Trodnevni znanstveni skup okupio je u dugopoljskom Domu Kulture više od 50 domaćih i inozemnih znanstvenika i stručnjaka u područjima geografije, povijesti, arheologije, biologije, etnologije, antropologije i ekonomije, sa zajedničkim ciljem doprinosa poznavanju prostora Zagore koja se već niz godina suočava sa brojnim problemima, poglavito demografske i gospodarske naravi
U zajedničkoj organizaciji Sveučilišta u Zadru, splitskog ogranka Matice Hrvatske i Kulturnog sabora Zagore proteklog je tjedna u Dugopolju održan međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Zagora između stočarsko-ratarske tradicije, te procesa litoralizacije i globalizacije”. Ovaj trodnevni znanstveni skup okupio je u dugopoljskom Domu Kulture više od 50 domaćih i inozemnih znanstvenika i stručnjaka u područjima geografije, povijesti, arheologije, biologije, etnologije, antropologije i ekonomije, sa zajedničkim ciljem doprinosa poznavanju prostora Zagore koja se već niz godina suočava sa brojnim problemima, poglavito demografske i gospodarske naravi, te pokušaja da se na ovaj način, upravo u Dugopolju koje u tom kontekstu predstavlja pozitivnu iznimku, stvori kvalitetna osnova za sagledavanje svih problema i njihovo možebitno rješavanje.
Pritom treba istaknuti da se pod pojmom „Zagora” u širem smislu smatra prostor od šibenskog zaleđa i kninskog područja na sjeverozapadu pa sve do vrgorskoga kraja u zaleđu makarskog primorja na jugoistoku. Ovaj prostor, slažu se stručnjaci, predstavlja tipičan primjer tzv. problemskih i nedovoljno istraženih područja u Hrvatskoj, što je istaknuto nebrojeno puta na brojnim primjerima znanstvenih izlaganja i rasprava.
Nakon svečanog otvorenja skupa u utorak, prvoga je dana izložen niz iznimno zanimljivih i relevantnih predavanja koja su u više navrata potaknula na vrlo konstruktivnu raspravu, zaključke i komentare. Među uvodnim temama, valja istaknuti izlaganje pod nazivom „Zagora – uvodne napomene i terminološke odrednice” autora prof. dr. sc. Mate Matasa i doc. dr. sc. Josipa Faričića, koji su inače u kontekstu organizacije ovoga znanstvenoga skupa i najzaslužniji za njegovo uspješno održavanje, te radove o naseljima Zagore i njihovim obilježjima (I. Šimunović), odnosno o geografskim osnovama razvoja Općine Unešić (D. Magaš i A. Blaće).
U poslijepodnevnom dijelu programa prvoga dana uslijedila je treća sjednica sa gospodarskim i prostorno-planerskim temama iz Hrvatske i drugih sredozemnih zemalja tijekom koje su sudionici pokušali na komparativan način sagledati problematiku prostora u zaleđu najčešće gusto naseljenih i razvijenih priobalnih područja. Pritom su se istaknula inozemna izlaganja o izgradnji stanova u zaleđu francuske rivijere (autorica Sophie Liziard i Christine Voiron-Canicio), o prostornim konfliktima između unutrašnjosti i obalnog područja Sardinije (Carlo Donato), te kao dobra protuteža za komparaciju i rad o stanju i mogućnostima razvoja turizma u unutrašnjosti Splitsko-dalmatinske županije (N. Vojnović).
Valja istaknuti da je prvoga dana na znanstvenom skupu nazočio i načelnik općine Dugopolje Zlatko Ževrnja, koji je prisutnima iznio i osnovne podatke o općini, te izložio niz razvojnih planova ove prosperitetne općine koja trenutno prolazi kroz fazu intenzivnoga gospodarskog razvoja.
U okviru sljedeće sjednice na kojoj su izlagane prirodoslovne teme, istaknulo se izvrsno predavanje A. Delića o novim nalazima endemičnog leptira dalmatinskog okaša u Dalmaciji, čija rasprostranjenost djelomično ukazuje i na opće stanje prirodnog okoliša, a mnogo zanimanja izazvalo je i predavanje o promjenama u okolišu središnjeg dijela Dalmatinske Zagore od 18. Stoljeća do danas (B. Fuerst-Bjeliš, S. Lozić i M. Cvitanović), s utvrđenim promjenama u posljednjih 250 godina na temelju komparativne analize dostupnih katastarskih, kartografskih, satelitskih i ostalih izvora.
Idućeg dana uslijedile su sjednice sa povijesnim i jezikoslovnim temama, a u poslijepodnevnim satima i one sociološkoga, demografskog i regionalnog karaktera. Iz prve od spomenutih dviju sjednica valja istaknuti rad o analizi materijalnih ostataka starokršćanske crkveu Niskom (M. Zekan), te u kontekstu jezikoslovlja dva izlaganja o toponimiji (D. Ćurković: „Mikrotoponimija Bitelića” i Z. Banić „Toponimija Dugopolja”).
Posljednja sjednica donijela je i niz tema regionalnoga i demografskog karaktera, pri čemu valja istaknuti predavanje o demografskim procesima u Drniškom kraju kroz posljednjih stoljeće i pol (A. Bralić, S. Ramljak), izlaganje o životu i djelu dr. Andrije Štampara (A. Smoljanović, M. Smoljović, I. Bočina), te zanimljiv rad o problemima i mogućnostima održivog razvoja Omiške zagore na primjeru općine Šestanovac.
Osim dvodnevih izlaganja i rasprava, sudionici znanstvenoga skupa imali su prigodu sudjelovati i na terenskim obilascima užeg prostora Zagore, u sklopu kojih su posjetili i obišli pojedine prirodne fenomene poput spilje Vranjače u Kotlenicama, ali i niz povijesno-kulturnih objekata (npr. crkvu sv. Petra u Muću i Meštrovićev mauzolej u Otavicama), te lokacija koje u suvremeno doba doživljavaju preobrazbu (radna zona Prosika). Za kraj, valja naglasiti da će većina radova na skupu biti objavljena u vidu posebnoga zbornika radova, čiji se tisak može očekivati tijekom prve polovice naredne godine.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Liga prvaka
Niclas Fullkrug donio minimalnu prednost Borussiji, Parižani dvaput pogodili vratnicu
Hrvatska
PETAR VUŠKOVIĆ
Analitičar: Milanoviću smo dno dna EU!? Pa ljudi moji, pretekli smo Rumunjsku, Slovačku i Grčku!
Svijet
BEOGRAD
Budući premijer Srbije želi bolje odnose s Hrvatskom, Žigmanov opet u vladi
Nogomet
Županijski kup
Škabrnja ’91 i Hrvatski vitez nakon drame u finalu
Nogomet
Serie B
Nekadašnji osvajač Kupa UEFA i Kupa kupova se vratio u Serie A, bivši napadač Rijeke nije igrao
Zadar
PREČKA ULICA
U Zadru palo stablo na automobile, vatrogasci i policija na terenu
Crna Kronika
NEPRISTUPAČAN TEREN
Na Viru osoba upala među stijene sa quadom, intervenirale sve službe
Zadar
TRN U OKU ZADAR
‘Sad je tamo potpuni kaos’: Zadrani se žale na gužve na vrhu Puta Bokanjca: ‘Zeleno je pet sekundi…’
Hrvatska
NOVO PODRHTAVANJE TLA
Snažan potres magnitude 4,3 kod Slunja, osjetio se i u Zagrebu i u BiH
Županija
voda