Nekolicina znanstvenika s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, predvođenih prof. dr. sc. Zdenkom Brusićem, počasnim članom Hrvatskog arheološkog društva, u protekloj 2010. godini obavili su niz zahtjevnih i složenih podvodnih arheoloških istraživanja na području sjevernog i srednjeg Jadrana.
– Riječ je o znanstvenim istraživanjima koja bitno pridonose cjelovitijem i boljem poznavanju prošlosti pomorstva istočne obale Jadrana, istaknuo je prof. Brusić. Naime, ovaj uvaženi znanstvenik, voditelj podvodnog zadarskog arheološkog tima, još uvijek, u svojoj 73. godini života rado zaroni na dah na velikim dubinama, poput dupina.
Odmah na početku siječnja prošle godine, dakle još u zimskome razdoblju, u priobalju Novog Vinodolskog podvodni arheolozi zadarskog Sveučilišta su uspješno odradili zahtjevna sedmodnevna arheološka istraživanja, i to u otežanim okolnostima za ronjenje, u hladnom moru i po kiši. Osim mnoštva novovjekovne keramike, u prekrasnoj uvali Novog Vinodolskog našli su i dijelove rimskih amfora. Također, locirali su i drvene ostatke staroga broda. U tim podvodnim zaštitnim istraživanjima, osim voditelja prof. Zdenka Brusića, sudjelovali su ronioci dr. sc. Mato Ilkić, asistent Mate Parica, Mario Radaljac i Robert Kordić.
Rijedak rimski brodski teret
Kasnije, u svibnju, kad je more zatoplilo, ta je skupina neumornih podvodnih arheologa obavila još jednu višednevnu podvodnu akciju, ovog puta unutar uvale u mjestu Splitska na sjevernoj obali Brača. Taj srednjodalmatinski otok je Rimljanima bio vrlo zanimljiv zbog eksploatacije kvalitetnog kamena. O tome svjedoči i reljef Herkula, uklesan na jednoj od litica rimskog kamenoloma. Nedaleko njega bila je i istovremena luka. U njoj su podvodni arheolozi otvorili niz sondi. U njezinim debelim slojevima otkrili su brojne artefakte iz rimskoga razdoblja. Naoružani arheološkim entuzijazmom i ronilačkom strašću tada su dokumentirali i zanimljiv te nadasve rijedak rimski brodski teret. Naime, nedaleko od uvale u Splitskoj, na dubini nešto više od 10 metara leže golemi kameni blokovi. Oni su možda bili namjenjeni za gradnju Dioklecijanove palače. Kako god bilo, očito nisu završili na odredištu, već su potonuli zajedno s brodom, i to vjerojatno u nekoj iznenadnoj neveri prije više od 1500 godina. Tada su se na Braču izrađivali i sarkofazi koji su brodovima prevoženi diljem Jadrana.
Neke od njih, čini se, naručili su za svoje posljednje počivalište rimski bogataši sa Silbe. Na otoku Silbi predvođeni Zdenkom Brusićem, podvodni arheolozi sustavno vrše istraživanja posljednjih nekoliko godina. Koncem rujna, u vrijeme posljednjih kupača, obavili su treću kampanju istraživanja na tom otoku. Arheološkoj ronilačkoj skupni tada su se bili priključili dr. sc. Karla Gusar, vrsna poznavateljica srednjovjekovne i novovjekovne arheologije, te studenti Frane Maksan i Mario Sajatovski. Silba očito krije još mnoštvo tajni, uvjerena je dr. Gusar. To je otok o kojemu se gotovo ništa nije znalo kada je u pitanju njegova antička prošlost, nadodat će dr. sc. Mato Ilkić.
Imućni Silbenjani
No, kako se čulo od zadarskih arheologa otkriće sarkofaga u uvali Pocukmarak bitno rasvjetljava tu njegovu tamnu prošlost. Te monumentalne i skupocjene grobnice govore o tome da su ljepote Silbe privukle za život vrlo imućne ljude još u vrijeme Rimskog Carstva. Nakon propasti antičke vojne velesile, vjerojatno u srednjem vijeku sarkofazi su bili dislocirani i prenamjenjeni. Premješteni su u obližnju uvalu Pocukmarak, nedaleko izvora pitke vode, gdje su poslužili za izgradnju manjega pristaništa. No, time nije završila njihova konačna sudbina.
Upravo zahvaljujući zadarskim arheolozima, oni će, nakon što budu u cijelosti istraženi i dokumentirani, biti prezentirani na mjesta otkrića, dakle u samome moru, na morskom dnu dubine oko dva metra kao svojevrsni muzej dostupan svakom kupaču.
