Mladi bi ušutkali medije

Stereotipi mladih posljedica su kombiniranih utjecaja, od kućnog odgoja, društvenog okružja, vrijednosti koje nameću mediji, do obrazovanja, upozorava Vlasta Ilišin

Loš utjecaj obrazovanja najmanje je odgovoran za šokantne stavove mnogih mladih srednjoškolaca, posebno za visoko izraženu homofobiju, ali je problem s obrazovnim sustavom što se ne trudi dovoljno pozitivno utjecati na njih. Izjavila je to Vlasta Ilišin, ravnateljica Instituta za društvena istraživanja koja godinama istražuje mlade, o rezultatima istraživanja GONG-a o političkoj pismenosti i vrijednosnim stavovima srednjoškolaca.
Ilišin je upozorila da su slični rezultati dobiveni i u istraživanju 2004. godine. “Strašno smo homofobni, a ako je homofobija indikator tolerancije, onda smo strašno netolerantni i to je nešto o čemu itekako treba povesti računa”, kazala je Ilišin. Ona kako za homofobiju, tako i za niz drugih vrijednosno šokantnih stavova na rubu šovinizma, ponajmanje krivi obrazovni sustav jer “istraživanja općenito pokazuju da što je viša formalna razina obrazovanja, to su ljudi tolerantniji, a mi više baš i nismo društvo neobrazovanih”, navela je Ilišin.
Rezultati istraživanja posljedica su kombiniranih utjecaja, od odgoja u oditeljskom domu, društvenog okružja, vrijednosti koje nameću mediji, do obrazovanja. Tako mladi vuku stereotipe i kad tome nema dovoljno suprotstavljanja od autoriteta ili ljudi koji mogu biti autoriteti, onda je posljedica da se takvi stavovi doživljavaju kao normalni, čak i poželjni. “Ne treba zaboraviti da smo devedesetih godina kao društvo doživjeli retradicionalizaciju, a dio mladih generacija socijaliziran je upravo u takvom društvenom okruženju”, napominje Ilišin.
U svemu tome velika je odgovornost kreatora javnoga mnijenja, kako medija, tako i političara.
No, kad smo kod medija i javnosti, srednjoškolci pokazuju zlokobne tendencije i u tom segmentu. Naime, njih čak 35 posto misli da bi neke medije trebalo zabraniti. Što se tiče prava javnog govora, svaki peti smatra da treba onemogućiti neke društvene skupine da govore ono što je suprotno uvjerenju većine, a u slučaju važnih tema svaki treći bi ograničio mogućnosti da svi ljudi u medijima otvoreno iznesu što misle.

 SANKCIONIRATI GOVOR I POSLJEDICE MRŽNJE

Obrazovanje bi se ponajprije moglo poboljšati uvođenjem programa koji pridonose razvoju tolerancije, poput građanskog odgoja, a što imaju i zemlje s odnjegovanom demokratskom tradicijom, kaže Ilišin. Osim korekcija u obrazovnom sustavu Ilišin preporuča i dosljedno sankcioniranje svih djela koja su posljedica mržnje kao i govora mržnje.