Okupljanje u ime ljubavi prema Šibeniku

Knjiga Milivoja Zenića “Stari Šibenik – kalama, skalama i butama” izašla je u nakladi AGM-a iz Zagreba, a upravo je predstavljena u Zagrebu u Klubu Šibenčana. Najprije predstavljamo autora: profesor Milivoj Zenić rođen je u Šibeniku 1953. godine, dugogodišnji je ravnatelj Gradske knjižnice Juraj Šižgorić u Šibeniku, svojedobno je pokrenuo vrlo živu nakladničku djelatnost Knjižnice, koja do sada broji više od stotinu izdanja.
Kao urednik niza Bašćina objavio je osamnaest knjiga s djelima šibenskih humanista i franjevačkih pisaca, organizirao simpozije o hrvatskim, poglavito šibenskim humanistima, rezultat čega su vrijedni znanstveni zbornici te simpozije o glazbenom životu starog Šibenika u kontekstu naslijeđa Nakićevih orgulja. Za unapređenje knjižnične djelatnosti u Hrvatskoj nedavno je nagrađen nagradom “Ivan Kukuljević Sakcinski” Hrvatskog knjižničarskog društva.
Zenić je jedan od pokretača i stalno angažiranih kulturnih radnika u svim bitnim kulturnim zbivanjima Šibenika posljednjih desetljeća, a i sve tri knjige koje je do sada napisao posvećene su Šibeniku: U pohvalu od grada Šibenika: pisana riječ od najstarijih vremena do danas, vodič Šibenska katedrala i najnovija AGM-ova uspješnica “Stari Šibenik – kalama, skalama i butama”, koja je predstavljena u Klubu Šibenčana u Zagrebu.
U prigodi predstavljanja Zenićeve knjige “Stari Šibenik – kalama, skalama i butama” brojnim Šibenčanima i prijateljima autora i Šibenika obratili su se ravnatelj AGM-a Bože Čović, glavna urednica Grozdana Cvitan, redatelj Zoran Mužić i na kraju autor Milivoj Zenić. Bilo je jasno da svi govornici osim izvrsnog poznavanja grada govore i iz velike ljubavi prema tom gradu, s posebnim osvrtom na teme koje i u budućnosti mogu biti izazov za temu Šibenika. Grad koji se običava zvati najstarijim hrvatskim gradom zbog darovnice Petra Krešimira IV., opasan srednjovjekovnim zidinama i tvrđavama, koje su velikim dijelom sačuvani do danas, posjednih je jedne od najvećih očuvanih starih gradskih jezgri. Povijest Šibenika u njegovu usponu i stagnaciji moguće je gledati do kuge 1649. godine, najveće do tada koja je trajala godinu dana i doslovno desetkovala grad pa je dotad najnapučeniji dalmatinski grad trebao dva i pol stoljeća da bi sustigao broj stanovnika prije početka kuge.
Grad, čiji je najveći brend Katedrala Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca pod zaštitom UNESCO-a, gdje su uz brojne crkve sačuvana i Šibenska molitva, gdje je sagrađena i gimnazija na Šubićevcu te kazalište i knjižnica na Poljani, rodno je mjesto mnogih zaslužnih ljudi hrvatske povijesti: Antuna i Fausta Vrančića, Frane Dismanića, Martina Kolunića Rote, Natala Bonifačića, Horacija Fortece, Nikole Tavelića, Ivana Lukačića, Julija Skjavetića, Ivana Šibenčanina, Jurja Šižgorića, Ivana Tomka Mrnavića, Dinka Zavorovića, Jurja Divnića, Nikole Tommmasea i brojnih drugih do današnjih dana od kojih su se neki bili nazočni sinoć u publici.
Grad velike važnosti opisao je čovjek velike erudicije. Milivoj Zenić u knjizi šeta gradom i njegovom poviješću od ulice do ulice, od kvarta do kvarta, prolazi skalama i kalama, ali zavlači se i u bute (nadsvođene prolaze) da bi kroz njih otvorio pogled u novu ulicu, podsjetio na novo slavno ili manje slavno šibensko ime koje su zabilježila stoljeća. Priča on i priče sa suda, s ulice, iz intime građana i grada koje su i tužne i vesele, ali ponajprije zanimljive. Prema upadicama iz publike dalo se vidjeti da su se okupili ljudi koji mnogo znaju o svom gradu. Neki su već i pročitali novu knjigu, ali ne odustaju od okupljanja u ime grada čijim korijenima pripadaju i kojeg uistinu vole