Napokon istina – je li Zadar nadrastao Osijek?

Nasuprot Osijeku, Zadar svoj razvoj temelji na više različitih gospodarskih sektora, pri čemu valja istaknuti pomorstvo i suvremeni turistički procvat, razvoj uslužnih djelatnosti te posebno razvoj visokoškolskih, znanstvenih i kulturnih ustanova, ističe Faričić
Od danas, 1. travnja do 28. travnja održat će se popis stanovništva, kućanstva i stanova na području Republike Hrvatske. Zadrani često tvrde kako je naš grad postao četvrti po broju stanovnika, iako je službeno još uvijek Osijek.
Prema davnom popisu stanovništva najvećih hrvatskih gradova 1910. godine, Osijek je po brojnosti s 31.388 na četvrtom mjestu, dok je Zadar s 18.077 stanovnika bio peti. Dvadeset i jednu godinu kasnije, 1931. godine, Osijek bilježi povećanje od 9.000 stanovnika, dok je u Zadru u odnosu na 1910. broj stanovnika smanjen, na tek 17.358. To je uvelike posljedica činjenice da je Zadar pripojen Italiji, a brojno hrvatsko stanovništvo je Zadar moralo napustiti. Najveći procvat Osijek doživljava u poslijeratnom razdoblju. Prema popisu iz 1948. godine sa 49.810 žitelja Osijek zauzima treće mjesto, preskočivši Split, koji je tada imao njih tek 48.248 stanovnika. Tijekom Drugog svjetskog rata u Zadru se događa egzodus talijanskih žitelja, pa je tada demografski opustošeni grad brojao samo 13.954 duše.
Razvoj krenuo 60-ih godina
Međutim, nakon toga, osobito od 60-ih godina 20. stoljeća, Zadar se počeo postupno afirmirati kao jako industrijsko i pomorsko, a zatim i turističko središte, što je omogućilo znatan demografski rast. Na početku Domovinskog rata 1991. godine Zadar ima 76.343 stanovnika, a Osijek znatno više, 104.761. Zanimljivo je da Osječani, boraveći u Zadru kao posjetitelji, ne doživljavaju Zadar kao manji grad.
Pročelnik Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Josip Faričić, ujedno predsjednik Hrvatskoga geografskog društva – Zadar, kaže kako je već na prvi pogled vidljivo kako je Zadar dinamičan grad.
– Prema popisu stanovništva u Zadru je 2001. godine bilo 70.000 stanovnika, čak šest tisuća manje nego na samom početku Domovinskog rata, 1991. godine. Osijek je u istom razdoblju izgubio 14.000 stanovnika pa je u zadnjem popisu 2001. godine u tom gradu zabilježeno 90.000 stanovnika. Činjenica je da je Zadar od Osijeka u posljednje vrijeme dinamičniji. Istočna Hrvatska, a samim tim i Osijek, kao njezino regionalno središte, znatno su stagnirali. Gospodarstvo tog dijela Hrvatske temeljilo se na industriji i poljoprivredi koje zbog rata, problema u privatizaciji i nedovoljne uključenosti u nacionalni prometni sustav oslabile. Nasuprot tome, Zadar svoj razvoj temelji na više različitih gospodarskih sektora, pri čemu valja istaknuti pomorstvo i suvremeni turistički procvat, razvoj uslužnih djelatnosti te posebno razvoj visokoškolskih, znanstvenih i kulturnih ustanova, što pridonosi kulturnoj preobrazbi, ističe Faričić.
Spona Sjevera i Juga
Društveno-gospodarski razvitak Zadra omogućuje, uz ostalo, dobra povezanost sa širim zaleđem i otočnim pročeljem putem kvalitetnih cestovnih i brodskih veza, a jača i funkcija zadarske zračne luke.
– Zadar oko sebe okuplja sjevernodalmatinski i lički prostor te snažno integrira geografski profil od otoka preko priobalja do reljefno raščlanjenog zaobalja na granici Primorske i Gorske Hrvatske. Tako postaje važna spona hrvatskoga Sjevera i Juga, a utjecajem nadilazi granice Zadarske županije. Afirmirao se kao demografsko težište na velikom prostoru, jer u blizini nema niti jednoga većeg grada. Najbliža su gradska središta Šibenik sa svega (prema popisu iz 2001.) 37.000 i Gospić sa 6.100 stanovnika, kaže Faričić.
Glede nekih informacija koje su plasirane u javnosti kako je Zadar već dostigao oko 90.000 stanovnika, valja istaknuti da se ne radi o popisnim podatcima niti o demografskim procjenama, već o podacima o boravištu. Razlog što se u posljednje vrijeme konstantno povećava broj osoba s (uobičajenim) boravištem u Zadru je i što Zadar nema prirez, pa su u našem gradu formalno zabilježeni i oni koji žive i rade u drugim hrvatskim gradovima koji imaju to financijsko opterećenje. Isto tako, mnogi vlasnici stanova, kojih je posljednjih godina izgrađeno vrlo mnogo, prijavili su mjesto boravka u Zadru da ne bi bili oporezivani za te svoje nekretnine, a u stvarnosti žive na nekoj drugoj adresi, a zadarske nekretnine koriste samo povremeno (odmor, iznajmljivanje i dr.).
Zamke i izazovi urbanizacije
Unatoč činjenici da s povećanjem broja stanovnika jača pozicija nekog grada u širem sustavu, promjena broja stanovnika nije u svim pogledima pozitivan proces. Naime, povećanje stanovništva Zadra događa se na štetu otočnog i zaobalnog seoskog prostora, a unatoč brojnim postignućima, gradska infrastruktura (od prometnica i vodoopskrbe do zelenih površina, potreba u kulturi i dr.) ne uspijeva u cijelosti kvalitetno pratiti potrebe svih građana. Trebalo bi, dakle, još mnogo učiniti na poboljšanju komunalne opremljenosti te sustavno raditi na jačanju različitih gospodarskih djelatnosti (u vezi s znanstvenom i gospodarskom zajednicom) na temeljima visokih tehnologija da se snaga Zadra ne bi temeljila isključivo na turizmu i trgovini.
Sagledavajući sve ove činjenice, teško je unaprijed reći je li Zadar brojem stanovnika prerastao Osijek. Statistika će pokazati novo demografsko stanje o kojem će, po svemu sudeći, ovisiti i budući položaj Zadra u teritorijalnoj organizaciji Hrvatske.