema ništa, tu se čovjek izgubi na kraju. Ako se ide na maloprodaju, to se može odraditi u jednom vrtlu površine tisuću kvadrata, ali to se ne isplati, kažu u OPG-u Davorke Bukvić koja je i sama neko vrijeme radila i prodavala na štandu na tržnici, ali nisu bili zadovoljni rezultatima. Prema njihovu mišljenju, štandovi s voćem i povrćem mogu se isplatiti jedino preko ljeta i to ako su smješteni u turističkim naseljima. Osim toga u maloprodaji na štandovima velik dio robe propadne i pokvari se.
Na veliko je puno manja cijena, duplo manja, ali ako se ide na veliko, opet nešto nađeš za sebe, ističu Davorka i Marin Bukvić, od kojih smo saznali i neke otkupne cijene koje su trenutačno aktualne:
– Sad je, primjerice, za kapulu otkupna cijena sedam kuna. Za salatu je kunu i četrdeset lipa po komadu, s time da komad mora imati najmanje trideset dekagrama. Kelj se kreće negdje oko tri kune, ali to je ovaj zimski kelj. Još se beru zimski kelj i kupus, još koji dan, to se sad čiste njive, jer oni su sad gotovi, čim temperature krenu gore, počne cvjetati. A mladi bude svake godine oko četiri do pet kuna po kilogramu, a koliko će biti ove ćemo vidjeti uskoro.
Voće, odnosno šljive, plasiraju uglavnom na veletržnici, a kako zasad još nisu imali veće količine, nego do vagona, nisu išli s ponudama prema velikim trgovačkim centrima za koje treba imati veće količine.
Voćnjak je dugoročna investicija
Na ovom obiteljskom gospodarstvu u Briševu su nam također kazali da s financiranjem ove djelatnosti nije lako, osobito otkad nema kapitalnih ulaganja. Uložiti u voćnjak, na primjer, često znači da će se do početka povrata sredstava morati čekati i do četiri godine, a ako se ulažu vlastita sredstva, kroz taj se period osjeća manjak obrtnih sredstava, a potrebe su stalne.
– Treba se zalijevati, treba prskati, a sve to treba kupiti. Nitko ne će dati na dug otrove ili gorivo, traži se plaćanje odmah. Ima problema i treba se znati provući kroz, kako se kaže, iglene uši. Svake godine mi smo zaradu ulagali u drugu godinu, opet u proiozvodnju i jedino tako se može. Ako se potroši ta zarada, recimo, nekih pedeset tisuća kuna, iduće godine se nema što tražiti. Jer sve je skupo. Zaštitna sredstva su poskupila sto posto, mineralna gnojiva tristo posto, isto tako i gorivo, a cijene povrća su uvijek iste. Čentrune mi sadimo još od iza Oluje i bio je onda kao i danas dvije kune. A onda je bila litra nafte tri kune, a sad je deset.
Kod kuće duplo više
Sto kilograma umjetnog gnojiva je bilo sto kuna, a sad je sedamsto. Znači troškovi su povećani sedamsto posto, a dobit je ista, kažu u OPG Bukvić, no isto žele nastaviti s razvojem ovog posla.
– Supruga je prije radila u privatnoj firmi, a od te plaće se nije moglo živjeti. I onda smo shvatili da za to vrijeme koje radi u firmi, za tih 60-70 kuna dnevnicu da može kod kuće zaraditi bar duplo više. I k tome je doma s djecom i može srediti kućanske poslove. Tako se ona posvetila tome dok nam djeca ne stanu na noge, a kad djeca krenu svojim putem, onda ćemo mi polako, koliko bude trebalo za nas dvoje, kazao nam je Marin Bukvić.
Briševo je nekad bilo više obrađeno
Marin Bukvić kazao nam je da, prema njegovu mišljenju, poljoprivredni kapaciteti u Briševu nisu još ni izdaleka dovoljno iskorišteni:
– Još ima dosta neobrađenog zemljišta. Prije je Briševo bilo više obrađeno i tad su se držale krave i ovce i nije ih se imalo gdje napasati, jer se sve oralo. Samo po marginama i međama su se vodile krave i napasale. A sad ima pustih ledina, a nema blaga. Kao da ljudi bježe od rada, htjelo bi se malo raditi, a dobro živjeti, a to je teško moguće.
Tomislav Demo, povjerenik Hrvatske poljoprivredne komore za Zadarsku županiju
Mraz i suša istodobno!
Kakva je trenutačna situacija u proizvodnji mladog sezonskog povrća, upitali smo i povjerenika Hrvatske poljoprivredne komore za Zadarsku županiju, Tomislava Demu koji ističe:
– Vremenske prilike nisu pogodne, bilo je i mraza, bilo je i štete na krumpiru i na voćkama i na povrću koje je upravo izniklo. Isto tako, javlja se već i problem sa sušom i već je potrebno upotrebljavati sustave natapanja, iako je to možda malo čudna situacija da vani mrzne, a treba navodnjavati, ali tako je.
najnovije
najčitanije
KK Zadar
Reakcija trenera
DANIJEL JUSUP NAKON SLAMANJA CIBONE: ‘Moramo ostati skromni i nastaviti raditi’
KK Zadar
ABA liga, 1. kolo
Nezaustavljivi Gegić i granitna obrana slomili Cibonu u Draženovom domu
Nogomet
Serie A
Torino pobjedom u Veroni izbio na čelo Serie A, Borna Sosa igrao cijeli susret
Svijet
IZVJEŠĆE
Raspoloženje europskih potrošača poboljšano u rujnu
Crna Kronika
DORH
Poljaku koji je ostavio svoju ženu kod Benkovca određen pritvor
INFOteka turizma
KAMENI LEDENJAK
Goran Katuša iz Zadra se vratio u svoj rodni kraj kako bi djedovinu obnovio i otvorio turistima
Crna Kronika
TRAGEDIJA NA PAGU
Čovjek pao s opasne stijene na Pagu i poginuo, drugi zarobljen na litici
INFOteka turizma
obitelj žampera
Katica i Nikica u djeci i unucima vide budućnost svog gospodarstva i sirane
Scena
RAGAZZI
VIDEO Mladi zadarski reperi objavili novu pjesmu: ‘Spot kida. Bravo Zadrani’
INFOteka turizma
MICE TRŽIŠTE