Brže do Beča nego do Silbe

Prema posljednjim izborima, na otoku živi oko 320 stanovnika. No, to su uglavnom osobe koje žive u Zadru, a kako bi se oslobodili plaćanja poreza na kuću i zbog cijene vode evidentirani su kao žitelji otoka. Stalnog stanovništva koje cijelu godinu živi na Silbi je od 150 do 200. Uglavnom je riječ o mještanima starije životne dobi, kaže Lukin

Otok Silba nalazi se jugoistočno od Lošinja između otoka Premude i Oliba. Jedan je od 18 naseljenih otoka zadarskog arhipelaga. Kao najsjeverniji dalmatinski otok, pomorci Silbu nazivaju i “granicom” ili “vratima” Dalmacije. Gledana iz zraka ima oblik broja osam. Brdo Varh s 83 metara najviša je točka na otoku. U najužem dijelu “osmice”, gdje je otok širok samo 700 metara, smjestilo se mjesto Silba, jedino naselje na otoku.
O životu na Silbi razgovarali smo s Anom Lukin, predsjednicom MO Silba.
Dogodine samo jedan učenik
– Prema posljednjim izborima, na otoku živi oko 320 stanovnika. No, to su uglavnom osobe koji žive u Zadru, a kako bi se oslobodili plaćanja poreza na kuću i zbog cijene vode evidentirani su kao žitelji otoka. Stalnog stanovništva koje cijelu godinu živi na Silbi je od 150 do 200. Uglavnom je riječ o mještanima starije životne dobi, kaže Lukin.
Silba ima školu, i to s tri učenika. Dvoje ih je u osmom razredu, a jedno je u prvom. Što bi, dakle, značilo da će u narednoj školskoj godini nastavu pohađati samo jedan učenik.
– Da bi otok doista mogao zaživiti mladim obiteljima s djecom, važno je imati brzobrodske linije koje će omogućiti da stanovništvo može raditi na kopnu, a živjeti na otoku. To bi bio primarni uvjet kako bi zadržali ljude na otoku. Često se događa da kada djeca završe osmi razred i krenu u srednju školu, majke zajedno s njima odlaze u Zadar. Tako da se malo po malo otok iseljava, priča predsjednica MO Silba.
Ujutro iz Silbe kreće katamaran u 5.40 sati, a povratak je u 13 sati. Putovanje trajektom traje oko 5 sati, dok katamaranom traje sat i 40 minuta.
– Što bi dakle značilo da, ako putujete trajektom, prije ćete stići automobilom do Beča, nego do Silbe, napominje Lukin.
Bez obzira na lošu prometnu povezanost, prednost života na otoku u odnosu na grad je neizmjerna.
– Na otoku mnoge stvari drugačije funkcioniraju nego u gradu. Ako odete u trgovinu, ne zaključavate vrata za sobom, nema prometa. Ljepota prirode, mir i tišina su glavni aduti. Osobito je zanimljivo kako mladi i stari naraštaj dobro funkcionira, pojašnjava Lukin.
Vrijedi spomenuti da je cijela Silba pješačka zona gdje, uglavnom, prometuju “karići” kao prijevozno sredstvo, traktori i freze. No, stanovništvo je počelo sve češće dovoziti freze na otok.
– Freze su brze i pristupačne te nisu skupe. No, sve je ovo stvorilo situaciju da se gubi smisao pješačke zone. Broj freza je sve veći, a nisu u vlasništvu samo obrtnika nego i privatnih osoba. Namjera nam je da barem tijekom sezone uvedemo red tako da se ograniči njihovo prometovanje u razdoblju od 1. lipnja do 1. rujna, pojašnjava Lukin.
Tijekom sezone broj stanovnika naraste i do 6 tisuća. Na otoku postoji preko 1.000 stambenih jedinica. Brojne kuće su sagrađene, a stare kamene kuće obnovljene. Mnogi su se otočani nastanili u Zadru, Rijeci ili Splitu.
Uspomena na neprežaljenu ljubav
MO Silbe ima u planu očistiti puteve izvan mjesta, a u tome će im pomoć pružiti Upravni odjel za poljoprivredu i razvoj otoka i Grad Zadar.
– Postavit ćemo putokaze kroz šumu kako bi turisti koji ljetuju na otoku mogli prošetati i ostalim predjelima. Osim toga, probijanje puteva preduvjet je za razvoj poljoprivrede s obzirom da mnogi ne mogu doći do svojih parcela, pojašnjava Lukin.
U mjestu će biti postavljene info table ispred pet crkava. Zašto ima tako mnogo sakralnih građevina, Lukin kazuje da je Silba oduvijek bila poznata kao otok pomoraca, kapetana i paruna, odnosno brodovlasnika koji su gradili kapelice kao zahvalu što su preživjeli oluju na moru.
Također, info tabla bit će postavljena i ispred Torete. Riječ je o najpoznatijem simbolu Silbe. Toranj je visok 15 metara i služi kao vidikovac. Toretu je, prema predaji, u 19. stoljeću podignuo kapetan Petar Marinić kao uspomenu na neprežaljenu ljubav. S njenog vrha otvara se nezaboravan pogled na susjedno otočje i akvatorij.
Na otoku Silbi na snazi je štednja električne energije. Stoga svaki drugi rasvjetni stup nema žarulju. MO ima plan razmjestiti žarulje po naseljenim dijelovima Silbe.
– Starije stanovništvo negoduje jer moraju sa svjetiljkama u ruci izlaziti na ulicu kako bi osvijetlili put. Inače ovo je odluka Grada Zadra te smo dobili određeni fond žarulja, govori Lukin.
MO Silbe ima u planu projekt zajedno s Gradskom knjižnicom Zadar na način da će na otoku biti postavljen stacionar za knjige.
– MO Silbe zadužio je od Gradske knjižnice oko 200 naslova od popularno znanstvenih do beletristike. Postavit ćemo volontera koji će raditi na zaduživanju knjiga, pojašnjava predsjednica MO Silba.
S obzirom da je Silba među rijetkim otocima gdje ima malodobne djece, loše je da na otoku ne postoji dječje igralište.
– Jedna se majka požalila da ima dijete dvije godine staro, a još uvijek nije vidjelo ljuljačku. Obratili smo se Gradu Zadru te nam je obećao izaći u susret, pojašnjava Lukin.