– Važnost sarkofaga iz uvale Pocukmarak je i u tome što su oni iznimno rijetka pojava u hrvatskim vodama. Ali to nije sve, kazat će agilni asistent Parica, opisujući daljnji tijek događanja. – U listopada, prije samo tri mjeseca, kad je more ponovno zahladnjelo, složni i uigrani tim podvodnih arheologa sa zadarskog Sveučilišta obavio je zaštitna arheološka istraživanja u priobalju Cresa. Taj zahtjevni desetodnevni zadatak besprijekorno su odradili zahvaljujući novcu creske Lučke uprave, ali i svekolikoj logističkoj potpori ravnateljice tamošnjega muzeja, Jasminke Ćus-Rukonić.
Osim u creskoj uvali, istraživali su i u luci Martinšćica. U nizu sondi otkrili su mnogobrojne i raznovrsne pretežno novovjekovne artefakte, često bogato figuralno ukrašene. Bila je to prigoda i za upoznavanje iznimno bogate kulturne i prirodne baštine otoka Cresa. Tako su zadarski arheolozi u slobodno vrijeme uživali u ljepotama Lubenica, pitoresknog mjesta koje se ugnijezdilo na strmoglavoj litici nekoliko stotina metara poviše mora, praveći društvo bjeloglavom supu. Također, posjetili su i Osor, čija arheološka višeslojnost plijeni svojim bogatstvom. Među inim, u njemu se čuva i jedan iznimno zanimljiv epigrafski spomenik. Naime, riječ je o natpisu uklesanom u kamen koji izrijekom spominje ime jednog od najstarijih naših moreplovaca i njegov brod. Bio je to Likej, vjerojatno naše gore list, tj. Liburn, koji je prije približno dva tisućljeća zapovijedao liburnom, vrstom rimskog broda, koja je nosila ime Lukusta.
U ovoj godini, osim hrvatskoga podmorja, zadarski arheolozi potkovani znanjem istraživat će i u rijeci Cetini kod Trilja. Tamo je, naime, bio prastari prijelaz preko rijeke, i to u prapovijesti, antici i srednjem vijeku. Također, oni će svoje arheološke rezultate prikazat na nekoliko međunarodnih znanstvenih skupova, koje će se tijekom ove godine održati u Hrvatskoj, jer je riječ o iznimno bogatoj kulturnoj baštini po kojoj smo prema procijeni stranih stručnjaka među najbogatijima u svijetu.
– Cilj nam je cjelovito istražiti, dokumentirati i zaštiti bogatstvo hrvatskog Jadrana, te ga tako sačuvati za buduće naraštaje, zaključili su podvodni arheolozi sa Sveučilišta u Zadru, predvođeni prof. Zdenkom Brusićem.
Podvodni turizam
Podvodni turizam sve više dolazi do izražaja, a posebno se to odnosi na hrvatski Jadran, morski akvatorij sa 1249 otoka, otočića i hridi. Jadran sa bogatim destinacijama pogodnim za podvodno ronjenje kako za one profesionalce tako i za one početnike, amatere, pogodan je za pljačku podmorja. Opće je poznato da mnogobrojni domaći i strani ronioci u kaosu nedorečenih zakona i blagih kazni olako pronalaze način za otimačine koje nikada ne budu otkrivene.
Veliku pomoć u suzbijanju podvodnog kriminala pružaju nam podvodni arheolozi. Ne samo da konstantno istražuju, dokumentiraju, proučavaju, arhiviraju već upravo svojim znanstvenim pristupima u većini slučajeva prvi dolaze do spoznaje na kojem području Jadrana se krije neprocjenjivo bogatstvo.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
FINANCIJSKO TRŽIŠTE
Hrvati i dalje više vjeruju bankama nego dionicama. Ulagačke alternative ih baš i ne zanimaju
Hrvatska
DIP
Milanoviću uručeni konačni rezultati izbora, kreće rok od 20 dana za konstituiranje Sabora
Zadar & Županija
JEDNOSTAVAN I JEZGROVIT
Zadarska nadbiskupija ima novi logo, objasnili o čemu se radi
Hrvatska
SVJETSKI DAN PLESA
Tko voli ples večeras je u Gospiću došao na svoje
Hrvatska
REZULTATI
Croatia Airlines u 2023. s 19 posto više putnika i neto dobiti od 2,3 mil eura
Zadar
NAŠ ZADAR
Popularna zadarska stranica oduševila snimkom s vjenčanja: ‘Ne bude li mi ovakav pir, neću se udavat’
Zadar
Fra Andrija Bilokapić
Dobitnik županijske Nagrade za životno djelo: ‘Abortus, transrodnost, eutanazija, sve su to bolesti našega društva’
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Zadar
NESREĆA
[FOTO] Nesreća kod City Gallerie, auto se zabio u stup
Moda
analiza subotnjeg đira