Riječ antikvaran potječe od latinske riječi anitiquus: star, starinski, drevan. Označava predmet koji ima kulturnu vrijednost po svojoj rijetkosti i starini ili upotrebljavan iz druge ruke. Tako i antikvarijat označava prodavaonicu u kojoj se otkupljuju i prodaju stare i rabljene knjige, zemljovidi, drvorezi, pisma, autografi i slično. U Zadru postoje tri istaknuta mjesta na kojima možete potražiti stare, vrijedne i rijetke predmete ili tiskovine
Kad je nešto staro obično to bacimo u smeće i zamijenimo novom, modernijom verzijom. Ipak, neki predmeti čudnim putevima umjesto u smeću završe na policama antikvarijata. Često su to knjige, stari bakin nakit koji više nije u modi, amfora okrznuta ruba koju je neki ronilac slučajno izronio, a ponekad rijetki novčić s likom nekog tamo cara kojem su odavno zaboravili ime. I tako stara stvar zaboravljajući svoju prošlost započinje novu priču u rukama nekog kolekcionara ili slučajnog namjernika.
Riječ antikvaran potječe od latinske riječi anitiquus: star, starinski, drevan. Označava predmet koji ima kulturnu vrijednost po svojoj rijetkosti i starini ili upotrebljavan iz druge ruke. Tako i antikvarijat označava prodavaonicu u kojoj se otkupljuju i prodaju stare i rabljene knjige, zemljovidi, drvorezi, pisma, autografi i slično.
Svaki predmet ima svoju priču
U Zadru postoje tri istaknuta mjesta na kojima možete potražiti stare, vrijedne i rijetke predmete ili tiskovine. Najstariji od njih je antikvarijat “Lux” koji je na poznatoj lokaciji na ulazu u grad već desetak godina. U svom prvotnom obliku ovaj antikvarijat počeo je s radom prije 30-ak godina kada su ga kao sajam organizirali zadarski numizmatičari iz Hrvatskog numizmatičkog društva Zadar. Iako je prodaja bitno opala u odnosu na nekadašnje “zlatne dane”, antikvarijat “Lux” još uvijek otvorenih vrata dočekuje svakog svog kupca ili prolaznika koji poželi poviriti i razgledati tu čudesnu starinu. Iako je većina predmeta u antikvarijatu odavno umirovljena po svojoj upotrebi svi su prije dolaska u svoj novi dom doživjeli pomlađivanje na restauraciji u radionici poznatog zadarskog obrtnika Šime Lukića.
– Predmeti koji dolaze na restauraciju u radionicu prolaze kroz dosta veliku proceduru, osobito ako su napravljeni od materijala koje je danas teško nabaviti. Uglavnom se radi na stari način na koji se radilo unazad sto do dvjesto godina, tako da taj zanat već pomalo izumire. Većinom smo radili restauraciju za vanjske kupce, za Zadrane slabo, a kako u zadnje vrijeme posao baš ne ide, bojim se da ćemo pomalo morati i odustati od toga, kaže gospodin Šime priznajući kako već pomalo razmišlja o odustajanju od rijetkog zanata kojeg je čuvao od izumiranja sve ove silne godine. Ipak, što se antikvarijata tiče za sad nema straha. Naime, gospodin Šime ističe kako građani u zadnje vrijeme uglavnom nude stvari iako nešto novijeg karaktera, stare od 30 pa do 100 godina. Neki nude, neki mijenjaju pa na taj način antikvarijat preživljava.
Prolaznik koji slučajno zaluta u ovaj antikvarijat vjerojatno će zastati u čuđenju od predmeta što ih ugleda poslagane na stolovima ispred sebe. Stari gramofoni, pisaće mašine, mlinčići za kavu, telefoni kakve viđamo samo u crno bijelim filmovima, predmeti kojima se jedva zna i uporaba, a ponekad i neki predmet koji pobudi uspomene iz djetinjstva. Za ljubitelje knjiga nađe se tu građe na hrvatskom, talijanskom, engleskom ili njemačkom, a svaka knjiga odlikuje se onom posebnom, žutom bojom papira koja svjedoči o njezinim godinama.
– Sam naziv antikvarijat govori da mora biti nešto starije nego je u vremenu, nešto što se više ne rabi. Oni najstariji i najvrjedniji predmeti spadali bi, recimo, u antiku, Rim. To bi bili, na primjer, novčići iz razdoblja Rima i ako se nešto nađe iz stare Grčke. Imam jednu kolekciju rimskog novca, a u antikvarijatu imamo metalnog novca svih država i razdoblja, od srednjeg vijeka pa naovamo, najviše iz doba Austrije, kaže gospodin Lukić pokušavajući se prisjetiti najstarijih predmeta koje antikvarijat posjeduje. Naravno, uz godine starosti predmeta raste i cijena. Za one koji misle kako biti kolekcionar starih predmeta znači potrošiti puno novca slijedi olakšanje, predmete iz antikvarijata svatko si može priuštiti, ponekad je potrebno samo malo prištedjeti.
– Cijene u principu nisu visoke, to zapravo samo tako izgleda. Cijena mora biti viša da bi mogla ići na nižu. Ako je cijena niska, kupac je još spusti i onda si na nuli, a ovako svatko profitira, kaže gospodin Šime ističući kako se ljudi uglavnom cjenkaju uživajući kad neku sitnicu uspiju dobiti u pola cijene, ali ipak kad sami prodaju manje su spremni na cjenkanje.
Ono što je kod antikvarijata i starih predmeta posebno jest da svaki predmet ima svoju priču. Ponekad je to sat s ugraviranim datumom ili knjiga s posvetom. Prsten ili ogrlica nečije bake, gramafon koji je netko prodao jer je morao. Čak i kad je priča nepoznata predmeti nam sami kao živi ubacuju razne asocijacije u glavu tjerajući nas da razmišljamo o njegovu porijeklu i sudbini.
– Svaki predmet ima svoju priču, neki lijepu, neki ružnu, ali uglavnom priča postoji kao što je postojano vrijeme iz kojeg datira. Primjerice, kod prstena, ako ste ga dobili iz neke obitelji, točno se zna kome je što značio, ali imate i pečatnjaka koji obilježavaju vrijeme iz kojeg su potekli, državu, naciju ili vjeru, objašnjava gospodin Šime.
Za antikvarijat su došla neka druga vremena. Dok su se prije sakupljale starine, danas su ih zamijenile moderne instalacije. Oni koji bi rado u antikvarijatu nešto i kupili često nemaju novca za to. Tako polako odumire ova stara djelatnost.
– Ljudi su nekad bili bolje kupovne moći, a i drukčije su razmišljali o nekim stvarima. Više su bili vezani za samog sebe, bolje reći za svoju baštinu. Sad se bave ili drugim predmetima ili onim što će pojesti. Još uvijek ima onih koji imaju i novca, ali i potrebu za kupnjom u antikvarijatima. Netko se sjeća svoje mladosti, netko djedovine. To je čovjek koji traži sebe. U antikvarijatu se uglavnom bavimo onim što građani sami nude, odnesu, donesu ili traže, zaključuje gospodin Šime prisjećajući se starih dobrih sajmova kad su ljudi razmjenjivali, nudili i otkupljivali, gledali predmete, a ne cijene.
Zadrani još nisu odustali od knjiga
Gotovo preko puta Gradske knjižnice Zadar nalazi se mali antikvarijat koji skriva veliko blago. Radi se o Zadranima već dobro poznatom antikvarijatu “Marul” koji je svoj biznis počeo s otkupom i prodajom srednjoškolskih udžbenika, a sad je nezaobilazna postaja ljubitelja pisane riječi. Svi koji vole knjige i smatraju se kolekcionarima ili si jednostavno s vremena na vrijeme žele pokloniti nešto lijepo redovito svraćaju u ovaj antikvarijat.
– Naše kupce teško je svrstati u neku dobnu skupinu. S obzirom da imamo i dosta stripova imamo jako puno mladih kupaca, dok klasike više vole stariji iako zapravo ne postoji neko određeno pravilo. Reklo bi se da kod nas kupuju građani od šest pa do 106 godina. Najbolje nam ipak idu knjige o Zadru, vidi se da Zadrani jako vole svoj grad, a odlična je i prodaja knjiga iz područja za koje postoji studij ovdje u Zadru poput književnosti, psihologije i slično. Slabije idu enciklopedije jer su zbog dostupnosti interneta one danas postale gotovo pa suvišne, opisao nam je profil svojih kupaca vlasnik antikvarijata “Marul” Splićanin Marko Čokolić. Baš zahvaljujući ljubiteljima knjige koji su postali redovni posjetitelji ovog antikvarijata on je i zaživio. Naime, isprva je trebao biti samo mjesto preprodaje rabljenih udžbenika, no Zadrani su uočili priliku i odlučili da je vrijeme da njihov grad dobije knjižni antikvarijat.
– Bili smo bazirani na srednju školu, ali onda je jedna stvar počela vući drugu i odlučili smo napraviti nešto što bi imalo smisla, a što ovaj grad još nije imao u ovakvom obliku. Moram pohvaliti Zadar i građane zbog velike podrške koju pružaju antikvarijatu te nam često poklanjaju knjige, a osim što knjige kod nas mogu kupiti mi im nudimo i mogućnost zamjene i otkupa, istaknuo je Čokolić. Unatoč krizi, ističe kako oni koji vole knjigu uvijek izdvoje tih 20 do 30 kuna kako bi je kupili.
Osim knjiga i stripova u ovom antikvarijatu možete kupiti i DVD-ove, ali i gramofonske ploče. Neočekivano, ali gramofonske ploče ne kupuju samo stariji građani koji još uvijek negdje čuvaju stari gramafon iz mladih dana nego i sve više mladih.
– Gramofonske ploče idu dosta dobro, a ono što moram istaknuti jest da ih dosta kupuju mladi. Mladi ponovno kupuju gramofone i mislim da se taj trend polako vraća kroz današnje generacije, primjetio je Čokolić. A ono što se još da primjetiti je da Zadrani kraj ovog antikvarijata zastaju vrlo često. Pogledaju najnovije hitove u izlogu te ulaze unutra kao hipnotizirani privučeni odličnim naslovom nevjerojatno povoljne cijene. Ovakav poseban odnos građana prema ovom tipu antikvarijata nagnao je vlasnika da se i sam zaljubi u djelatnost koja je nastala više slučajno nego namjerno.
– Ne mogu reći da sam odmah otvorio antikvarijat iz velike ljubavi prema knjigama. Kad smo počeli bazirali smo se na srednju školu, a ovo je došlo sasvim slučajno, no što se više bavim tim sve više mi se sviđa ovaj posao. Ono što sam naučio iz odnosa ljudi koji dolaze i koji kupuju, ili samo pažljivo razgledavaju, je da te stvari zaista imaju dušu. Kad ljudi cijene ono što radite teško je da ne budete sretni u tom poslu, priznaje Čokolić. A na upit je li antikvarijat pogodila kriza i razmišlja li o zatvaranju istaknuo je kako se iskreno nada da neće brzo staviti ključ u bravu i da za sad za to nema razloga. Iako se kriza itekako osjeti Zadranima je njihov antikvarijat važan i još uvijek ga drže vitalnim. U vrijeme kad je postalo financijski teško kupiti novu knjigu u knjižari to ne treba ni najmanje začuditi.
Nema čega nema, puna soba uspomena
Najnovije odredište antikvarnih predmeta u našem gradu je nedavno otvoreni antikvarijat “Lovro i Lovro” vlasnika Stjepana Držaića smješten kod crkvice Gospe od Zdravlja. U ovom malom antikvarijatu nema čega nema. Od držača za cjenik u kafićima i plišanih dječjih igračaka pa do starih satova kukavica, ploča za gramofon, violine ili stare lampe.
– Htio bih suziti područje svoje ponude i malo profilirati svoj antikvarijat. Pitanje je samo koliko bi uspješno išlo ako bih, primjerice, htio suziti područje samo na stare lustere ili satove. Svaka stvar ima svoju vrijednost, a ja ih čuvam. Ljudi često stvari donose po sistemu da svima smeta taj predmet,a njemu je šteta baciti, objašnjava Držaić kako dolazi do predmeta koje prodaje u svom antikvarijatu. Naravno, nisu svi predmeti stigli do njega kao poklonjeni. Neki su kupljeni, a neki mijenjani, no, kako Držaić naglašava, nijedan predmet nije mrtav jer u sebi čuva dio osobe koja ga je prije posjedovala i samim tim ima neku vrijednost. Prije nego proda svoje predmete Držaić svoje kupce upoznaje s predmetom koji odnose, jer, kako i sam kaže, htio ne htio za ono što dođe do njegovog antikvarijata uvijek se nekako veže, kao da je dio njegova naslijeđa a ne tuđeg.
– Kad uzmem neki predmet u ruku uvijek se zapitam nekoliko pitanja. Tko je stvorio taj predmet? Zašto? Tko se njime služio? Koje je putove prošao? I na kraju kako je baš kod mene završio? Neke predmete sam po sto puta presložio i zavolio ih pa mi čak i teško padne kad se moram od njih rastati, priča Držaić pokazujući rukom različite predmete i za svaki od njih vežući poneku anegdotu, kao za stari sat koji je proradio tek kad je slučajnuo zapeo za njega.
Ukusi kupaca su ipak različiti. Dok domaći u zadnje vrijeme slabo kupuju, stranci najviše traže autohtone dalmatinske predmete osobito kad im se objasni za što je taj predmet služio i kad se i kako koristio. Također, napominje kako kod turista postoji finiji odnos prema antikvarijatima koji su navikli na kupovinu u njima.
Stjepan Držaić došao je u Zadar otvoriti antikvarijat iz Zagorja odlučivši se u Zadru osim raditi i živjeti veći dio godine.
– Iz svog rodnog kraja 1986. sam došao u Zagreb, a onda sam počeo polako dolaziti i tu. Htio bih jedno osam mjeseci biti u Zadru, dva mjeseca u Zagrebu i dva u Beču. A u Zadar sam došao jer sam osjetio da je ovdje raj, ispričao nam je Držaić priču koju će ispričati i gotovo svakom svom kupcu jer antikvarijat nije samo mjesto prodaje i kupnje, antikvarijat je i mjesto druženja i razgovora.
Što zbog krize, što zbog navale novih medija antikvarijati polako zatvaraju svoja vrata, a mnogi su se preselili na internet. Sve je manje ljudi koji svraćaju u ove škrinje s blagom i listaju stari papir ili razgledavaju rezbarije na stoliću od prije sto godina.
No, barem za sada, još uvijek ima znatiželjnika koji će zablistati od sreće ako naiđu na prvo izdanje nekog klasika ili ako kupe predmet koji će ih svaki put kad ga pogledaju podsjetiti na jednu od onih lijepih priča kakve piše samo život.
Nekad kupovali, danas mijenjaju
Numizmatičko društvo Zadar počelo je prve sajmove antikvarijate organizirati u Narodnom kazalištu, neko vrijeme boravili su u crkvi Svetog Dominika, ponekad na ulicama grada, a prije desetak godina turistička zajednica za antikvarijat je ponudila neiskorišteni prostor na samom ulazu u grad. Prostor su dobili zahvaljujući svojoj djelatnosti koja predstavlja jedan vid važne turističke ponude koja postoji u svim turističkim odredištima. Naime dosta turista će baš u antikvarijatu pronaći savršen suvenir s ljetovanja. Ipak Lukić ističe kako ni gosti nisu ono što su nekad bili. Prije su turisti obavezno kupovali u antikvarijatu, danas je takvih sve manje. Često se javljaju turisti koji žele mijenjati stvari u antikvarijatu, naročito Česi. Jedan od najtraženijih predmeta koje traže su kamenice koje mogu dosegnuti vrijednost i do nekoliko tisuća kuna.
najnovije
najčitanije
Ostali sportovi
Talijan u problemima
Drugi tenisač svijeta propušta ATP turnir u Rimu
Zadar
Tuže poslodavce
Djelatnici županijske Službe sanitetskog prijevoza potražuju gotovo 300 tisuća eura
Novosti
kazneni postupak
Rusija raspisala potjernicu za Zelenskijem
Novosti
NIZ KOMEMORACIJA
Srbija obilježava tužnu obljetnicu i drugog masovnog ubojstva, sve se dogodilo u samo dva dana
Hrvatska
Zvukom sirene
U Kumrovcu obilježena 44. godišnjica smrti Josipa Broza Tita
Županija
TRAGEDIJA U MORU
Đani Iglić o stradalom roniocu: ‘Bio je veliki profesionalac koji je znao sva pravila ronjenja’
Zadar
PU ZADARSKA
Zbog utrke u nedjelju pojačan promet i gužve, policija uputila preporuku vozačima
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Subotnja špica bila je krcata Zadranima i turistima, pogledajte koga smo sreli
Zadar
SANACIJA KROŠNJI
Od ponedjeljka se zbog radova privremeno zatvara ova ulica u Zadru
Zadar
OLDTIMER IZLOŽBA 2024.